FLORISTIČKO BOGATSTVO I RAZNOVRSNOST ISTOČNE SRBIJE SA OSVRTOM NA LEKOVITO BILJE

1. FLORISTIČKO BOGATSTVO I RAZNOVRSNOST ISTOČNE SRBIJESA OSVRTOM NA LEKOVITO BILJE Prof. dr Novica Randjelović Dr Vlastimir Stamenković

2. Opšte karakteristike istočne Srbije • Karpatskideo • Balkanskideo • Rodopskideo Dileme: • Gde je granica izmedju Karpatske i Balkanske istočne Srbije? • Da li Rtanj pripada Karpatskoj ili Balkanskoj istočnoj Srbiji?

4. Geološkeipedološkekarakteristike • Na područjimakojapripadajuKarpatskomiBalkanskomplaninskimsistemimaprisutnesukrašketvorevine, sanizomvrtačapoputDinarskogsistema, samnogoklisura, kanjona, pećinaiizraženimmikroklimatom. Prema J. Petroviću (1974) sveklisureikanjonisuusečeni u tokujezerskeipostjezerske faze. Pored vodotokova, naročitouztokove J. Morave, V. MoraveiTimoka, nalaze se rečninanosiialuvijum. • PremaAntonoviću (1975) napodručjuistočneSrbijezastupljeno je 19 tipovazemljišta. Najrasprostranjenije je kiselosmedjezemljište.

5. Klima • Istočna Srbija je pod snažnim klimatskim uticajima susednih područja: sa juga dolinama Vardara, Pčinje i Timoka prodiru tople vazdušne struje, pa je u južnim predelima izražen suhovej, sa toplim vetrovima, visokim temperaturama i smanjenom vlažnošću, često tokom vegetacionog perioda; sa severa dolaze hladne vazdušne mase sa Karpata, a to se dešava i sa istoka, sa prostora stepe. Pravac pružanja planinskih masiva onemogućava prodor vlažnih zapadnih vazdušnih masa. Iz navedenih razloga klima istočne Srbije ima prelazni karakter. Ipak, prisustvo klisura i kanjona ublažuje ekstremne klimatske vrednosti, što obezbedjuje opstanak biljnih vrsta u nepovoljnim klimatskim periodima.

6. Vegetacija • Razudjenost terena, direktni uticaji klimatskih faktora, nadmorska visina od oko 250 do 2168 m, različita geološka i pedološka podloga i zooantropogeni uticaji uslovili su prisustvo različitih biljnih zajednica.

7. Flora istočne Srbije • Josif Pančić, osnivač naše Botanike često je boravio u istočnoj Srbiji. Naveo je podatke o rasprostranjenju 66 biljnih vrsta koje su na ovom području na severozapadnoj granici svoga rasprostranjenja, od toga 20 pripadaju stepskom flornom elementu: Paeonia tenuifolia W.K., P. decora Andrz., Colchicum arenarium W.K., Hypericum hyssopifolium Vill., Dianthus pinifolius Sm. i dr. • Tucakov je sa oduševljenjem pisao o lepotama Kalaverske doline koja se nalazi izmedju Sićevačke klisure i Svrljiga, sa prelepom zajednicom kadulje i pelina: Kada se u vreme cvetanja kalavera i drugog mirisnog bilja krene kroz ovu krševitu padinu, umornog putnika osveži i ushiti beskrajni mirisni ćilim raznog aromatičnog bilja, koji pokrivaju i oživotvoruju svojom muzikom milioni pčela radilica.

8. Karakteristike flore istočne Srbije • Ono što nije sporno i što su svi istraživači flore i vegetacije na celom području istočne Srbije zapazili da se radi o specifičnom bogatstvu i raznovrsnoti flore istočne Srbije, jer se na relativno malom području nalazi veliki broj biljnih vrsta i nižih taksona različite biljnogeografske pripadnosti i porekla. • Kao i u drugim delovima naše zemlje pečat flori daju relikti, endemiti i retke biljne vrste, koje su značajne za razumevanje razvoja flore i vegetacije svakog područja. Ove biljne vrste su normativno zaštićene i zabranjeno je njihovo prikupljanje.

10. Lekovito bilje Ove godine zabranjuje se prikupljanje sledećih biljnih vrsta: • Hypericum barbatum, treplasti kantarion • H. maculatum, planinski kantarion • H. rumelicum, rumelijski kantarion • Iris pseudacorus, barska perunika • Veratrum nigrum, crna čemerika Više od 200 biljnih vrsta u Srbiji su zaštićene kao prirodne retkosti • Gentiana lutea, žuta lincura • Drosera rotundifolia, rosulja • Cypripedium clceolus, gospina papučica • Adonis vernalis, gorocvet i dr.

