INFORMACIJSKI SUSTAVI OKOLIŠa prednosti i poteškoće iz iskustava u Friuli Venezia Giulia

1. Podizanje europske kvalitete kulture u poduzetništvu u Koprivničko-križevačkoj županiji - EUQUALEN INFORMACIJSKI SUSTAVI OKOLIŠa prednosti i poteškoće iz iskustava u Friuli Venezia Giulia Enrico Artini

2. Informacijski sustav – opća shema Management Ovaj informacijski sustav uspostavljen je da bi ustrojio i upravljao na djelotvoran način potrebnim informacijama za jednu ili više svrha. Postojanje informacijskog sustava djelomično je samostalno od svoje automatizacije.- iz Wikipedije, slobodne enciklopedije. Orgware Software Hardware

3. Hardverska infrastruktura – distribucija sustava Pokrajinski okrug Udine Pokrajinski okrug Pordenone Pokrajinski okrug Gorizia PFR Pokrajinski okrug Trst ARPA Područje Donje Furlanije Središnja uprava u Palmanovi

4. Objekti Operativni podsustavi Položaji Postrojenja Rijeke Točke Reti Kupanje Kakvoća zraka Forum Meteorološki podaci o klimi LIMS Verbali Rubrika Novosti Dekreti Imovina … internet extranet intranet Katastar Katastar Katastar Katastar Tijek rada Subjekti Lokalne jedinice Osobe … Dokumenti … … … Tvrtke Kartografska podjela Internetske aplikacije Softverska infrastruktura Prezentacije i objava:

5. REGISTARSUBJEKATA

6. Projekt uključuje jednu od baznih aplikacija softverske infrastrukture Sottosistemi Operazionali LIMS Qualità dell’aria Dati Meteo climatici Balneazione Asset Decreti Forum Reti News Rubrica Verbali Subjekti intranet Presentazione e Pubblicazione Catasto Catasto Catasto Catasto Work Flow Osobe … … … … Gestionedocumentale Tvrtke Lokalne jedinice Applicazioni intranet

7. Operatori iz: ARPA (intranet) (Regionalna agencija za zaštitu okoliša FVG); Lokalne institucije – Pokrajine – Regije (extranet); APAT (SINANet); Ostale ustanove (intranet uz ovjeru); Privatni građani (javni intranet); koristit će isto polazište U ovom kontekstu smatra se SUBJEKTOM: Prvenstveni cilj je jedinstvenost podataka Svako poduzeće upisano u Registar poduzeća Gospodarskih komora pokrajina regije Friuli Venezia Giulia

8. Registar subjekata strukturiran je na tri glavne međusobno Povezane cjeline: Destrukturalizirani podaci s popustom (Registar tvrtki) Registar subjekata Prvi popust ETL Izvlačenje Transformacija Punjenje (Load) Podaci Gospodarske komore (putem maila) PODUZEĆA OSOBE LOKALNE JEDINICE

9. Pregled registra subjekata na intranetu Registar subjekata Upisati riječi odvojene zarezom Pokrajina Općina Nastavi Novo traženje Trgovačko društvo Porezna zaporka Datum prestanka Dopunski datumi Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji Detalji

10. REGISTAROBJEKATA

11. Objekti Operativni podsustavi Rijeke Postrojenja Položaji Točke Mreže Kakvoća zraka Meteorološki podaci o klimi … Rubrika Novosti Dekreti Imovina Forum Zapisnici Kupanje Reti Katastar Katastar Katastar Tijek rada Katastar Subjekti Lokalne jedinice Osobe … … … … Dokumenti Tvrtke Aplikacije intranet Registar objekata Prezentacija i objava Kartografska podjela

12. Šifriranje objekta: Različiti kodovi koje koriste razni operateri; Poteškoće u povezivanju postojećih analitičkih podataka s jedinstvenim kodom registra; Poteškoće u promjeni operativnih postupaka prilikom usvajanja novoga koda; Geografske koordinate: Poseban problem u registru objekata: kvaliteta mjera geografskih koordinata; Tipični problemi registra podataka

13. Jednoznačno identificirati OSA (Objekt i struktura ambijenta); Koristiti jedinstveni sustav polazišta (U regiji Friuli Venezia Giulia; Datum Roma 1940, projekcija Gauss-Boaga osovina Est-Istok); Očuvati podrijetlo objekta; Očuvati izvornu snimku geografskih koordinata; Omogućiti da se tijekom vremena pospješi kvaliteta topoloških mjerenja; Omogućiti lagano uvrštenje objekata u različite tematske karte CILJEVI PROJEKTA

