PROJEKAT PLANTAŽA UNAPLOD Kozarska Dubica, jun 2009. g.

1. PROJEKATPLANTAŽA UNAPLODKozarska Dubica, jun 2009. g.

2. Sadržaj: 1.Opšti podaci 1.1. Podaci o investitoru 1.2. Djelatnost ,obim posla i struktura zemljišnih površina investitora 2.Analiza prirodnih uslova 2.1. Klimatski uslovi 2.2. Hidrološki uslovi 2.3. Pedološki uslovi 3.Izbor tehnologije gajenja 3.1.Organizacija zemljišne teritorije i putna mreža 3.2.Sortna struktura ,razmak sadnje i broj sadnica 3.3. Zaštitna mreža 3.4. Mehanizacija 3.5. Navodnjavanje 4.Analiza i procjena tržišta 5.Radna snaga 6.Troškovi proizvodnje 7.Početna investicija 8.Proizvodnja i finansijski plan 9.Zaključak

3. 1. Opšti podaci 1.1. Podaci o investitoru Investitior je „Unaplod“ a.d. Kozarska Dubica.Sjedište investitora je u Kozarskoj Dubici,Majora Milana Tepića 109. Unaplod posjeduje standarde kvaliteta ISO 9001 i ISO 22000.Poznato je da je u ISO 22000 implementiran i HACCP sistem kvaliteta.

4. 1.2.Djelatnost,obim posla i struktura zemljišnih površina investitora U sjedištu Društva investitior raspolaže sa preko 8 hektara građevinskog zemljišta.Na tom prostoru izgrađena je hladnjača kapaciteta 9000 tona.Radi se o hladnjači sa ULO sistemom koji omogućuje kvaltetno čuvanje jabuka duže vrijeme.Kompletan kapacitet prati i namjnska ambalaža za čuvanje jabuka.Radi se o 30.000 komada džambo box paleta od 300 kilograma. U proizvodnom kompleksu nalaze se i pogon za pakovanje ,te ekspediciono skladište sa zreonom banana. U pogonu za pakovanje instalisana je linija za pakovanje holandskog proizvođača Grefa, i koja omogućava pakovanje pet tona jabuka na sat. U pogonu se nalazi i mašina za sklapanje kutija kapaciteta 2000 kutija na sat. Izgrađeno je moderno ekspediciono skladište sa tri utovarne rampe.Prostor se hladi na potrebnoj temparaturi. U nastavku ekspedicionog skladišta su i komore za zrenje banana.Radi se o šest komora svaka kapaciteta 24 tone. Osim toga ostaje još neiskorištenog prostora preko 16.000m2. Strateško opredeljenje Društva je plasman voća veletrgovinama ,a prije svega velikim tržnim centrima. Plantaže se podižu na udaljenosti od 13 KM od sjedišta Društva i to na području sela Donje Sreflije,Gornje Sreflije ,Pucari i Vojskova. Zemljište je u većim dijelom u vlasništvu Društva ,a dio je dobijen na koncesiju.Oko 200 ha (2 000 000 m²) je u vlasništvu Društva , a koncesiono zemljište odnosi oko 60 ha (600 000 m²). Karta plantaža je u prilogu Projekta.

5. 2.Analiza prirodnih uslova 2.1.Klimatski uslovi Klima ovog područja je sa stanovišta globalne podjele klima stvarno umjerenog pojasa, sa jasno izražena četiri godišnja doba. Na ovompodručju se primjećujudvaminimumapadavina, u ljetoizimi, idvamaksimuma, u proljeće ijesen. Tojeosobinaprelaznomaritimnogiprelaznokontinentalnogtipa. NaosnovupodjeleklimepoGračaninu (1950), posmatranopodručjepripadahumidnojklimi sa godišnjomsumompadavinaod 970 mm. Maksimalanbroj sunčanih časova u Potkozarju je u julu a minimalan u decembru. Ukupnotrajanjetoplog periodakoji se može posmatratikaotrajanjevegetacionogperioda u sjevernomPotkozarjuiznosi 192 danai trajeod 8. aprila do 19. oktobra. Ekspozicijaterena, dobraosunčanostiotvorenostkotlinedoprinosismanjenojopasnostiodmraza, kaoi kraćemzadržavanjusnježnogpokrivača. Povećanekoličinevodeuzpovoljnodejstvoostalihklimatskihfaktorakao štosuinsolacija, vlažnostvazduha, oblačnostitd. omogućavajupojačanirazvojbiljnogpokrivača. Odnostemperatura/vlažnostutičenastvaranje stabilnihmikroklimatskihosobinapodručja, pogodujućikakointenzivnomprinosuorganskemase, takos drugestraneinjenomujednačenomrazlaganjutokomvećegdijelagodine.

