400 likes | 820 Views
POVEZIVANJE RAČUNALA. MREŽA. MREŽA (engl. network)= uređaji i programi koji omogućuju povezivanje računala i razmjenu podataka OSNOVNA ZADAĆA: prijenos digitalnih podataka između 2 fizički odvojena mjesta. PRIJENOSNI KANAL.
E N D
MREŽA • MREŽA (engl. network)= uređaji i programi koji omogućuju povezivanje računala i razmjenu podataka • OSNOVNA ZADAĆA: prijenos digitalnih podataka između 2 fizički odvojena mjesta
PRIJENOSNI KANAL • Digitalni podaci se razmjenjuju između više računala, ali i između računala i vanjskih uređaja spojenih na mrežu • ČVOR MREŽE = sudionik komunikacije u nekoj mreži sposoban predavati podatke ostalim čvorovima ili primati podatke od njih • Svaki čvor ima jedinstvenu adresu
PRIJENOSNI KANAL • U razmjeni podataka sudjeluju najmanje 2 sudionika: PREDAJNIK (predaje poruku) i PRIJAMNIK (prima poruku) koji su međusobno povezani PRIJENOSNIM KANALOM (medij za prijenos podataka, npr. bakrena žica) • BRZINA PRIJENOSA PODATAKA – mjeri se brojem bitova prenesenih u sekundi (bps=bits per second) Predajnik Prijamnik Prijenosni kanal
PRIJENOSNI KANAL • Vrste medija za prijenos podataka: - zakupljeni vod - javna telefonska mreža - prostor (kod prijenosa radiovalovima)
ZAKUPLJENI VOD • engl. leased line – najbolji, ali i najskuplji prijenosni kanal • Korisnik bira brzinu prijenosa podataka prema svojim potrebama • On cijelo vrijeme povezuje 2 točke po izboru korisnika pa se koristi kad je potrebna neprekidna veza
JAVNA TELEFONSKA MREŽA • engl. public switched telephone network, PSTN – omogućuje uspostavu prijenosnog kanala povremeno, prema potrebi korisnika • Jednostavan i cijenovno povoljan način povezivanja • Nedostatak: relativno mala brzina prijenosa podataka koja se usporava s porastom broja sudionika
PROSTOR • Takav prijenos podataka koriste bežične mreže (engl. wireless LAN, WLAN) • U načelu je skuplje ali je praktičnije za prijenosne uređaje
PRIJENOSNI KANAL USPOSTAVLJEN JAVNOM TELEFONSKOM MREŽOM • Iz razloga što su telefonske linije građene za prijenos zvukova a ne digitalnih podataka, na obje strane (predajnik-prijamnik) treba rabiti uređaj koji pretvra digitalne podatke u zvuk i obratno – MODEM • Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije. Taj se postupak naziva MODULACIJA a sklop koji to obavlja MODULATOR • Na prijemnoj strani se signali zvučne frekvencije pretvaraju natrag u digitalne podatke – DEMODULACIJA, a sklop koji to obavlja se naziva DEMODULATOR • Naziv modem je nastao upravo od tih pojmova tj. od njihovih početnih slova (modulator i demodulator)
MODEM • Vrste: unutarnji, vanjski i PC Card modem (za prijenosna računala) • Unutarnji modem (engl. internal modem) se ugrađuje u računalo kao priključna kartica • Vanjski modem (engl. exsternal modem) je samostalan uređaj u prikladnom kučištu, opremljen nadzornim LED sijalicama (prikazuju stanje modema) i priključcima za spoj s računalom i telefonskom linijom • Teorijska najveća moguća brzina prijenosa podataka iznosi 56 Kbps (kod prijema) odnosno 33,6 Kbps (kod slanja). U praksi su te brzine redovito niže.
