Kršćanska demokracija

1. Dr. sc. Anđelko Milardović Kršćanska demokracija Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 12. prosinca 2006.

2. Struktura predavanja • Doktrina/ ideologija • Socijalni nauk Crkve • Faze kršćanske demokracije • Oblikovanje kršćanske demokracije (1891-1932) • Uloga Alcidea de Gasperia (1943) • Obnova kršćanske demokracije i silazne tendencije (1947- )

3. Doktrina/ ideologija • Politička doktrina/ ideologija kršćanske demokracije uvelike se oslanja na crkvenosocijalni nauk (socijalni dokumenti Katoličke crkve) • Ishodišta su enciklike, počevši od Rerum novarum (1891.) • Izvori socijalnog nauka Crkve su Sveto pismo, naučavanja otaca i velikih bogoslova • U središtu doktrine je čovjek-osoba i njegovo dostojanstvo

4. Socijalni nauk Crkve • Socijalni nauk Crkve ima tri dimenzije: • Teorijska • iznesena kroz crkvene dokumente • Povijesna • ogleda se u primjeni načela na konkretno društvo tijekom povijesti • Praktična • odnosi se na operacionalizaciju i primjenu načela nauka u svakodnevnom životu • Metoda socijalnog nauka temelji se na viđenju, prosudbi i djelovanju

5. Socijalni nauk Crkve • Crkveni socijalni nauk počiva na nekoliko načela: • Konkretna ljudska osoba i njezino dostojanstvo • Dostojanstvo osobe temelji se na vjerovanju da je čovjek stvoren na sliku i priliku Boga • Ono se može zaštititi samo zajamčenim ljudskim pravima • Solidarnost (uzajamništvo) • Tumači se kao kršćanska krepost naspram čisto liberalistički shvaćenog egoističnog individualizma

6. Socijalni nauk Crkve • Supsidijarnost • Društvo višeg reda se ne smije miješati u nutarnji život nižega reda lišavajući ga njegovih nadležnosti, te mu mora pomagati u slučaju nužde • Sudioništvo ili participacija • Podrazumijeva pravo čovjeka kao osobe na sudjelovanje u svekolikom društvenom razvoju • Sveopća namjera dobara • Zemaljska dobra su namijenjena svim ljudima kako bi zadovoljili svoje pravo na život • Načelo zajedničkog dobra • Podrazumijeva ukupnost onih društvenih uvjeta koji ljudskim bićima dopuštaju i pospješuju cjelovit razvoj njihove osobnosti

7. Socijalni nauk Crkve • Državna i javna vlast moraju skrbiti za zajedničko dobro • Država je pripomoćna služba, ustanova u čovjekovoj službi • Državni upravljači trebaju djelovati tako da im cilj bude blagostanje zajednice i pojedinaca • Dakle, svrha je države skrb za zajedničko i opće dobro • Ona mora brinuti za sve društvene slojeve (osobito radničke), mora jamčiti svim društvenim slojevima slobodu djelovanja

8. Socijalni nauk Crkve • Enciklika Quadragesimo anno (1931.) podupire načelo supsidijarnosti • Poslovi koje mogu obaviti pojedinci na nižoj ljestvici društvene hijerarhije ne smiju se prepustiti ‘većem društvu’ • Bit načela supsidijarnosti je hijerarhijski društveni red, koji državi omogućuje autoritet

9. Socijalni nauk Crkve • Pio XII. 1944. godine podupire demokraciju i kritizira diktaturu • Što mora imati demokratska država? • Iznad svega ograničenu autoritarnu vlast (nasuprot tome diktatura predstavlja neograničenu vlast) • Apsolutni red stvari mora postojati – njegov je izvor u Bogu • Smisao je demokracije dostojanstvo čovjeka, sloboda i ‘poziv na božansko sinovstvo’