12. Uredbom je obuhvaćen širi broj lekovitih biljaka (često i iznad 100 vrsta), medju kojima ima i onih za koje neupućeni smatraju da se mogu prikupljati u neograničenim količinama. Navodimo samo neke: • Equisetum arvense (rastavić) • Centaurium umbelatum (kičica) • Hypericum perforatum (kantarion) • Origanum vulgare (vranlova trava) • Rosa canina (šipurak, pasja ruža) • Satureia kitaibelii (rtanjski čaj) • Crataegus - 3 vrste (glog) • Primula - 3 vrste (jaglika) • Tilia - 2 vrste (lipa) i dr. • Allium ursinum (medvedji luk) • Achillea millefolium (hajdučka trava) • Arctium lappa (čičak) • Betula pendula (bela breza) • Inula helenium (beli oman) • Solidago virgaurea (ivanjsko cveće) • Tussilago farfara (podbel) • Pulmonaria officinalis (plućnjak, medunika) • Juniperus communis (kleka)

13. Uredba uvek propisuje i kaznene mere za pravna, odgovorna i fizička lica koja se ne pridržavaju odredaba Uredbe. Ovde posebno ističemo meru kazne za fizičko lice ako se bavi prikupljanjem, a nema potvrdu o stručnoj osposobljenosti. Obuke, ma u kakvom obliku, neophodne su ! Vreme je i mesto da se postavi pitanje eksploatacije rtanjskog čaja (Satureia kitaibelii) u istočnoj Srbiji i održavanja manifestacija vezanih za ovu biljnu vrstu, bez prethodnog upoznavanja učesnika o potrebnim merama njene zaštite.

14. Lekovite biljke istočne Srbije sa najvećim farmakoekonomskim značajem • Na osnovu našeg uvida u stanje prirodnih resursa lekovitih biljaka na području istočne Srbije, a u skladu sa Odlukom i drugim propisima za 2012. god., mogu se prikupljati sledeće vrste: • Achillea millefolium (hajd. trava) • Agrimonia eupatoria (petrovac) • Allium ursinum (cremuš, medvedji luk) • Angelica archangelica (andjelika) • Arctium lappa (čičak) • Betula alba (bela breza) • Capsella bursa past. (hoću-neću) • Centaurium umbellatum (kičica) • Chelidonium majus (rusa) • Cychorium intybus (vodopija) • Cornus mas (dren) • Crataegus sp. (crveni i beli glog) • Equisetum arvense (poljski rastavić) • Epilobium parviflorum (svilovina) • Eupatorium cannabinum (resnik) • Filipendula hexapetala (suručica) • F. ulmaria (medunika)

15. Fragaria vesca (šumska jagoda) • Geranium robertianum (crveni zdravac) • Glechoma hederacea (dobričica) • ? Hepatica nobilis (krstasti kopitnjak) • Hypericum perforatum (kantarion ) • Inula helenium (beli oman) • ? Leonurus cardiaca (srdačica) • Lythrum salicaria (potočnjak, vrbičica vel.) • Malva silvestris (crni slez) • Marrubium vulgare (očajnica) • Melissa officinalis (matičnjak) • Ononis spinosa (zečji trn) • Origanum vulgare (vranilova trava) • Plantago lanceolata (uskolisna bokvica) • P. major (širokolisna bokvica) • Polygonum aviculare (troskot) • P. bistorta (srčenjak) • Potentila erecta (trava od srdobolje) • Primula veris (jaglika) • Pulmonaria officinalis (plućnjak) • Rosa canina (pasja ruža, šipurak) • Rubus sp. (kupina) • Sambucus nigra (zova) • ? Satureja kitaibelii (čubar) • Taraxacum officinale (maslačak) • Teucrium chamaedrys (podubica) • ? T.montanum (trava iva) • Thymus sp. (majčina dušica) • ? Tilia sp. (lipa) • Tussilago farfara (podbel) • Urtica dioica (kopriva) • ? Vaccinium myrtillus (borovnica) • Veronica officinalis (razgon, čestoslavica)

16. Kako se kontinuirana proizvodnja, čak i u malim pogonima, ne može obezbediti samo prikupljanjem divljerastućih lekovitih bljaka, neophodno je plantažiranje, na prirodnom staništu ili organizovanim plantažama, pod stručnim nadzorom. To je imperativ poslovanja malih i srednjih preduzeća za preradu lekovitih, aromatičnih i začinskih biljaka i NAJBOLJA ZAŠTITA PRIRODNIH RESURSA LEKOVITIH BILJAKA.