6. 2.2.Hidrološki uslovi Predmetni lokalitet smješten je na brežuljkastom terenu, na padini brda koje pripada dolini riječice Rakovice. Ekspozicija je istočna i zapadna. Rakovica, sa više izvora i curaka smještenih po obodu riječne doline. Inklinacija terena iznosi od 1 - 10 ° a nadmorska visina od 70 - 130 m. Osnovni vodeni tok predstavlja rijeka Navedeni elementi reljefa jako utiču na vodni i temperaturni režim (tj. klimu) zemljišta, na stepen izraženosti erozije zemljišta, a potom i na obezbjeđenost zemljišta vodom, kiseonikom i biljnim hranivima. Položaj posmatranog zemljišta u jednom dijelu obezbjeđuje procjeđivanje vode po površini matičnog supstrata u pravcu reljefskih depresija i u izvjesnoj mjeri onemogućava dugotrajno zadržavanje površinske vode. S druge strane postojanje glinovitog horizonta na ravnom terenu doprinosi prezasićenju površinskih slojeva zemljišta vodom, tako da ovi dijelovi površine zahtjevaju odgovarajuće meliorativne mjere (izgradnju odvodnih kanala, cjevne drenaže itd.) Uticaj erozije na spiranje čestica zemlje i njihovo premještanje po površini je izražen na oraničnim površinama pod nagibom. Zastupljenost travnog vegetacijskog pokrivača i povećan sadržaj gline utiče na smanjenje erozije i na povećanu vezanost čestica zemljišta. Sa stanovišta pogodnosti analiziranog reljefa za poljoprivrednu proizvodnju, njegova ekspozicija omogućava povoljno iskorištavanje vode i sunčevog svjetla od strane biljaka. Vrijednostinklinacijeodoko 10° predstavlja ograničavajućifaktorzagajenjeratarskihipovrtlarskihkultura, pasemožerećidapredmetnopodrčjei njegovaokolinapredstavljajuterenepogodneisključivozagajenjevoća.

7. 2.2. Hidrološki uslovi

8. Naposmatranompodučjuuvrđenojeprisustvotritipazemljišta: semiglejaluvijalni, epiglej vertičniipseudoglejobronačni. Semiglejaluvijalnijenajpogodnijezemljištezapoljoprivrednuproizvodnjusmještenoduž toka Rakoviceaodlikujesedobromhumoznošću, visokompropusnošćuzavodu, povoljnimvodno – vazdušnimrežimomivisokomplodnošću. Epiglejvertičnirasprostranjen je narubnompodručjudolineRakovice. Odlikuje se relativno lošimfizičkimosobinama: visokimsadržajemgline, slabompropusnošćuzavodui nepovoljnomvlažnošću u većemdijelugodine, irelativnodobrimhemijskimosobinama: dobrim sadržajemhumusaipovoljnomkiselošću. Pseudoglejobronačnizastupljen je naobronačnomdijeluposmatranepovršine. Po svojim fizičko – hemijskimosobinamaspada u zemljištasrednjeplodnosti. Odlikuje se dobrom humoznošću, postojanjemglinovitoghorizontanarelativnomalojdubinisloja, visokom kiselošćuiniskimsadržajemfosfora. Sa stanovištaplodnosti, može se rećidafizičko - hemijskasvojstvazemljištanavećemdijelu terena ne predstavljajupreprekuzauspješanrastirazvojvoćarskihkultura. Većidiozemljišta zahtjevahidrotehničkeiagrotehničkemjerepopravke, kojim bi se onaprevelaiodržavalana nivouplodnostipotrebnomzastabilnuishranugajenihvoćnihkultura.