MODEM (modulator-demodulator) MODEM je uređaj koji omogućuje serijski prijenos digitalnih podataka posredstvom telefonskih linija
DIGITALNA MREŽA INTEGRIRANIH USLUGA • Digitalna telefonska mreža omogućuje prijenos digitalnih podataka bez analogno-digitalnih pretvorbi • Prednosti: uporaba postojećih telefonskih linija, veća brzina prijenosa podataka i mogućnost istodobnog prijenosa glasa i digitalnih podataka • Najpoznatija mreža te vrste je ISDN
ISDN • engl. integrated sevices digital network – digitalna mreža s integriranim uslugama • To je sustav koji omogućuje objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom • ISDN sustav = skup pristupne opreme, usluga i normi pristupanja fiksnoj telefonskoj mreži • Glavna razlika ISDN-a naspram klasičnog telefonskog sustava je u načinu prijenosa podataka od korisnika do telefonske ili komunikacijske centrale – kod klasičnog telefonskog sustava prenosi se analogni signal, dok se kod ISDN-a prenosi digitalni signal
ISDN Klasična analogna telefonska linija se nadograđuje u digitalnu uz pomoć zaključnog uređaja – ISDN NT (ISDN network terminal) ISDN NT je mrežni uređaj preko kojeg se odvija sva ISDN komunikacija. S jedne strane je spojen na telefonsku mrežu, a s druge na različite uređaje korisnika (do 8 različitih uređaja) s time da istodobno mogu raditi samo 2 uređaja
ISDN Za povezivanje u ISDN sustav osim ISDN zaključnog uređaja potreban je i ISDN “modem” (ISDN kartica ili ISDN TA – terminal adapter) On se s jedne strane povezuje s računalom a s druge strane s ISDN NT uređajem Izveden je kao dodatni sklop za ugradnju ili kao vanjski uređaj Bitno se razlikuje od klasičnog modema jer ne pretvara analogne signale u digitalne (ne vrši modulaciju i demodulaciju) već samo prilagođava digitalne podatke iz računala u digitalne podatke prilagođene prijenosu ISDN-om
ISDN Podaci se ISDN sustavom prenose preko B i D komunikacijskih kanala B kanal (engl. bearer) služi za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka brzinom od 64 Kbps D kanal (engl. data) služi za prijenos podataka važnih za rad ISDN sustava (signalizacija i koordiniranje prometa) brzinom od 16 Kbps Uobičajena ponuda ISDN usluge je 2B i 1D kanal ukupne propusnosti 144 Kbps (kanali rade neovisno pa je moguće istovremeno razgovarati i slati podatke)
ISDN Na ISDN sustav se mogu priključiti samo ISDN sukladni uređaji – postojeći analogni uređaji se priključuju s pomoću dodatnih uređaja koji pretvaraju analogne signale u digitalne i obratno
ŠIROKOPOJASNA DIGITALNA TELEFONSKA MREŽA ISDN proširuje iskoristivost kapaciteta telefonske linije, ali još uvijek velik dio ostaje neiskorišten. Tehnologija koja nastoji iskoristiti i taj dio se naziva ŠIROKOPOJASNA DIGITALNA TELEFONSKA MREŽA Najrasprostranjenija širokopojasna tehnologija je DSL (engl. digital subscriber line) koja se najčešće primjenjuje u obliku asimetričnog DSL-a – ADSL (engl. asymmetric digital subscriber line)
DSL DSL iskorištava puno raspoloživo frekvencijsko područje telefonske linije i na taj način omogućuje puno veću brzinu prijenosa podataka Prednost: prijenos digitalnih podataka preko već postojećih telefonskih linija (koje je potrebno na odgovarajući način nadograditi s pomoću DSL uređaja) i velika brzina prijenosa podataka (odabire ju korisnik pri sklapanju ugovora s telekomunikacijskom tvrtkom) Da bi se računalo povezalo u DSL sustav potreban je DSL “modem” (engl. DSL transciever) koji podatke iz računala pretvara u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom
DSL Za istovremenu razmjenu podataka i telefoniranje potreban je DSL djelitelj (eng. DSL splitter) koji razdvaja digitalne podatke od analognih (govornih) Kvaliteta DSL veze ovisi o udaljenosti korisnika od telefonske centrale (s porastom udaljenosti pada i kvaliteta signala i brzina prijenosa podataka) – najveća dozvoljena udaljenost korisnika i centrale je ≈ 5 km Za razliku od ISDN-a, DSL je cijelo vrijeme “on-line” i naplaćuje se količina prenesenih podataka (a ne trajanje veze kao kod ISDN-a ili analognog modema)