10. Socijalni nauk Crkve • Enciklika Mater et Magistra (1961.): • Država je ‘pripomoćna’ služba koja podupire privatnu inicijativu • Čovjek pojedinac je nužno temelj, uzrok i cilj svih društvenih ustanova • Enciklika Pacem in terris (1963.): • Osoba mora uživati sva prava koja joj jamči država • Država treba počivati na zakonima (pravna država) • Naglašava se načelo supsidijarnosti

11. Socijalni nauk Crkve • Drugi vatikanski sabor 1965.: • Potvrđena su načela katoličkog nauka, uz potporu demokratskom poretku tj. takvom u ‘kojem će biti bolje zaštićena prava ljudske osobe u javnom životu’ • Politička zajednica postoji radi ‘općeg dobra’ • Povezujuća sila svake političke zajednice jest vlast u ulozi općeg dobra

12. Socijalni nauk Crkve • Enciklika o razvitku naroda (Populorum progressio) 1967. • Državna vlast mora posredovati u sukobu između ‘stečenih privatnih prava i iskonskih potreba zajednice’ • Politička vlast ne smije podupirati pojedinačne probitke, nego mora voditi računa o dobru svih članova zajednice • U crkvenoj socijalnoj doktrini politika se shvaća kao djelatnost kršćanskog zalaganja radi službe drugima • Društvo strukturirano prema načelima crkveno-socijalnog nauka ima organički karakter • Obilježja takvog ustroja su unutarnja dinamika svih članova i sloboda osoba, načelo supsidijarnosti i solidarnosti

13. Socijalni nauk Crkve • Crkveno-socijalna doktrina kritizira: • socijalizam – jer se protivi naravnim pravima pojedinca i iskrivljuje dužnost države • liberalizam – jer osobnu slobodu stavlja iznad svega, ističe načelo vlastitog probitka i isključuje solidarnost • nacionalizam – izolira narode, radeći protiv njihova istinskog dobra • Te odbacuje totalitarizam, diktaturu, preferirajući demokraciju na kršćanskim načelima

14. Faze kršćanske demokracije • Oblikovanje kršćanske demokracije (1891-1932) • Oblikovanjem crkveno socijalne doktrine sredinom 19. stoljeća javile su se kršćansko-demokratske i narodne stranke • Prvi kongres kršćansko-demokratskih i narodnih stranaka održan je u Kölnu 1932. godine • Sudjelovali su predstavnici iz Austrije, Belgije, Poljske, Čehoslovačke, Španjolske, Slovenije, Nizozemske, Italije, Francuske, Luxemburga • Podržana je suradnja europskih nacija

15. Faze kršćanske demokracije • Uloga Alcidea de Gasperia (1943) • Jedan od ‘mozgova’ europske kršćanske demokracije • Utemeljitelj talijanskih kršćanskih demokrata • 1943. god. iznio temeljna načela kršćanske demokracije • Zalaže se za zaštitu slobode svake ljudske osobe i svih državljanskih sloboda • Politički slobodu smatra pretpostavkom zaštite ljudskih osoba • Posebno se zalaže za načelo supsidijarnosti • Govori o slobodi uređenja regija, slobodnom organiziranju lokalnih interesa, načelu decentralizacije državnih djelatnosti • Ističe stabilnost poredaka zasnovanih na moralu • Kao kategorije socijalne pravednosti navodi osiguranje rada i vlasništva, otklanjanje nezaposlenosti, socijalno osiguranje

16. Faze kršćanske demokracije • Obnova kršćanske demokracije i silazne tendencije (1947- ) • Poslije II. svjetskog rata u europskim su zemljama obnovljene kršćansko-demokratske i narodne stranke • 1947. god. – utemeljena je međunarodna kršćansko-demokratska organizacija Nouvelles Equipes Internationale (NEI) • 1965. je prerasla u Europsku uniju kršćanskih demokrata • Dva glavna cilja su: • Stvaranje Europske unije • Udruživanje ljudi u stranke kršćansko-demokratskog usmjerenja • Osnovne vrijednosti za koje se zalažu: čovjek kao osoba, društvo kao zajednica, pravednost, solidarnost, duhovni i kulturni pluralizam, odgovornost pred Bogom i ljudima, sloboda i jednakost