9. 3.Izbor tehnologije gajenja 3.1.Organizacija zemljišne teritorije i putna mreža Kroz kompleks plantaža protiče nekoliko vodotoka a sve spadaju u sliv riječice Rakovice. Nadmorska visina je od 100 do 130 m,što znači da reljefna struktura pripada blagim padinama. Kompletna površina je podijeljena na table,putnu mrežu i akumulaciju sa nasipom. Table se nastoje postaviti tako da čine pravilnu geometrijsku površinu.Velčina tabli određena je sortom,dužinom redova i zahtjevom uslova za snabdjevanje. Sve table su označene brojevima i ti brojevi ostaju konstantno dok traju plantaže. Sve table su povezane putevima.Putevi su širine 8 do 10 metara.Širina puta je uslovljena vrstom mehanizacije .

10. 3.2.Sortna struktura, razmak i broj sadnica

11. Odluka o sortnoj strukturi je veoma važana odluka.Osim sortnih karakteristika vezanih za sadnju,uzgoj, plodonošenje i čuvanje jednako je važna i komercijalna komponenta.Poznato je da postoje Tržišta (Jugoistočne Evrope i Ruske Federacije) koje preferiraju sortu ajdred.Istovremeno tržište Evropske Unije nema interesa za tu sortu. Sorta zlatni delišes je tražena na svim tržištima.Međutim, tu treba imati u viduda je ta sorta u Italiji posađena na 46 % voćnjaka. Sve to utječe na donošenje odluke o sortnoj strukturi. Od sorti dominatne će biti zlatni i crveni delišes sa oko 30 %,ajdared sa 20 %,gala sa 10 %,breburn sa 7%, Greni smit sa 7%,fudži sa 5%,jonagold sa 4%,pink ledy sa 3%.Prostalih 15 % činiti će sorte: elstar, sansa, red čif,samargend,topaz,šampion,pinova,mucu i delkorf. Način sadnje je takav da se na jednoj tabli sadi jedna osnovna sorta,a svaka 12 sadnica je druge sorte koja služi kao oprašivač. Razamk između redova je 3,2 metra ,a između sadnica od 0,5 metara do 1,00 metar zavisno odsorte. Može se uzeti da je prosječna udaljenost između sadnica 0,8 metara i da na jedan hektar se možeposaditi 3.800 sadnica. Sadnice su nabavljane od više dobavljača.Za prvih 60 hektara sadnice su kupovane dok će za ostalusadnju sadnice biti uzgojene u vlastitom rasdniku. Posađeno je 450.000 okulanata,kopulanata i podloga.Okulanti su kupovani u Holandiji i uz kupovinu sadnice kupljena je licenca za prodaju jabuka.Poznato je da određeni broj sorti ima licencnu zaštitu.Na nesređenom BiH tržištu moguće je prodavati sve, ali na tržištu Evropske Unije nije moguće prodavati određene sorte ukoliko nemate licancu.

12. 3.3. Zaštitna mreža Proizvodnja na otvorenom je veoma rizična jer zavisi od prirodnih faktora koji su nepredvidivi. Radi toga planira se postavljanje protugradne mreže. Protugradna mreža se postavlja etapno.Prilikom sadnje postavljaju semeđuredni betonsku stubovi dužine 4,5 metara.Isti služe za držanje sadnice i kao konstrukcija za protugradnu mrežu. Na već postavljene međuredne stubove stavlja se protugradna mreža. Mreža osim osnovne funkcije zaštite od grada ima i funkciju zaštite plodova od ožegotina i utječe na obojenost plodova.

