1 / 39

Konferencija BALKAN FORUM: Neformalno obrazovanje na Balkanu Sarajevo, 20 - 2 1.9.2007

CIVITAS@BIH. Konferencija BALKAN FORUM: Neformalno obrazovanje na Balkanu Sarajevo, 20 - 2 1.9.2007. Globalni konsenzus. ideja. vizija. strateška područja. jednaka vrijednost i dostojanstvo svih ljudi bez obz i ra na njihovo rasno, nacionalno/ etničko ili neko drugo por i je k lo.

kim
Download Presentation

Konferencija BALKAN FORUM: Neformalno obrazovanje na Balkanu Sarajevo, 20 - 2 1.9.2007

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. CIVITAS@BIH Konferencija BALKAN FORUM:Neformalno obrazovanje na BalkanuSarajevo, 20-21.9.2007

  2. Globalni konsenzus ideja vizija strateška područja jednaka vrijednost i dostojanstvo svih ljudi bez obzira na njihovo rasno, nacionalno/ etničko ili neko drugo porijeklo demokratsko društvo u kojem će svi građani uživati sva svoja prava i slobode politika zakoni ekonomija obrazovanje informisanje nauka tehnologija kultura i društveni odnosi

  3. PORODICA GRUPE VRŠNJAKA Najznačajniji faktori u formiranju IZNIMNI DOGAĐAJI OBRAZOVANJE DEMOKRATSKA KULTURA CIVILNO DRUŠTVO MASOVNI MEDIJI POLITIČKI SISTEM POSLOVNI SISTEM RELIGIJA

  4. Ključ cjeloživotnog učenja Sa razvojem svijesti o potrebi obrazovanja odraslih, javila se ideja da bi učenje trebalo da traje cijeliživot. Stoga je potreban sistem obrazovanja, koji će u svakom trenutku, svakom pojedincu, bez obzira na životnu dob ili profesionalni status, pružati mogućnost sticanja novih, raznovrsnih i korisnih znanja. Mnogi autori formalno, neformalno i informalno obrazovanje tretiraju komplementarnim elementima iste cjeline.

  5. Ključ cjeloživotnog učenja Koncept cjeloživotnog učenja obuhvata i usklađuje različite oblike učenja u svim životnim razdobljima. To su: organizirano učenje (obrazovanje i odgoj) koje može biti formalno (školovanje) i neformalno (tečajevi, seminari, treninzi kroz NVO ili ustanove za obrazovanje) te neorganizirano ili informalno učenje. Obzirom da se čitav život mora učiti, učenje u odrasloj dobi se ne odvija u školi nego u van-školskim organizacijama, odnosno tamo gdje odrasla osoba radi i živi.

  6. Pojašnjenje pojmova Formalno obrazovanje označava djelatnosti koje se izvode u institucionalnim i javno verificiranim oblicima obrazovanja radi sticanja stručnog zvanja, vještina i sposobnosti, a obuhvata predškolsko, osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje.Neformalno obrazovanje označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti i za lični razvoj.Informalno učenje označava aktivnosti u kojima se učenje i razvoj vještina dešava kroz iskustveno učenje. Osoba prihvata stavove i pozitivne vrijednosti, razvija vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i drugih uticaja i izvora iz svoje okoline. U tim aktivnostima svaka osoba samostalno uspostavlja kontrolu nad procesom učenja kao i odgovornost za rezultate učenja.

  7. Središnja pozicija Sistem obrazovanja u zemljama Balkana nije se značajnije mijenjao u prošlom vijeku. Jedan od razloga je i činjenica da promjene u obrazovanju ovise o konsenzusu o općim načelima, ciljevima i očekivanjima koji usmjeravaju obrazovnu politiku i praksu: • nalokalnomnivou • na nivou cijele zemlje • naevropskom nivou • na globalnom nivou To je otvrorilo mnogo prostora za neformalno odgovara potrebama korisnika i lakše se provodi

  8. “Termin obrazovanje odraslih označava korpus organiziranih edukacijskih procesa svih sadržaja, razina i metoda (formalnih i drugih) bez obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju započeto školovanje ili naukovanje, bez obzira razvija li odrasla osoba svoje sposobnosti, proširuje svoje znanje, poboljšava svoje tehničke ili stručne kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponašanja; i u perspektivi potpunog ličnog razvoja i u perspektivi učešća u uravnoteženom i nezavisnom socijalnom, ekonomskom i kulturnom razvoju“. (UNESCO, Recommendation on the Development of Adult Education, 1976). Potrebe i mogućnosti neformalnog obrazovanja

