Mjerila uspješnosti školskoga knjižničarstva

1. Mjerila uspješnosti školskoga knjižničarstva Stručni sastanak ravnatelja škola i školskih knjižničara Sisačko-moslavačke županije Sisak, 22. listopada 2007. Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž., viša savjetnica Agencija za odgoj i obrazovanje

2. Dokaz «Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika.» iz UNESCO-vog Manifesta za školske knjižnice

3. Ravnatelj i knjižnica • Potiče uporabu knjižnice (“čini je vidljivom”) • Surađuje na razvojnim planovima • Osigurava fleksibilan raspored i resurse (omogućuju pristup knjižnici i uslugama) • Uključuje knjižnicu u procjenu kvalitete škole – naglašava njenu važnost

4. Kako nam ide? Prema načelima Glasserove kvalitetne škole, da bi se ostvario uspjeh, «svi koji rade zajedno trebaju imati snažno razvijen osjećaj zajedničkog cilja» - stvoriti viziju i o njoj često govoriti.

5. Školska knjižnica i nastavni proces Nastavnik se služi knjižnicom: • u pripremi nastavnog sata • u svom stručnom usavršavanju • u provođenju nastavnog sata Cilj: • izravni suradnički odnos izmeđunastavnika i knjižničara

6. Knjižnica • može pružiti više različitih vidova obrazovanja nego nastavni proces • u njoj se može individualizirati učenje prilagođavajući materijale za učenje, pa i medije – sposobnostima, interesima pojedinog učenika • školski knjižničar ne prenosi znanja frontalno, nego otvara sve raspoložive puteve prema raznim mjestima s pohranjenim znanjima • svaki posao ili djelatnost iz programa rada školske knjižnice ima ugrađene najrazličitije obrazovne sadržaje i zadaće

7. Knjižnica (2) • Mogućnosti školske knjižnice vrlo su iskoristive i kao edukacijsko središte za nastavnike. • Važeći propisi obvezuju stručne suradnike knjižničare na kvalitetno studiranje, usavršavanje i bogat program rada, ali bez suvremene opreme, fonda i prostora ni rezultati ne mogu biti dobri.

8. Program rada knjižničara • odgojno-obrazovni rad 60% • stručno-knjižnična i informacijska djelatnost 20% • kulturna i javna djelatnost 20% • “solo-knjižničar” • podrška i suradnja • Standard za školske knjižnice (NN 34/00)

9. Program knjižničnog odgoja i obrazovanja • čitanje; informacijska pismenost; učenje učenja • međupredmetno i kroskurikularno povezivanje • knjižnica kao otvoreno okruženje za učenje i informiranje (učenik u središtu) • funkcionalna pismenost (cjeloživotno učenje)

10. Knjižničar ostvaruje program • suradnički; • samostalno (skupine učenika); • individualno savjetovanje i pomoć u samostalnom odlučivanju o izboru izvora i njegovoj uporabi; • suradnički rad za skupine s posebnim potrebama (daroviti ili učenici s rehabilitacijskim potrebama).

11. Preduvjeti • sva knjižnična područja podupiru odgojno obrazovni rad • u središtu je učenik (potrebe, predznanje, sposobnosti ili posebnosti)

12. Područja • fizičko područje: knjižnična zbirka – izbor, nabava, organizacija: katalog, prostor, IKT, nastavna tehnologija • intelektualno područje – otvorenost / dostupnost, integracija ŠK u odojno-obrazovni proces kao potpora učenju i poučavanju – učenje s informacijskim izvorima (vođeno istraživačko učenje), poticanje i motivacija na čitanje, informacijsko opismenjivanje

13. Učenje s informacijskim izvorima • Od pronalaženja i uporabe informacija do kritičkog i stvaralačkog mišljenja • Poticanje pismenosti i čitanja (zadovoljstvo čitanjem)

14. Gdje smo i kamo idemo? • Samovrjednovanje i vrjednovanje (želimo biti bolji, jačati svoj doprinos zajedničkoj uspješnosti – aktivirati skrivene resurse) – objektivnost i provjerljivost, raspoloženje i atmosfera, razvojne mogućnosti • Kultura dobre kvalitete u obrazovanju (empirijski pokazatelji, činjenice) • Promjena navika, stavova, uvjerenja, ponašanja koji ne pridonose razvoju

15. Postignuća • Teorija i znanost • Praksa (prostor; oprema; fond; programi; knjižničar – kvalifikacija, motivacija, komunikacija)

16. Provjerimo • uređena zbirka, odražava cijeli kurikul • planiranje kroz suradnju između učitelja i knjižničara • uporaba knjižnice uključena u planiranje kurikula i u rad škole • zbirka izvora omogućava poučavanje svih predmeta u nastavnom programu • poveznice na poznate i označene mrežne stranice

17. ...i još 6. predstavljanje učeničkih radova 7. veze s vanjskim ustanovama 8. redovite obavijesti učiteljima o tome kako školska knjižnica može svojim djelatnostima i informacijskim izvorima poduprijeti učenje i poučavanje

18. Literatura • Kovačević, D., J. Lasić-Lazić, J. Lovrinčević. Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama, 2004. • Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb : MZOŠ, 2006. • Saetre, Tove Pemer. IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. • Standard za školske knjižnice (NN 34/00) • Znanjem do znanja : prilog metodici rada školskoga knjižničara. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

19. Kako ćemo povećati doprinos svoje knjižnice kvaliteti cijele škole? Pogledajmo u: Standard za školske knjižnice (NN 34/00) Nastavni plan i program za osnovne škole (2006) IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice (2004) zbornike Proljetnih škola školskih knjižničara RH!