ADSL Obilježava ga različita (asimetrična) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju digitalnih podataka, iz tog raloga što većina korisnika pri korištenju Interneta mnogo više podataka prenosi na svoje računalo nego što ih s njega šalje, pa velik dio raspoloživog kapaciteta pri jednakoj brzini prijenosa primanja i slanja podataka ostaje neiskorišten
ADSL ADSL sustav frekvencijski opseg telefonske linije dijeli na 3 komunikacijska kanala: - kanal visoke brzine za prijenos podataka od centrale prema korisniku - kanal srednje brzine za dvosmjerni prijenos - kanal za postojeću liniju
VRSTE MREŽA S obzirom na međusobnu udaljenost čvorova mreže: LAN i WAN mreže
LAN Lokalna mreža (engl. Local area network) – ograničena je na relativno malo geografsko područje Najčešće služi za povezivanje informatičke opreme određene tvrtke na jednoj lokaciji Prednosti: pristupačna cijena, relativno jednostavna instalacija i uporaba Topologija mreže = način geometrijskog rasporeda čvorova mreže i njihovog spajanja Najrasprostranjenije topologije LAN-a: zvjezdasta i čvor-čvor mreža
Zvjezdasta mreža engl. star network topology – svaki čvor mreže je spojen sa zajedničkim središnjim čvorom koji vrši nadzor nad mrežom (nadzorno računalo mreže ili poslužitelj (engl. server)) Mreža ne može raditi bez servera, pa neispravan rad ili isključenje servera znači prekid rada cjelokupne mreže
Čvor-čvor mreža Spajanje računala pomoću hub-a engl. peer-to-peer – sva priključena računala su međusobno ravnopravna (nema nadzornog računala) i priključena su na koncentrator (engl. hub) preko kojeg međusobno komuniciraju Jedina zadaća hub-a je povezivanje računala da mogu međusobno razmjenjivati podatke (nema ulogu nadzora !) ispadom nekog od računala mreže, ona nesmetano nastavlja s radom
Potrebno za spajanje dva računala u mrežu: NIC (2 kom.), kabeli (2 kom.), koncentrator (engl. hub, 1 kom.), mrežni program (nije prikazan)
Uobičajen izgled stražnje strane koncentratora (engl. hub) s priključenim mrežnim kabelima
WAN rasprostranjena mreža (engl. wide area network) – pokriva široko geografsko područje tj. povezuje čvorove u različitim gradovima, zemljama i kontinentima najpoznatija WAN mreža je Internet Najveći problem svake mreže je zagušenje prijenosnih kanala prilikom povećanja prometa (kad je potreba za protokom podataka veća od mogućnosti mreže) što se očituje kao usporen rad pri razmjeni podataka s ostalim sudionicima mreže – može se djelomično riješiti sažimanjem podataka (eng. data compression)
Sažimanje ili komprimiranje postupak je pretvorbe podataka prije slanja na takav način da konačni rezultat kodiranja ima manje bitova od izvornih podataka i na taj se način povećava brzina prijenosa • Na prijamnoj se strani niz bitova pretvara ponovno u izvorni oblik • Sažima se pomoću prikladnih programa koji su najčešće besplatni, npr: WinZIP, WinRAR, WinAce, PowerArchiver
Izgleda da sam nešto pogriješio kod sažimanja • Većina postupaka za sažimanje poznata je pod popularnim nazivima (obično je to i produžetak polja): zip (npr. proba.zip) rar (npr. volume.rar) ace (npr. kombo.ace) cab (npr. lumber.cab)
KORISNIK-POSLUŽITELJ MREŽA engl. client-server network – dijeli obradu podataka između računala koje treba uslugu (korisnik) i računala koje pruža uslugu (poslužitelj) bitno obilježje ove mreže je podjela i specijalizacija posla između 2 strane program na računalu korisnik je zadužen za korisničko sučelje, slanje zahtjeva, podataka i prijam obrađenih podataka i omogućava pristup poslužitelju i korištenje njegovim podacima
KORISNIK-POSLUŽITELJ MREŽA program na računalu poslužitelj ima zadaću primati zahtjeve i podatke, obraditi podatke sukladno zahtjevu korisnika i poslati obrađene podatke natrag korisniku poslužitelj je redovito udaljeno računalo koje korisnik fizički ne vidi Internet je najpoznatiji primjer client-server mreže
KORISNIK-POSLUŽITELJ MREŽA velika je razlika između poslužitelja (servera) u client-server mreži i servera u zvjezdastoj topologiji: 1. U zvjezdastoj topologiji mreže prestankom rada servera prestaje s radom i cijela mreža, dok kod client-sever mreže, mreža nastavlja normalno s radom samo što ne može koristiti usluge koje nudi server) 2. u zvjezdastoj topologiji mreže server je samo jedan, dok kod client-server mreže servera ima mnogo