  9. Potrebe i mogućnosti neformalnog obrazovanja Civilno društvo predstavlja pokretačku snagu generiranjem novih ideja Šest sugeriranih uloga nevladinih organizacija • Stvoriti infrastrukturu i staviti je u funkciju • Stimulirati inovacije i stvarati nove ideje • Stvaranje, podsticanje i distribucija informacija - komunikacija • Pružanje obuke i stručne pomoći • Izrada istraživanja, nadzor i evaluacija • Aktivni zagovarači društvenih pitanja

  10. Da li postoji propisana procedura ili standardi/uslovi koje programi treba da ispune? Naš program građanskog obrazovanja .... Šta Vi mislite, iz nevladinih organizacija, da mi u vlasti nemamo pametnija posla nego odobravati vaše projekte? UH, Da ?? Dobar dan! Ja sam iz NVO ... Potrebe i mogućnosti neformalnog obrazovanja

  11. KLJUČNE KOMPETENCIJE, SISTEM PRIZNAVANJA ISHODA UČENJA U EVROPI SISTEM ZA PRENOS, AKUMULACIJU i PRIZNAVANJE ISHODA UČENJA U EVROPI • Evropske institucije su zaključile da je potreban sistem koji bi ljudima omogućio kontinuitet sticanja kvalifikacija tokom prelaza iz jednog u drugo obrazovno okruženje. Mehanizmi za razmjenu informacija –pomoć u korištenju znanja stečenog u inostranstvu, bilo u formalnom, neformalnom ili informalnom okruženju. • Jedan od glavnih izazova predstavljaju velike nejednakosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju unutar evropskog područja, te brojnost i razlike među nacionalnim ili sektorskim sistemima.

  12. Ti različiti mehanizmi i alati trebali bi na dosljedan i racionalan način imenovati načela, propise i pravila. • Konkretan cilj im je olakšati: • mobilnost ljudi pri osposobljavanju; • vrednovanje rezultata cjeloživotnog učenja; • transparentnost kvalifikacija; • izgradnja međusobnog povjerenja i saradnje nadležnih za osposobljavanje i obrazovanje u Evropi.

  13. Zajednička vizija – prepoznavanje svih kompetencija koje osoba stiče jačaju individualne i kolektivne kapacitete za promjenu predlažu sveobuhvatnu infrastrukturu i koherentnu strategiju "Zajednički Evropski principi za prepoznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja“. Svi građani/keuče, održavaju i dopunjavaju svoje ključnekompetencije osiguravaju višestruke mogućnosti za učenje i lični razvoj promoviraju saradnju i partnerstvo na svim nivoima potiču društveno uključivanje i koheziju

  14. Ključne kompetencije Preporuke pozivaju sve zemlje članice i šire da omoguće svom građanstvu da razvije paket od 8 ključnih kompetencija do kraja inicijalnog obrazovanja i usavršavanja, te da se specifična pažnja posveti učenicima/cama s manjim mogućnostima. Okvir za ključne kompetencije su pripremili stručnjaci/njakinje iz 31 zemlje Evrope. Trebao bi pomoći pri reformi sistema obrazovanja i usavršavanja onima koji donose političke odluke, onima koji provode obrazovanje i usavršavanje, poslodavcima i samim osobama koje uče da odgovore na nove izazove. Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  15. Europass je instrument koji je uspostavljen 2004. godine na nivou proširene Evropske unije da olakša: • - jasno i lako razumljivo prikazivanje vještina i kvalifikacija u Evropi (Evropska unija, EFTA/ETA i zemlje kandidatkinje); • -  kretanje bilo gdje po Evropi • Europass se sastoji od 5 osnovnih dokumenta: • -dva dokumenta ispunjavaju sami kandidati (Europass CV i Europass jezični pasoš) • tri ostala dokumenta (Europass dopuna certifikatu, Europass dopuna diplomi i Europass mobilnost) izdaju kompetentne institucije.

