1 / 16

Kršćanska demokracija

Dr. sc. Anđelko Milardović. Kršćanska demokracija. Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 12. prosinca 2006. Struktura predavanja. Doktrina/ ideologija Socijalni nauk Crkve Faze kršćanske demokracije

iorwen
Download Presentation

Kršćanska demokracija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Dr. sc. Anđelko Milardović Kršćanska demokracija Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Zagreb, 12. prosinca 2006.

  2. Struktura predavanja • Doktrina/ ideologija • Socijalni nauk Crkve • Faze kršćanske demokracije • Oblikovanje kršćanske demokracije (1891-1932) • Uloga Alcidea de Gasperia (1943) • Obnova kršćanske demokracije i silazne tendencije (1947- )

  3. Doktrina/ ideologija • Politička doktrina/ ideologija kršćanske demokracije uvelike se oslanja na crkvenosocijalni nauk (socijalni dokumenti Katoličke crkve) • Ishodišta su enciklike, počevši od Rerum novarum (1891.) • Izvori socijalnog nauka Crkve su Sveto pismo, naučavanja otaca i velikih bogoslova • U središtu doktrine je čovjek-osoba i njegovo dostojanstvo

  4. Socijalni nauk Crkve • Socijalni nauk Crkve ima tri dimenzije: • Teorijska • iznesena kroz crkvene dokumente • Povijesna • ogleda se u primjeni načela na konkretno društvo tijekom povijesti • Praktična • odnosi se na operacionalizaciju i primjenu načela nauka u svakodnevnom životu • Metoda socijalnog nauka temelji se na viđenju, prosudbi i djelovanju

  5. Socijalni nauk Crkve • Crkveni socijalni nauk počiva na nekoliko načela: • Konkretna ljudska osoba i njezino dostojanstvo • Dostojanstvo osobe temelji se na vjerovanju da je čovjek stvoren na sliku i priliku Boga • Ono se može zaštititi samo zajamčenim ljudskim pravima • Solidarnost (uzajamništvo) • Tumači se kao kršćanska krepost naspram čisto liberalistički shvaćenog egoističnog individualizma

  6. Socijalni nauk Crkve • Supsidijarnost • Društvo višeg reda se ne smije miješati u nutarnji život nižega reda lišavajući ga njegovih nadležnosti, te mu mora pomagati u slučaju nužde • Sudioništvo ili participacija • Podrazumijeva pravo čovjeka kao osobe na sudjelovanje u svekolikom društvenom razvoju • Sveopća namjera dobara • Zemaljska dobra su namijenjena svim ljudima kako bi zadovoljili svoje pravo na život • Načelo zajedničkog dobra • Podrazumijeva ukupnost onih društvenih uvjeta koji ljudskim bićima dopuštaju i pospješuju cjelovit razvoj njihove osobnosti

  7. Socijalni nauk Crkve • Državna i javna vlast moraju skrbiti za zajedničko dobro • Država je pripomoćna služba, ustanova u čovjekovoj službi • Državni upravljači trebaju djelovati tako da im cilj bude blagostanje zajednice i pojedinaca • Dakle, svrha je države skrb za zajedničko i opće dobro • Ona mora brinuti za sve društvene slojeve (osobito radničke), mora jamčiti svim društvenim slojevima slobodu djelovanja

  8. Socijalni nauk Crkve • Enciklika Quadragesimo anno (1931.) podupire načelo supsidijarnosti • Poslovi koje mogu obaviti pojedinci na nižoj ljestvici društvene hijerarhije ne smiju se prepustiti ‘većem društvu’ • Bit načela supsidijarnosti je hijerarhijski društveni red, koji državi omogućuje autoritet

  9. Socijalni nauk Crkve • Pio XII. 1944. godine podupire demokraciju i kritizira diktaturu • Što mora imati demokratska država? • Iznad svega ograničenu autoritarnu vlast (nasuprot tome diktatura predstavlja neograničenu vlast) • Apsolutni red stvari mora postojati – njegov je izvor u Bogu • Smisao je demokracije dostojanstvo čovjeka, sloboda i ‘poziv na božansko sinovstvo’

