ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga

1. ULOGA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESUKrešimir Ćosić,prof. i dipl.knjižničarOŠ Višnjevac

2. Školska knjižnica je sastavni dio nastavnog procesa. Kroz povijest je osiguravala knjižničnu građu za učenike i nastavnike radi podupiranja nastavnog programa i njegova proširenja. Danas je uloga školske knjižnice postala složenija, a u budućnosti će imati još važniju ulogu u svojoj školskoj zajednici.

3. Ona bi trebala biti mjesto u kojem je učenje temeljeno na istraživanju, rješavanju problema, pretraživanju, odabiru i uporabi informacija u svim dostupnim medijima, a može se ostvarivati individualno, skupno i u paru.

4. Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu građu koja svim članovima školske knjižnice omogućuje razviti kritičko mišljenje i pomaže im da postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica se povezuje s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama.

5. Školska knjižnica je ogledalo škole. Ona je opipljivi izraz školske etike i njezinih vrijednosti u moralnim i društvenim pitanjima, brizi, obrazovnim ciljevima i stavovima te njezin prozor u svijet, jer dobre školske knjižnice osnažuju svoje učenike.

6. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – temeljna uloga • sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa • podržava obrazovne ciljeve onako kako su zacrtani u nastavnom planu i programu škole i njenim zadaćama • pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama • mjesto gdje učenici stječu vještine za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih građana • promiče čitanje, izvore i službe školske knjižnice u školi i izvan nje

7. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – osnovne zadaće • daje potporu učenju • nabavlja knjižnu i neknjižnu građu, izgrađuje fond te obrađuje, čuva, zaštićuje i daje na korištenje knjižničnu građu, naime odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje • povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za školske knjižnice

8. usluge moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj • posebne usluge i građa moraju biti osigurani za učenike koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnične usluge i građu – učenike s posebnim potrebama

9. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – financiranje • ŠK mora imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu građe i računala, te drugih tehnologija, a usluge moraju biti besplatne • dostatno za opremanje policama, namještajem i opremom koja će knjižnicu učiniti privlačnom • odgovornost je na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima • bitna je za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja

10. ŠKOLSKA KNJIŽNICA – školski knjižničar • član je stručnog osoblja, stručni je suradnik odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice • poznaje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvore, metode poučavanja, upravljanje informacijama i knjižnicom • surađuje s nastavnicima, upravom škole, administrativnim osobljem, roditeljima, ostalim knjižničarima i informacijskim stručnjacima i društvenim grupama

11. Educira se kroz: Županijska stručna vijeća školskih knjižničara, Certificirani tečajevi Centra za stalno stručno usavršavanje u organizacijiMatične knjižnice, Proljetna škola školskih knjižničara i sl. • nabavlja knjižničnu građu

12. KNJIŽNIČNA GRAĐA • temelj je svake školske knjižnice, a čine je: • -   tiskovine (knjige, časopisi, novine i sl.) • -  AV građa (magnetofonske vrpce, dijapozitivi, audiokasete i videokasete, mikrofilmovi, DVD-i) • -         elektroničke publikacije ili elektronička građa (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije) • didatičke igre (u knjižnici osnovne škole)

13. sadržaj ovisi o vrsti škole, odnosno o nastavnom planu i programu po kojem škola radi • mora biti u slobodnom pristupu • mora biti stručno obrađena – klasificirana i katalogizirana prema standardu za strojno čitljivo katalogiziranje (UNIMARC). • (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

14. KNJIŽNIČNA GRAĐA • omogućava svim članovima škole razvijati kritičko mišljenje, te postati stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima • pristup knjžničnim zbirkama i uslugama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne bi smio biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima (UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice)

15. IZGRADNJA KNJIŽNIČNE ZBIRKE • Plan nabave – kvalitetne zbirke rezultat su planske, ciljane nabavne politike. Oblikovanje iziskuje planiranje zbirke, a vezano je uz nastavni plan i program škole, financijske i prostorne mogućnosti, sposobnosti školskog knjižničara za suradnju s predmetnim nastavnicima • načini nabave su: kupnja, dar i zamjena. Kupnja na temelju oglednog primjerka najbolji je i najsigurniji način ostvarenja zacrtanog plana nabave, budući da se ostvaruje izravan doticaj s građom i izravna komunikacija s predmetnim stručnjacima, učiteljima ili nastavnicima.