  16. Ključne kompetencije poduzetnost i inovativnost, digitalna kompetencija komunikacija na maternjem/inskom jeziku komunikacija na stranom jeziku matematička pismenost, znanost i tehnologija međuljudska, interkulturna i socijalna kompetencija građanska kompetencija učiti kako se uči Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  17. Ključne kompetencije • komunikacija na maternjem jeziku – sposobnost razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku • komunikacija na stranom jeziku - sposobnost razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja, činjenica u pisanom i usmenom obliku • matematička pismenost, nauka i tehnologija – sposobnost korištenja osnovnih matematičkih operacija, rješavanja problema u svakodnevnim situacijama, logičko razmišljanje i prezentacija u vidu formula, grafikona i sl.; korištenje znanja u svijetu prirode te izvođenje zaključaka na temelju dokaza Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  18. Ključne kompetencije • digitalna kompetencija – korištenje informacione i komunikacione tehnologije • učiti kako se uči – upravljanje vlastitim učenjem • međuljudska, interkulturna i socijalna kompetencija – pokriva sve oblike ponašanja koji pojedincu omogućavaju konstruktivno i djelotvorno učešće u društvu • poduzetnost i inovativnost – sposobnost pojedinca da ideje pretvara u aktivnosti na kreativan način uz efikasno planiranje • građanska kompetencija – sposobnost pojedinca za informiranu, aktivnu i opredijeljenu participaciju u građanskom životu, a temelji se na znanju o društvenim i političkim konceptima i strukturama te usmjerenosti prema demokratskoj participaciji Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  19. Tri tipa provajdera Nevladine organizacije Dobrovoljne organizacije Privatne institucije

  20. Primjer priznavanja neformalnog učenja Youthpassje novi validacijski instrument (potvrda i provjera valjanosti) za transverzalno prepoznavanje rezultata učenja kroz neformalno obrazovanje mladih. Ovaj instrument je kreiran i testiran u periodu od 2005-2006. Obavezno se provodi od 1. 1. 2007. za mlade (13 - 30 godina) koji stiču iskustva, znanja i razvijaju vještine kroz program Evropske unije i partnerskih zemalja "Youth in Action" . Ovaj program, između ostalog, omogućuje financiranje projekta razmjena mladih, evropske volonterske službe, organizaciju treninga i seminara. Youthpass je kreiran kako bi se omogućilo i podržalo: • zapošljavanje mladih i voditelja rada s mladima; • refleksija na vlastiti proces neformalnog učenja; • društveno prepoznavanje rada mladih.

  21. Različiti dijelovi Youthpass-a su razvijeni tako da pokrivaju specifične ciljeve: • Razvoj kvalificiranog certifikata za aktivnosti, kojim se potvrđuje sudjelovanje na projektu koji financira EU i opisuju ishodi učenja (eng. learning outcomes) za vrijeme te aktivnosti/projekta. • Certifikat treba sadržavati podatke o različitim akterima i o samom projektu, ciljeve Programa Mladi u akciji i ako je potrebno,druge detalje o aktivnosti – vezane uz postignute ciljeve konkretnog projekta.

  22. Različiti dijelovi Youthpass-a su razvijeni tako da pokrivaju specifične ciljeve: 3. Razvijanje dodatnog instrumenta samoprocjene onog što je naučeno u okviru određenih aktivnosti – kao dodatak gore spomenutom certifikatu. Ovaj instrument je razvijen iz perspektive korisnika te treba dokumentirati proces učenja i povećati svijest o kompetencijama i vještinama koje su razvijene/osnažene za vrijeme projekta.

  23. Kakav uticaj ima neformalno obrazovanje? Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  24. Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo Civilno društvo povezano je sa spontanim i neprofitnim akcijama građana. Za veliki dio autora riječ je o trećem sektoru kojim se u demokratskom društvu uspostavlja ravnoteža između države, s jedne i privatnog, odnosno gospodarskog ili komercijalnogsektora, s druge strane. • * prema V.Spajić-Vrkaš (Poučavati prava i slobode, Zagreb, 2004.; 82)

  25. Društvo - građanin/ka Radnik/ca-profesionalac/ka Ličnost pojedinac/ka

  26. Danijel Goleman: • Istraživanja pokazuju da IQ doprinosi svega 20 % životnom uspjehu • Emocionalna inteligencija • Socijalna inteligencija • Spiritualna inteligencija • Molekule emocije pokreću svaki sustav u vašem tijelu

  27. THINKING COGNITION ACTING OPERATION Emocionalnom Osjećanja FEELING EMOTION THINKING COGNITION Operacionom Djelovanje ACTING OPERATION FEELING EMOTION Kognitivnom Mišljenje Neformalno obrazovanje pruža holistički pristup razvoju ličnosti... • Razvoj na sva tri nivoa ..... • NVO postaju organizacije • koje uče.....