  10. Socijalni nauk Crkve • Enciklika Mater et Magistra (1961.): • Država je ‘pripomoćna’ služba koja podupire privatnu inicijativu • Čovjek pojedinac je nužno temelj, uzrok i cilj svih društvenih ustanova • Enciklika Pacem in terris (1963.): • Osoba mora uživati sva prava koja joj jamči država • Država treba počivati na zakonima (pravna država) • Naglašava se načelo supsidijarnosti

  11. Socijalni nauk Crkve • Drugi vatikanski sabor 1965.: • Potvrđena su načela katoličkog nauka, uz potporu demokratskom poretku tj. takvom u ‘kojem će biti bolje zaštićena prava ljudske osobe u javnom životu’ • Politička zajednica postoji radi ‘općeg dobra’ • Povezujuća sila svake političke zajednice jest vlast u ulozi općeg dobra

  12. Socijalni nauk Crkve • Enciklika o razvitku naroda (Populorum progressio) 1967. • Državna vlast mora posredovati u sukobu između ‘stečenih privatnih prava i iskonskih potreba zajednice’ • Politička vlast ne smije podupirati pojedinačne probitke, nego mora voditi računa o dobru svih članova zajednice • U crkvenoj socijalnoj doktrini politika se shvaća kao djelatnost kršćanskog zalaganja radi službe drugima • Društvo strukturirano prema načelima crkveno-socijalnog nauka ima organički karakter • Obilježja takvog ustroja su unutarnja dinamika svih članova i sloboda osoba, načelo supsidijarnosti i solidarnosti

  13. Socijalni nauk Crkve • Crkveno-socijalna doktrina kritizira: • socijalizam – jer se protivi naravnim pravima pojedinca i iskrivljuje dužnost države • liberalizam – jer osobnu slobodu stavlja iznad svega, ističe načelo vlastitog probitka i isključuje solidarnost • nacionalizam – izolira narode, radeći protiv njihova istinskog dobra • Te odbacuje totalitarizam, diktaturu, preferirajući demokraciju na kršćanskim načelima

  14. Faze kršćanske demokracije • Oblikovanje kršćanske demokracije (1891-1932) • Oblikovanjem crkveno socijalne doktrine sredinom 19. stoljeća javile su se kršćansko-demokratske i narodne stranke • Prvi kongres kršćansko-demokratskih i narodnih stranaka održan je u Kölnu 1932. godine • Sudjelovali su predstavnici iz Austrije, Belgije, Poljske, Čehoslovačke, Španjolske, Slovenije, Nizozemske, Italije, Francuske, Luxemburga • Podržana je suradnja europskih nacija

  15. Faze kršćanske demokracije • Uloga Alcidea de Gasperia (1943) • Jedan od ‘mozgova’ europske kršćanske demokracije • Utemeljitelj talijanskih kršćanskih demokrata • 1943. god. iznio temeljna načela kršćanske demokracije • Zalaže se za zaštitu slobode svake ljudske osobe i svih državljanskih sloboda • Politički slobodu smatra pretpostavkom zaštite ljudskih osoba • Posebno se zalaže za načelo supsidijarnosti • Govori o slobodi uređenja regija, slobodnom organiziranju lokalnih interesa, načelu decentralizacije državnih djelatnosti • Ističe stabilnost poredaka zasnovanih na moralu • Kao kategorije socijalne pravednosti navodi osiguranje rada i vlasništva, otklanjanje nezaposlenosti, socijalno osiguranje

  16. Faze kršćanske demokracije • Obnova kršćanske demokracije i silazne tendencije (1947- ) • Poslije II. svjetskog rata u europskim su zemljama obnovljene kršćansko-demokratske i narodne stranke • 1947. god. – utemeljena je međunarodna kršćansko-demokratska organizacija Nouvelles Equipes Internationale (NEI) • 1965. je prerasla u Europsku uniju kršćanskih demokrata • Dva glavna cilja su: • Stvaranje Europske unije • Udruživanje ljudi u stranke kršćansko-demokratskog usmjerenja • Osnovne vrijednosti za koje se zalažu: čovjek kao osoba, društvo kao zajednica, pravednost, solidarnost, duhovni i kulturni pluralizam, odgovornost pred Bogom i ljudima, sloboda i jednakost

More Related