16. odabir knjižnične građe, uključivanje različitih vrsta građe – vrednovanje knjižnične zbirke /statističke metode/ koristiti u nabavnoj politici • izlučivanje oštećene, zastarjele i prekobrojne građe – izlučivanje knjižnične građe nezaobilazan je čimbenik u održavanju kvalitete zbirke /revizija i otpis/

17. ŠTO NABAVLJATI? • lektiru iz hrvatskog jezika, a u školama u kojima se izvodi nastava na jeziku nacionalne manjine i lektiru na tom jeziku • ostalu knjižničnu građu – prema programu škole, knjižnica će razvijati fond koji podupire struku • građu na stranim jezicima koji se uče u školi • referentnu građu (enciklopedije, rječnike, leksikone, atlase…)

18. znanstveno-popularnu i stručnu građu za sva nastavna područja • literaturu iz pedagogije, metodike, psihologije, sociologije te knjižničarstva i informatike • stručne, znanstveno-popularne i pedagoške časopise te časopise i listove za djecu i mladež

19. OMJER KNJIGA U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI • u knjižnici osnovne škole je 60% knjiga za lektiru, a 40% stručnih i ostalih knjiga • u knjižnici srednje škole je 50% knjiga za lektiru, a 50% stručne literature (razmjerna zastupljenost svakog stručnog predmeta u nastavi) • -5 – 10% knjižnične građe čini referentna zbirka (enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije i sl.) • -10% pedagoško-metodička literatura potrebna za izvođenje nastave i stalno stručno usavršavanje nastavnika te literatura iz knjižničarstva i informacijskih znanosti (Standard za školske knjižnice, NN, broj 34/2000.)

20. POZORNOST PRILIKOM NABAVE! • prednost imaju tvrdo uvezane knjige • cijena, ali ne jeftinije na račun kvalitete • djelo pisano suvremenim jezikom • pregledati predgovor, pogovor i sl.

21. ZAŠTO IZLUČIVATI KNJIŽNIČNU GRAĐU? • izdvojiti oštećenu, neaktualnu, fizički neprivlačnu, nekvalitetnu građu i sl. • osloboditi prostor na policama za novu i suvremenu građu te učiniti prostor privlačnijim • školska knjižnica nije «skladište» knjižnične građe

22. MJERILA ZA IZLUČIVANJE KNJIŽNIČNE GRAĐE • fizičko mjerilo • sadržajno mjerilo • mjerilo upotrebljivosti

23. FIZIČKO MJERILO • uništena i oštećena knjižnična građa • knjige • -         pokidane, pohabane, nagrižene, nagorjele, razmočene, polivene, pljesnive, išarane i sl. • -         kojima nedostaju stranice • -         u higijensko neprimjerenom stanju • -         nepotpune monografske publikacije u više svezaka, nepotpuna godištačasopisa • -         publikacije izblijedjelog tiska, odnosno ilustracija itd.