13. 3.4 Mehanizacija

14. Podizanje voćnjaka mora pratiti i odgovarajuća mehanizacija.Prije svega to seodnosi na voćarske traktore,atomizere,mulčere,kopačicu i herbiku. Na dvadest hektara dolazi osnovni sklop mašina koje čini traktor i atomizer. Ostale mašine su za više hektara. Potrebni su traktori širine do 1,4 metra,sa mogućim priključcima više mašina istovremeno. Postoje namjenski voćarski traktori od više proizvođača koji ispunjavaju tražene uslove. Atomizer mora biti dovoljno jak i sa tornjem da garantuje kvalitetnu hemijsku zaštitu.

15. 3.5.Navodnjavanje Sistem za navodnjavnje je jedan od preduslova za kvalitetnu proizvodnju voća.U plantažama se planira instalisanje sistema za navodnjavanje kap po kap. Osnovna infrastruktura sistema su crpna stanica sa akumulacijom,te primarni i sekundarni vod. Akumulacija vode biće u jezeru površine 2 hektara sa preko 100.000 m3 vode, na nasipu jezera izgrađena je crpna stanica za natapanje cjelokupne površine plantaža. Postavljanjen je sistem za navodnjavnje za 60 hektara. Kako se bude vršilo zasađivanje širiti će se i sistem za navodnjavanje. Jedna od bitnih funkcija sistema za navodnjavanje je što će se putem sistema vršiti prihranjivanje voćki.

16. 4. Analiza i procjena tržišta

19. Jabuka u međunarodnoj trgovini voća je treća po količini i vrijednosti iza citrusa I banana. Ukupna površina pod jabukama u svijetu je 4,77 miliona hektara, a proizvodnja 62 miliona tona (2005.g. podaci FAO). Najveći proizvođači su Kina,SAD,Poljska,Turska,Francuska. Najveći uvoznici jabuka su SAD,Njemačka,Rusija,V, Britanija i Japan. U zemljama bivše Jugoslavije samo Slovenija i Makedonija imaju dovoljne količine jabuka za svoje potrebe.Najveći uvoznik je Bosna i Hercegovina, zatim slijedi Srbija i Hrvatska. Prosječna potrošnja voća u svijetu je 8,5 kilograma po stanovniku,a najveća potrošnja po stanovniku je u Austriji i iznosi 50 kilograma po stanovniku godišnje. Podaci o potrošnji u Bosni i Hercegovini ne postoje.Prodaja voća je u „sivoj“ zoni. Veliki dio voća se prodaje na crno radi izbjegavanja PDV,ne prikazuju se svekoličine uvezene jabuke i velika je potrošnja jabuka iz domaće neregstrirane proizvodnje. Situacije će se mjenjatirastom učešća u ukupnom prometu velikih trgovinskih lanaca. Prema nekim procjenama veliki lanci u Bosni i Hercegovini sudjeluju sa prometom u maloprodaji sa 20 %.

20. Dolaskom svjetskih lanaca i širenjem postojećih taj će se procenat povećati na štetu malih prodavnica. S obzirom da je većina malih prodavnica voće prodavala na „crno“ promjenom strukture prodavnica u maloprodaji doće do povećanja zvanične prodaje voća. Prema tome tržištu Bosne i Hercegovine nedostaje jabuka i to prije svega kvalitetnih i svih, pogotovo novih sorti. Izvozna tržišta su Srbija,Ruska Federacija i Njemačka.Tržište Srbije i Ruske Federacije osim jdareda kao osnovne sorte ,traži i ostale sorte.Najzahtjevnije je njemačko tržištekojtraži jsbuke prve klase i savremenije sorte. Osim toga Bosna i Hercegovina ima preferencijalni staus kod izvoza u Rusku Federaciju,te je na taj način jeftinija jabuka sa ovih prostora od npr.jabuke iz Poljske. Imajući u vidu postojeću infrastrukturu u Društvu i da se raspolaže sa modernom linijom za sortiranje i pakovanje cilj je ponuditi tržištu jabuku ekstra kvaliteta,zapakovanu umodernui atraktivnu ambalažu po maksimalnim tržišnim cijenama. Strateški kupci su veliki tržni centri i veleprodaje voća.

