Bilješka o Hansu Küng u

1. Bilješka o Hansu Küngu • Hans Küng – rođen 1928. u Surseeu u Švicarskoj • Katolički je svećenik i poznati švicarski teolog • 60-ih godina bio je profesor teologije na Sveučilištu Eberhard Karls u Tübingenu, Njemačka • 70-ih u svom djelu Infallible? An Inquiry dovodi u pitanje dogmu o nepogrešivosti pape, te mu Vatikan ukida dozvolu da naučava teologiju • 90-ih počinje s projektom Globalni ethos • Od 1995. predsjednik Fondacije za globalnu etiku (Stiftung Weltethos) • Neka od značajnijih djela: • Infallible? An Inquiry (1971). • Paradigm Change in Theology (1989) • Yes to a Global Ethic (1996) • A Global Ethic for Global Politics and Economics (1997) • Tracing the Way. Spiritual Dimensions of the World Religions (2002)

2. 3.Hans Küng on-line http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_K%C3%BCng http://hr.wikipedia.org/wiki/Hans_K%C3%BCng#Ka_svjetskoj_etici

3. Hans Küng «Projekt svjetski etos» MIOB,Velika Gorica,2003. Raščlamba:Anđelko Milardović svibanj 2006.

4. U središtu ovoga prikaza je peta glava gore citirane knjige pod naslovom «Svjetske religije i svjetski etos». Svijet u kojem živimo obilježen je krajem sukoba velikih ideologija. • S. P.Huntington taj sukob supstituira novom konfliktnom linijom na globalnoj razini:sukobom civilizacija. U tom sukobi u poprištu su velike religije poglavito kršćanstvo, islam i judaizam. Kao nikada do sada svjetske religije nisu bile na rubu sukoba. • Može li se govoriti o sukobu ili suradnji religija ili velikoj ekumeni. Djelo njemačkoga teologa Hansa Künga zagovara dijalog religija i novi «svjetski ethos». • (ethos http://en.wikipedia.org/wiki/Ethos; http://www.rpi.edu/dept/llc/webclass/web/project1/group4/)

5. Knjiga “Projekt Svjetski etos” ima tri poglavlja: • Nema preživljavanja bez svjetskog etosa. Zašto nam treba globalni etos • Nema svjetskoga mira bez vjerskoga mira. Ekumenski put između fanatizma prema istini i zaboravljanja istine. • Nema vjerskog mira bez religijskoga dijaloga. Prolegomena za analizu religiozne situacije vremena.

6. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • U fragmentu «Od moderne do postmoderne» Küng dijagnosticira stanje suvremenoga svijeta. • Navodi rashode za oružje, broj umrle djece na sat, izumiranje životinjskih i biologijskih vrsta, prezaduženost najsiromašnijih zemalja svijeta,uništavanje vegetacije. • Opisuje socio-ekološku sliku svijeta koja i nije baš najbolja. Kako bi opisao promjenu paradigme od moderne(http://de.wikipedia.org/wiki/Moderne) do postmoderne (http://de.wikipedia.org/wiki/Postmoderne)

7. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Küng zapravo uzima 1918. kao razdjelnicu svjetske povijesti. Slaže se sa tvrdnjama povjesničara da je 19. stoljeće završilo s 1918. godinom. Po njemu, čini se, 1918. je prekretnica u smislu okreta k «novoj svjetskoj epohi». Küng: “Ovdje već počinje, pogledamo li dobro,zaokret prema novoj svjetskoj epohi poslije moderne. • Postmoderna (http://www.geocities.com/gimn1gradacac/moderna/postmoderna.htm A.M.) je jamačno problematičan pojam koji je više izraz izraz nelagode nego određenosti za novo svjetsko razdoblje koje još nema vlastito ime, no koje sada, krajem stoljeća, sve više ulazi opću svijest.» ( Küng, nav.dj. str.24.).

8. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Vrijeme poslije 1918. Küng «krsti» kao vrijeme erozije moderne u ulazak u stanje «poslije». Obilježja preokreta poslije 1918. on vidi u tranziciji eurocentričnosti u policentričnost, nagovještaju nove kvalitete uništenja svijeta sobzirom na znanost i tehniku, pojavi mirovnog pokreta, kritici civilizacija poglavito u O.Spenglera, prava ženskog i ekumenskog pokreta. Svi ti pokreti, po njemu bili su «znak produktivne promjene okrenute budućnosti do nove postmoderne ukupne konstelacije.» (str.25.) • Küng postavlja tezu o prokockanim izgledima ustanovljenja novog svjetskog poretka poslije 1918. zbog pojave totalitarnih ideologija, pokreta i poredaka: boljševizma, fašizma i nacionalsocijalizma.Doduše, i oni su pretendirali na neki tip svjetskoga/planetarnog projekta ali su zbog biti neslobode i nasilja sunovratili u ambis svjetske povijesti.

9. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Zatim opisuje različite kolektivističke projekte kao što su «državni socijalizam»,»neokapitalizam države blagostanja i «japanizam» te zbori o «kraju modernih veleideologija te nastupu «svjetske konstelacije postmoderne», zboreći k tome o dimenzijama «postmoderne ukupne konstelacije» koju punktira na slijedeći način: • Posteurocentrizam vs.Policentrizam • Postimperijalističko svjetsko društvo • Postindustrijsko društvo • Postsocijalističko iskustvo • Postpatrijarhalni sustav • Postkonfesionalni i međureligijski svijet –razvija se «multikonfesionalna ekumenska svjetska zajednica» (usp.str.41.)

10. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Ono što se dogodilo i događa poslije MODERNE, Küng prepoznaje ne kaor a s p a dvrijednosti već promjenu. Bit te promjene Küng eksplicira u četiri točke. Njih navodim u izvorniku.Te promjene su: • Od etičke slobode do etički odgovorne znanosti • Od tehnokracije koja vlada čovjekom do tehnologije koja služi čovječnosti čovjeka • Od industrije koja razara okoliš do industrije koja potiče istinske interese i potrebe čovjeka u skladu s prirodom • Od formalno-pravne demokracije do istinske demokracije u kojoj su pomirene sloboda i pravda» (str.42.)

11. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Onako kako je kod Künga opisana, postmoderna ima intenciju u «novoj svjetskoj konstelaciji pozitivno prema novom temeljnom konsenzusu integrirajućih humanih uvjerenja na koja je upravo demokratsko pluralno društvo svakako upućeno želi li preživjeti» (str.44.) • Ona nije, po njemu,»protumoderna» i ponajmanje «ultramoderna». (str. 44.) • Do «postmoderne konstelacije» Küng je došao hegelijanskim postupkom postavljanja afirmacije,negacije i transcendencije moderne u pravcu «pluralno –holističke sinteze» (str.45.) • Ta se «postmoderna konstelacija», kaže Küng «sada treba konkretizirati sa smjerom u svjetski etos u nekim temeljnim uvjerenjima i temeljnim zahtjevima.» (str.45.) I sada Küng ubacuje etiku u raspravu trasirajući je u pravcu tvorbe novog svjetskog ethosa. Odgovara na pitanja «zašto ne činiti zlo», «zašto činiti dobro».

12. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Ističe dvojbe demokracije i zagovara minimum zajedničkih vrijednosti, normi, stajališta, zalažući se za tako nešto kao što je «minimalni temeljni konsenzus». Potonji se objašnjava u nekoliko točaka koje donosim u izvorniku: • «Što pretpostavlja unutarnji mir manje ili veće zajednice?Odgovor:suglasnost oko toga da se društveni sukobi žele riješiti bez nasilja. • Što pretpostavljaju gospodarski i pravni poretci? Odgovor:suglasnost da se uopće želimo pridržavati određenoga reda i zakona. • Što pretpostavljaju institucije koje nose te poretke i koje su ipak podvrgnute stalnoj povijesnoj mijeni? Odgovor:volju da ih ih se bar prešutno uvijek iznova prihvaća.»(str.49.)

13. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Glede budućnosti Svijeta Küng zagovara «odgovornost čovjeka za ovaj planet» tj. «planetarnu odgovornost».(str.50.) • Nasuprot etici uspjeha, ističe etiku odgovornosti, koja prema Weberu pita za «predvidive posljedice», odgovornost za bližnje,okoliš i svijet koji dolazi poslije nas.Cilj i kriterij nove etike je čovjek:»Odgovor:čovjek mora postati više nego što jest-mora postati ljudskiji».(str.52.) • Nadalje, Küng zagovara «etiku kao javnu brigu», izlazeći s tezom kako «ne,a svjetskoga poretka bez svjetskog etosa» koji se izražava u postmodernom zahtjevu zajedničkih vrijednosti, vizija i ciljeva na svjetskoj/globalnoj/mondijalnoj razini. • On u svjetskim religijama vidi mogućnost konstrukcije «temelja etosa» u smislu utemeljenja univerzalnih etičkih obveza.

14. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Temeljne funkcije religije su, po njemu, objašnjenje smisla našega postojanja, stvaranje «duhovnih zajednica i zavičaja. Religije mogu biti i medijem otpora nepravdi. • Svjetske religije i svjetski etos - središnje je mjesto Küngova postmodernog iskoraka. On se pita, što je ono zajedničko u smislu etosa svim svjetskim religijama.Šest je bitnih aspekata svjetskih religija: • Dobrobit čovjeka • Maksime elementarne čovječnosti • Razumni put sredine • Zlatno pravilo • Moralne motivacije • Horizont smisla i određenje cilja(Küng, str.77-81.)