  28. Uticaj neformalnog obrazovanja na društvo i uticaj društva na neformalno obrazovanje Neformalno obrazovanje Društvo

  29. Obrazovni programi namenjeni su najrazličitijim ciljnim grupama:

  30. U svojoj prirodi neformalno obrazovanje se ogleda u izraženoj fleksibilnosti i otvorenosti za novo.Pošto je znatno adaptabilnije od formalnog sistema obrazovanja, neformalnoobrazovanje je sa lakoćom pratilo razvoj na poljima psihologije, pedagogije, andragogije, ljudskih prava i drugih disciplina i usvajalo nove metode rada i obrazovne paradigme. Novi načini rada često su prvo bili testirani u neformalnom obrazovnom kontekstu, da bi, postepeno, kao dobra praksa, bili usvojeni i od strane formalno-obrazovnog sistema. • Prema Darko Marković,"Neformalno obrazovanje danas"...

  31. Uticaj na obrazovne institucije profesionalni standardi Nevladine organizacije mogu pomoći u svakom od segmenata obrazovna ustanova samoplaniranje i samorazvoj samoevaluacija potrebe i interesi ustanove i lokalne zajednice

  32. za neke pojedince i društvene grupe neformalno obrazovanje predstavlja jedini vid obrazovanja koje je dostupno neformalno obrazovanje podržava društvenu uključenost i ravnoporavnost kroz programe namjenjene pripadnicima manjina, ali i većinskih grupa, u cilju uklanjanja predsruada prema manjinama- edukativni programi usmjereni na razvoj tolerancije, prevenciju rasizma, ksenofobije, etničke netrpeljivosti i dr.) Pomoć pri zapošljavanju Neformalno obrazovanje i društvena inkluzija

  33. NVO i neformalno obrazovanje : Nevladine organizacije nude mnoštvo programa edukacije, koji se mogu svrstati u dvije široke kategorije: 1. Obrazovni programi (za sticanje različitih znanja i vještina) 2. Programi izgradnje stavova i pozitivnih životnih vrijednosti “Superioran učinak ovisi o superiornom učenju” Senge Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  34. Problemi neformalnog obrazovanja • Ne postoji formalno vrjednovanjei priznanje. Diplome i cerifikati postoje, ali još uvijek nisu verifikovani kod nas Analiza • Potrebni su obučeni, kompetentni treneri edukatori, facilitatori,a ne postoji sistem njihove evaluacije Prema Akcija • razmjena iskustava i vještina, i učenje kroz praksu, fleksibilan metod rada, prilagodljiv potrebama pojednica zahtijeva kontinuitet, koji nije moguće obezbijediti ukoliko nije regulisano finansiranje koje se trenutno vrši na bazi projekata Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava “CIVITAS” Sva prava pridržana

  35. Čini se da imamo plan !!! …Mislim da smo uspostavili jasne standarde i procedure za vrednovanje i verifikaciju neformalnog obrazovanja … Nadam se da će ove aktivnosti omogućiti da se doprinos neformalnog obrazovanja više cijeni, kao na primjer u .... Kvalitativni doprinos regionalnog povezivanja

  36. Umjesto zaključka Ramadan Mubarek Olsun i Šana Tova

  37. 1. McQuoid-Mason, D., Mchunu, M., Govender, K,. O’Brien, E.L., Larkin, M.C. (2001.). Demokracija za sve.Obrazovanje za političku kulturu. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.2. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001.). Interdisciplinarni rječnik.Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO.3. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, : (2004.).Poučavati prava i slobode.Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.4. Grupa Hajde da... Neformalno obrazovanje nevidljiva snaga društva5. http:europass.cedefop.europa.eu6. Du Bois Reymond, Manuela (2002): A Study on the Links Between Formal and Non-formal Education, CDEJ, Strasbourg, str. 16-21 7. Mida-Briot, B. (2003): Non-formal Education as a Tool for the Inclusion of All, T-Kit on Social Inclusion

  38. Za više informacija • Rahela Dzidic • Obrazovni centar za demokratiju i ljudska prava Civitas BiH • Hamdije Cemerlica 39 • 71000 Sarajevo • Bosna i Hercegovina • rdzidic@civitas.ba • www.civitas.ba

More Related