21. 5. Radna snaga U društvu je trenutno zaposleno 76 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih u Upravi i administraciji je zaposleno 6.a ostali su u proizvodnji( pakovanje i distribucija jabuka) i u voćnjaku. Same plantaže imati će potrebu za 18 radnika stalno zaposlenih i to 16 radnika sa KV ili srednjom stručnom spremom i 2 diplomirana inženjera voćarstva. Većeg zapošljavanja neće biti jer će doći do prekvalifikacije ili premještaja jednog dijela radnika sa dosadašnjih poslova na poslove voćara.Trenutno je jedan dio radnika angažiran na gradnjiobjekata ili uređenju zemljišta.Potreba za tim radnicima prestaje i isti će biti raspoređeni na poslove u voćnjaku. Po potrebi angažirati će se i radnici u sezoni branja i pakiranja. Broj sezonskih radnika na branju utvrđen je tako da je kao norma utvrđena količina ubrane jabuke od 3000 kg dnevno.Konvencionalnim branjem jedan berač može ubrati 1000 kg dnevno.Upotrebom pokretnih platformi ta se količina približava količini od 3000 kilograma.Planira se nabavka tih platformi i učinak branja po radniku od 3000 kg na dan. To je neminovnost jer je za očekivati da će doći do povećanja cijene rada.Osim toga biće teško naći u vrijeme branja toliko slobodnih radnika. Broj radne snage na pakovanju je utvrđen iskustveno i to na bazi dosadašnjeg rada.

22. 6. Troškovi proizvodnje Troškovi podizanja voćnjaka prikazani su u tabeli Plan investicija PLANTAŽEUNAPLOD. Radi pojašnjnja stavki u daljem tekstu pojasnićemo navedene tačke sem tačke 8. koja je objašnjena u predhodnom tekstu. 1.Zemljište na kome se podižu zasadi uglavnom je bilo privatno vlasništvo i manje parcele. Tokom 2008/2009 g. otkupljeno je 182 ha. U toku je otkup još 15 ha. Otkupna cijena je 1000,00 KM . 2.Prilikom otkupa zemlje javljaju se prateći troškovi(porez, notar, takse....)snosimo mi. 3.Obzirom da je navedeno zemljište uglavnom bilo u dosta zapuštenom stanju, godinama nije obrađivano , mora se izvršiti krčenje i priprema zemljišta za sadnju. Za ove radove bilo je neophodno obezbijediti neophodnu mehanizaciju. Tu se prije svega misli na velike traktore, buldožere, motorne pile, bagere... 4.Sam proces krčenja, ravnanja, kanalenja....(pripreme zemljišta) zahtijeva veliki rad, ali i utrošak energije (goriva za rad mašina). 5.i 6. Takođe neophodno je prokopati i očistiti postojeće riječno koritio radi ravnanja parcela i navodnjavanja. Ništa manje važno je i ograditi zasađene parcele, prije svega zbog zaštite od štetočina.

23. 7, 13,14, 5.Kada se izvrši gruba priprema zemljišta (krčenje, vađenje panjeva...) radi se đubrenje i prihrana zemljišta prije same sadnje. Zemlja se prvo šalje na analizu. Na osnovu dobijenih analiza vrši se prihrana zemljišta.Tu se misli na kalcifikaciju , prihranu stajskim i umjetnim đubrivom. 8. Radi boljeg održavanja mehanizacije neophodno je izgraditi objekat gdje će se mehanizacija čuvati kada nije u upotrebi. Ovaj objekat bi sdržao i prostorije gdje bi se čuvao alat, min. zalihe sredstava i ostalog potrošnog materijala.Jedna od prostorija bila bi i kancelarija . 11.i 12. Međuredni stubovi imaju višestruku ulogu. Između stubova se razvlači žica (u tri reda, zavisno od veličine zasada) koja služi za pričvršćivanje voćki. Takođe igra ulogu kod montiranja sistema za navodnjavanje, ali na njih se i montira protivgradna mreža.Za pričvršćivanje koristimo španere i vezice. 16.Radi navodnjavanja voćnjaka neophodna je izgradnja akumulacionog jezera. 17.Za održavanje voćnjaka koristi se voćarska mehanizacija, mali traktori, atomizeri,mulčeri…  18. Radi zaštite od leda postavlja se protivgradna mreža.