14. OSA je apstrakcija koju određuje objektiv kako bi trajno opstao u konceptualnom modelu bilo kojeg predmeta, prirodnog ili umjetnog u svezi s ambijentom Svaki predmet OSA bit će promatran kao apstraktna cjelina povezana s drugim predmetima OSA na osnovu utvrđenih pravila nazvanih “Taksonomije” ili znanstvene klasifikacije Specifični podaci neke tipologije ambijentalnih predmeta (primjerice vodeni tokovi) bit će usmjereni ka specijaliziranim podsustavima koji koriste hijerarhiju “Generalizacija-specijalizacija” u čijem je korijenu (rodonačelnik) upravo predmet OSA. Na taj način dobiva se ključ za jedinstveni i jednoznačni prilaz radi uzimanja podataka u specifičnim operativnim podsustavima, zadržavajući bilo logičke veze među različitim tipovima predmeta koji postoje u stvarnosti (taksonomije), bilo specifični pregled predmeta što proizlazi iz operativnih podsustava. Korist od ove vrste struktura je u pojednostavljenju analize podataka o okolišu prečicom iz ambijentalnih matrica (primjer: zrak, vode, tlo itd.) promicanjem sustava DataWarehouse, Modellistica i Bussines Intelligence. OSA – Objekti i Strukture Ambijenta

15. pravilo dio definira sastavljeno sastavljeno dio Geografske točke Tematske točke Položaji Postrojenja Podsustav Točke preuzimanja Podsustav Katastar otpada Podsustav Katastar OSA – dijagram modela objekata

16. Test: Prikupljanje podataka o mjestima za uzimanje uzoraka vode prema bazi podataka koja pruža značajke naznačene u ciljevima. Kodifikacija OSA Tematika Podrijetlo Snimljene koordinate Nadležnost Baza podataka za uzimanje uzoraka prema modelu koncepta Zemljopisna točka

17. Fizički model baze podataka o mjestima za uzimanje uzoraka Kodifikacija Tematika Podrijetlo Snimljene koordinate Nadležnost

18. Map Server Intranet Map Server Internet Korištenje podataka Baza podataka

19. Mjesta za uzimanje uzoraka - Sadržaji

21. LIMS

22. Omogućava dnevni hodogram rada Tematsko-analitičkog servisa: primanje uzoraka u laboratoriju automatsko ispunjavanje laboratorijske bilježnice kontrola stanja napretka svakog uzorka uvrštavanje analitičkih rezultata verifikacija usporedbe sa zakonskim parametrima ovjera uzoraka odašiljanje izvješća o pokusu fakturiranje uzoraka automatsko ubilježavanje provedenog posla LIMS – upravljanje informacijskim sustavom laboratorija

23. LIMS ARPA (Regionalne Agencije za zaštitu okoliša): instrumenti

24. LIMS ARPA: hodogram

25. LIMS ARPA: odašiljanje izvješća

26. LIMS ARPA: verzija više internet stranica koje su sinkronizirane

27. Primjer podsustava:Regionalna mrežakakvoće zraka

28. Centralizacija podataka o kakvoći zraka prema jedinstvenoj bazi podataka Polazna osnova za pružanje usluga Objava podataka na internetu Objava podataka na intranetu Izvješća putem e-maila Servisi PFR Nove aplikacije Monitoring emisije FASE 1 – Svrha i ciljevi

29. SISTEMA INFORMATIVO GESTIONE DATI QUALITA’ DELL’ARIA ARPA FVG - PFR Centraline Aria OSMER Dip . UD Dip . PN Dip . GO Dip . TS CATASTO EMISSIONI F . A . 2 RETE FUB RETE QUALITA’ ARIA DATI METEO CLIMATICI Banca dati Autorizzazioni RETE UV ex DPR 203 / 88 REGIJA F . A . 1 FVG CATASTO ANTENNE PFR - FVG SIA - FVG CATASTO ELETTRODOTTI APAT SINAnet CATASTO SORGENTI RADIOATTIVE RISORSE Dip . UD Dip . PN LIMS Multiserver CARTANET MapServer web str. Dip . GO ARCIMS ARPA FVG Dip . TS Pagina 1 INFORMACIJSKI SUSTAV UPRAVLJANJA PODACIMA O KAKVOĆI ZRAKA REGIONALNE AGENCIJE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA Postaje za zrak Odjel Udine Odjel Pordenone Odjel Gorizia Odjel Trst Katastar emisija INEMAR Mreže kakvoće zraka Meteorološki podaci Katastar antena Katastar dalekovoda WinAir Katastar radioaktivnih izvora KATALOG RESURSA LIMS - Laboratorij Invio e - mail slanje e-maila automatski automatico