15. A.Nema preživljavanja bez svjetskog etosaZašto nam treba globalni etos • Uspostavljanje novog svjetskog etosa preko religija moguće je samo «posebnim angažmanom različitih religija».(str.81.) • On svjetski etos svjetskih religija vidi u službi svjetskoga društva.Zatim utvrđuje one stvari koje nas na globalnoj razini ujedinjuju.Küng: • «uvjerenje o fundamentalnom jedinstvu ljudske obitelji, o jednakosti i dostojanstvu svih ljudi • osjećaj za nedodirljivost pojedinca i njegove savjesti • spoznaju da moć nije jednaka pravu, da ljudska moć ne može biti dovoljna sama sebi i da nije apsolutna • vjeru da ljubav, milosrđe, nesebičnost te snaga duha i unutarnje istinitosti imaju naposljetku veću moć od mržnje, neprijateljstva i vlastitih interesa • osjećaj obveze da se stane na stranu siromašnih i potlačenih protiv bogatih i bogatih i tlačitelja • “duboku nadu da će napokon pobijediti dobro” ( str.84.) Na kraju se pita, je li kršćanstvo «već dalo konkretan prilog mogućem svjetskom ethosu?» (str.85.)

16. B.Nema svjetskog mira bez svjetskog mira. Ekumenski put između fanatizma prema istini i zaboravljanju istine • Küng dalje ocrtava «dvostruko lice religija». Piše o «religijama za rat». • Navodi primjer Libanona u kojemu se odvijao rat religija:kršćana i muslimana. Ali i druge primjere «religija za rat».Primjerice Palestinaca, druza i Izraelaca, hindusa i sikha itd. Na drugom dijelu svijeta, u Europi, religije su bile u ulozi mira. • Autor navodi primjere Njemačke i Francuske. Zatim ističe tezu kako «nema svjetskoga mira bez religijskoga mira». Pa kaže:»Konstruktivno bavljenje drugim religijama na ovom svijetu radi mira na svijetu upravo je životno važno» (str.97.)

17. B.Nema svjetskog mira bez svjetskog mira. Ekumenski put između fanatizma prema istini i zaboravljanju istine • U svjetskim religijama javlja se pitanje o istini. Što je istina? • Svaka ima svoje tumačenje. Istinu zatamnjuje «slijepi fanatizam» koji nije prijatelj međureligijskom dijalogu. Autor navodi «tri strategije u odnosu na pitanje istine». • Prva je «strategija uvrede» (samo je vlastita religija istinita, ostale su krive; vjerski mir moguće je uspostavom «državne religije») • Druga je «strategijabagateliziranja» (svaka je religija na svoj način istinita; do svjetskoga i religijskoga mira može se doći izmirenjem razlika) • Treća je strategija zagrljaja

18. B.Nema svjetskog mira bez svjetskog mira. Ekumenski put između fanatizma prema istini i zaboravljanju istine • Ona se izražava u dvjema istinskim postavkama na kojima stoji i pisac djela: • «Jedna je jedina religija istinska, ali sve povijesno izrasle religije sudjeluju u istini ove jedne religije! • Religiozni «mir» najbolje se postiže integracijom drugih! (str.101.) • Ova je strategija po autoru najuvjerljivija jer se temelji na tolerantnoj inkluziji. Küng se dalje zalaže za pronalaženje ekumenskih kriterija istine, dijalog među religijama.

19. C.Nema svjetskog mira bez religijskog dijaloga. Prolegomena za analizu religiozne situacije vremena • Ekumenski projekt (ekumena može voditi religijskom i svjetskom miru) • Zatim on zbori o različitim filozofijama povijesti u rasponu od Hegelove, Spenglerove ili one A.Toynbeeja i njihovim procjenama religioznosti vremena, autor zagovara drugi ili novi put zbog «promjenjive epohalne ukupne konstelacije».(str.140.) • To je po autoru ekumenski put.Njegova je parola:»S globalnim religijskim razumijevanjem početi ovdje i danas.Energično poticati međureligijsko sporazumijevanje na mjesnom,regionalnom i međunarodnom planu!»(str.156.)

20. C.Nema svjetskog mira bez religijskog dijaloga. Prolegomena za analizu religiozne situacije vremena • Njegov ekumenski projekt završava tvrdnjama: • Nema ljudskog mira i suživota bez svjetskog etosa nacija • Nema mira među nacijama bez mira među vjerama • Nema mira među vjerama bez dijaloga među vjerama (str.160) • Küngov ethos temelji se na zagovoru međureligijskog dijaloga na globalnoj razini kao putu mira među religijama i svjetskoga mira.