24. 7. Početna investicija 7.1.Troškovi administracije i uprave -fiksni troškovi U administrativnoj službi firme zaposleno je 6 radnika (generalni direktor, izvršni director, Finansijski menadžer,projekt menadžer, menadžer prodaje,blagajnik...). Prosječnabruto palata iznosi 1064, KM mjesečno. Svi ostali radnici su proizvodni radnici. Prosječna bruto plata proizvodnih radnika iznosi 627 KM. U narednom projektovanom periodu ne planira se uvećanje broja administrativnih radnika. Ovi zaposleni vode poslove hladnjače ali i poslove na projektu Plantaža. Ostali fiksni trškovi prije svega odnose se na amortizaciju opreme i mašina koje se koriste u voćnjaku. Od mašina to su radne mašine koje koristimo u pripremi i obradi zemljišta. Posebnu ulogu ima amortitzacija opreme. (sistem za navodnjavanje, protiv gradna mreža.) Ova oprema neće biti u potpunosti zajedno aktivirana na ukupnoj površini nego fazno kako se zasadi budu proširivali. Samim tim ni iznos amortizacije u prve tri godine nije ujednačen. Takođe , amortizacija voćnjaka se obračunava tek kada voćnjak dođe u rod, i to po prinosima. S obzirom da se prinos do 5 god roda povećava iz god u godinu tako i amortizacija raste tj varijabilna je.Tek od 5 god satosti zasada, amortizacija voćnjaka postaje fiksna. Bitnu ulogu troška imaće i trošak kamate (koji se može uzeti kao fiksan). Ovo se naravno odnosi na period trajanja kredita.

25. 7.2. Troškovi proizvodnje –varijabilni izdaci Najveći varijabilni troškovi su troškovi sredstava za zaštitu i troškovi radne snage. Takođe i ovi troškovi uslovljeni su godinom u kojoj se zasad nalazi , ali i oddrugih vanjskih uticaja. U prvim godinama , dok voćnjak ne uđe u puni rod,troškovi zaštite su nešto manji. Inače zaštita po 1 ha ( po trenutnim cijenama) iznosi 3000 KM .Međutim, ovdjeveliki uticaj imaju i klimatski uslovi date godine. Radna snaga je bitna stavka. Ovo se prije svega odnosi na radnike koji će raditi nabranju jabuka. To je period od 60 dana. Po našem planu u 2010 trebali bi sezonskizaposliti 6 radnika., 2011 -17 radnika, 2012 – 32 radnika, 2013- 43 radnika , 2014 isvakearadene bi se angažovalo 48 radnika. Naravno, bitan uticaj će imati ukupan rod date godine. Značajan je trošak radne snage u prvoj godini podizanja zasada. Radna snaga sekoristi za sadnju i okopavanje sadnica.Okopavanje se vrši više puta godišnje . Pored ovih bitni su i troškovi utroška goriva. U periodu podizanja zasada imaju veliku ulogu u procesu pripreme zemljišta.(prve tri godine)

26. 8. Proizvodnja i finansijski plan U narednoj tabeli prikazaćemo plan i dinamiku podizanja voćnjaka, te očekivani prinos po godina