24. neknjižna građa (zvučne kasete, filmske vrpce, diskete, videokasete, CD ROM-ovi) • -         oštećeni od vlage, topline • -         iskidane trake • -         izbrisani zapisi • loše snimljeni zapisi

25. SADRŽAJNO MJERILO • neodgovarajući sadržaj • zastarjele informacije • zastarjeli udžbenici • starija izdanja, ako ima novijih • slabije prevedena djela, ako ima kvalitetnije prevedenih

26. prekobrojni primjerci građe • slikovnice nekvalitetnih ilustracija • knjige zastarjela jezika • knjige pisane pismom koje nije u nastavnom programu škole

27. MJERILO UPOTREBLJIVOSTI • frekvencija posudbe • upotreba nositelja zapisa • usklađivanje među knjižnicama kod izlučivanja građe (razmjena) • specifična mjerila za periodične publikacije: • -         na početku nije naveden sadržaj • -         više ne izlaze i nemaju zajednički sadržaj • -         obzirom na godine više ih nije potrebno pohranjivati

28. ŠTO S OTPISANOM GRAĐOM? • ponuditi pravnim osobama • ponuditi fizičkim osobama • reciklaža • (Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, NN, broj 21/2002.)

29. Školski knjižničari su svjesni važnosti ravnateljeve potpore za uspjeh njihovaprograma. Kao voditelj škole i glavna osoba u postavljanju okvira i uvjeta za provedbu školskog programa, ravnatelj škole bi trebao biti svjestan važnosti djelotvorne uloge školske knjižnice i kvaliteta knjižničara profesionalca. U procjenjivanje cijele škole ravnatelj bi trebao uključiti i procjenu knjižnice te isticati koliko je važan doprinos dobre knjižnične službe u postizanju zadanih obrazovnih standarda.

30. Svaka je škola svojim učenicima dužna osigurati dobro opremljenu, pristupačnu, suvremenu knjižnicu. Školska knjižnica bi se trebala nalaziti u središtu, srcu škole i neophodna je kako djeci u učenju, tako i nastavnicima u poučavanju, pružajući temelj za učenje i razonodu tijekom cijeloga života.

31. No, znamo da postoje izvrsne i dobre školske knjižnice, ali i one osrednje i loše. Ima školskih knjižnica smještenih u neprikladne prostore, sa zastarjelom i dotrajalom građom, bez informacijske i komunikacijske tehnologije. Štošta može utjecati na takvo stanje školskih knjižnica, no, u nekim je školama to nedostatak interesa i znanja o uloziškolskih knjižnica u obrazovanju. U takvim sredinama moramo promicati uvjerenje o važnoj ulozi školskih knjižnica u obrazovnom i osobnom životu djece i mladih.

32. Školska je knjižnica važna za nastavni program, kao i za čitanje izvan nastavnog programa i zadovoljavanje informacijskih potreba učenika. Osigurava pristup spoznajama, mislima i raspravama. Ima središnje mjesto u intelektualnom, duhovnom i političkom životu svakoga društva i stoga su školske knjižnice posebno važne u životu školskih zajednica. Da bi svakom učeniku omogućila ostvarenje njegova punog potencijala, škola mora osigurati uvjete koji će čitanje i učenje učiniti ugodnim.

33. U društvu u kojem se znanje neprestano razvija, a učenje postaje cjeloživotno iskustvo, usvajanje informacijskih vještina i razvijanje kritičkog mišljenja trebalo bi započinjati upravo u školskoj knjižnici koja bi trebala pružati informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu koje se sve više zasniva na informacijama i znanju. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za cjeloživotno učenje, razvija njihovu maštu i tako im pomaže da postanu odgovorni građani.

34. Školske knjižnice učenicima nude vrijeme, prostor i mogućnosti za individualni i grupni rad, timski rad te za razvijanje i usvajanje novih vještina. U knjižnici učenici mogu istraživati i povezivati različite ideje, podupirući razvoj osobnih ukusa i interesa, neovisnosti, znatiželje i ljubavi prema čitanju i istraživanju. Međutim, ona mora biti dostupna, dobroopremljena, a mora nuditi novu, odgovarajuću, točnu i privlačnu građu različite tematike koja će poduprijeti i njegovati um djeteta u razvoju.

35. U knjižnici bi trebali raditi knjižničari koji razumiju mnogobrojne potrebe učenika i zahtjeve promjenjivog nastavnog programa. Promidžbom programa HNOS-a, školska knjižnica treba skrbiti da svaki učenik uspije na najbolji mogući način.