30. Objava podataka na internetu Monitoring kakvoće zraka

34. Monitoring ozona u realnom vremenu – tijekom neutvrđenih sati – od jučer 06.06.2007. Slijedeći grafikon donosi vrijednosti tijekom neutvrđenih sati, odnosno podatke koji još nisu analizirani pa nije potvrđena njiihova točnost. Zbog toga se moraju promatrati samo kao indikativni o razini koncentracije ozona na različitim lokacijama. Ovi će se tek ratificirati prilikom postupka provjere kakvoće zraka, i to prvog radnog dana. Prosječne vrijednosti u Lignanu, poznatom ljetovalištu na Sjevernom Jadranu.

35. Izvod podataka na Intranetu/Internetu

36. Upravljanje konfiguracijom mreže

37. Automatska dojava putem e-maila

38. Godišnji prijenos na APAT podaci po satima (EOI-Exchange of information) Mjesečni prijenos na APAT podaci po satima Ozon ljeti Automatsko upisivanje dodatka 12 Sudjelovanje u pilot projektu za web stranicu europskog monitoringa ozona u gotovo realnom vremenu “Ozone Web” Servis prijenosa podataka - PFR

40. Nove aplikacije: Monitoring emisija

41. Monitoring emisija

42. Monitoring kakvoće zraka i emisija: http://www.arpa.fvg.it (odabrati iz menija) Download fajla o podacima o kakvoći zraka: http://www.arpaweb.fvg.it/qaria/login.asp Web stranica Ozon EEA: http://www.eea.europa.eu/maps/ozone/map Monitoring realnog vremena Ozona FVG: http://www.arpaweb.fvg.it/qaria/gho3.asp Linkovi za usluge

43. Priljev informacija i korisnika: opća shema Informacijski sustav OSMER Baza meteoroloških podataka DSS Model PODACI PODACI PODACI Baza meteoroloških klimatskih podataka Podaci OSMER Postaje OSMER Modeli okoliša Meteorološki klimatski podaci Baza sintetiziranih podataka Sintetizirani podaci Snimljeni podaci

44. Pristup banci podataka WEB SERVER Server za aplikacije A S P X Korištenje meteorološko klimatskih podataka HTML Baza meteorološko klimatskih podataka PODACI Korisnik Numerički model PODACI Modelator

45. Pristup iz sustava WebGIS

46. Alfanumerički podaci

47. Arhiva

48. Zasad su još odvojene i neovisne jedna od druge baze podataka o kakvoći zraka, o emisijama u zraku i meteorološko klimatskim prilikama. FASE 2 – Unificiranje baza podataka • Nedostaci • Udvostručavanje funkcija • Nehomogenost u prezentaciji (sučelje u publikacijama) • Poteškoće u korelaciji podataka

49. FASE 2 – Unificiranje baza podataka Unificiranje baza podataka u jedinstvenom spremniku i pristup object-oriented Kakvoća zraka Jedinstvena baza podataka O.S.A. Emisije Meteorološko klimatske Elementi teritorija (točke, položaji, rijeke, ceste itd.)

50. Po istom kriteriju može se spojiti u jedinstvenoj bazi podataka serija priljeva podataka iz automatskih mreža monitoringa FASE 2 – Unificiranje baza podataka KORISTI • Standardizacija postupaka za obnovu i upravljanje bazama podataka • Solidnost sučelja publikacija: informacija se predstavlja uvijek na isti način i korisnik nema dojam da mora tražiti različite izvore prelazeći iz jedne ambijentalne teme u drugu • Mogućnost da specijalisti obrađuju analize koje su potpunije od događaja u okolišu, zahvaljujući prilici da objedine podatke različitog podrijetla, ali koji su u korelaciji s događajima objekta koji se istražuje (proizvodnja modela)