27. TABELA PLANIRANIH PRINOSA VOĆNJAKA

29. Na osnovu tabele prinosa vidimo kakvi su očekivani prihodi od voćnjaka. Takođe, znamo da se prvi urod očekuje tek u 2010. g. i to svega 1140000 kg. Zbog velikih investicija voćnjak (ako bi se posmatrao kao odvojeni dio firme) u periodu do 2012.g. ne bi mogao da pokrije troškove. Zato je bitan je grace period od 24 mjeseca. Sve troškove u tom periodu pokrivali bi iz prihoda hladnjače. U nastavku prikazujemo tabelu koja prikazuje uspješnost projekta. Takođe prikazujemo projekcije bilansa.Ove projekcije odnose se na poslovanje cjelokupnog društva. Kako hladnjače, tako i voćnjaka. Tokom proteklog perioda prihod- dobit hladnjače se investira u projekat voćnjaka. Sva potraživanja od kupaca koja su naplativa u narednom periodu su predviđena za investiranje u plantaže .  Što se tiče očekivanih prihoda iz tabele planiranih prinosa vidi se da je planska prodajna cijena 1.20 KM/kg. Ova cijena je uzeta kao prosječna. Jedan dio jabuke (ekstra I klase) ima i veću cijenu, ali do sada smo imali i jedan dio II i III klase koja se plasira po nešto nižoj cijeni.Takođe,prosječna prodajna cijena kruške je 1.90 KM. Uzevši sve ovo u obzir,učešće I i II klase, došli smo do podatka da je prosječna prodajna cijena 1.20 KM/kg.

30. Na strani rashoda ima nekoliko stavki rashoda koji igraju najveću ulogu . Prije svega imamo velike troškove energije i radne snage (voćnjak) . Kod energije prije svega se misli na gorivo koje koriste radne mašine za pripremu zemljišta. Radna snaga ima veliki udio. Tu se misli na radnu snagu koja radi na krčenju i pripremi zemljišta, sadnji, a u kasnijem periodu radna snaga koja će raditi na branju. Bitnu stavku čine i trokovi održavanja voćnjaka. Tu se prije svega misli na hemijsku zaštitu zasada. Što se tiče hladnjače u samom procesu prodaju pored troškova radne snage(pakovanje) najveću ulogu ima ambalaža. Ovaj trošak uglavnom se odnosi na kartonsku ambalažu, 9 i 15 kg. To su kvalitetne kartonske kutije koje ujedno služe i kao dobar vid reklame. Tačan procenat učešća pojedinih vrsta ambalaže u ukupnoj strukturi prodaje je različit . Prosječna cijena 1 kutije kreće se od 0,60 KM- 1.10 KM i po kilogramu pakovane robe iznosi do 0.10 KM. Povećanjem prodaje povećavaće se i potreban broj radnika koji će raditi na pakovanju. Zbog velike vrijednosti opreme amortizacija igra veliku ulogu u strukturi troškova. U ovom momentu kapacitet nije dovoljno iskorišten pa je trošak amortizacije po jedinici proizvoda znatno veći nego što će biti kada kapacitete bude pun.

31. Režijski troškovi su konstantni i ne očekujemo znatnije povećanje u narednom periodu. Potrošnja el.energije u periodu rada hladnjača je ista bez obzira na popunjenost kapaciteta. Trošak potrošnje vode je neznatan obzirom da imamo sopstveni bunar. Pored ovih troškova ostali troškovi ne igraju bitniju ulogu . Ono što treba naglasiti kod projekcija jeste da kada voćnjak dođe u puni rod svi očekivani prihodi i rashodi postaju konstatni – isti. Od ostvarene dobiti planira se dalje investiranje, proširenje kapaciteta kako hladnjače tako i voćnjaka

32. Na osnovu ove tabela vidimo da je ovaj projekat opravdan. Naravno, zbog prirode proizvodnje prve tri godine su sa negativnim predznakom.Zbog toga je bitan grace period. Poslije dostizanja punog roda od 2015.g. očekivani prinos je konstantan. - Po godinama trajanja kredita – u 000 KM

33. 9.Zaključak Imajući sve u u vidu može se zaključiti da je investiranje u plantaže ekonomski opravdano. S druge strane društvo ima svoje hladnjače ,liniju za pakovanje i podizanjem plantaža zaokružuje se jedna ekonomska cjelina.Hladnjače će imati sigurno snabdjevanje voćem, a plantaže osiguran plasman svojih proizvoda. Nije zanemarivo ni novo zapošljavanje radnika kao i zadržavanje već zaposlenih radnika. Sve to ukazuje da se radi o ekonomski isplativom projektu. Unaplod a.d. Kozarska Dubica Kozarska Dubica, juni 2009.g.