Internet

1. Internet Što je to i kako ga koristiti?

2. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To je Internet?

3. To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba. Što je Internet?

4. WWW ili World Wide Web skraćeno,je jedna od najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i multimedijalne sadržaje a međusobno su povezani tzv. Hiperlinkovima. A znači to je Internet,a što je onda WWW i kako ga koristiti.

5. Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se računalni programi koji se nazivaju web-preglednici. • Web se često pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže. Što je WWW

6. Povijesni web logotip dizajnirao je Robert Cailliau • Projekt kojim je počeo razvoj Weba predložili su 1990. u CERN-u engleski inženjer i znanstvenik Tim Berners-Lee i belgijski znanstvenik Robert Cailliau. Što je WWW

7. Web preglednik je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst. Kako koristimo web preglednik?

8. Najpopularniji preglednici danas su: • Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda • Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda • Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera • Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft • Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple • GoogleChrome - besplatan preglednik tvrtke Google Web preglednik

9. (Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik[nedostaje izvor], jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin.) Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe. Web preglednik

10. Internetski pretraživač (tražilica) je specijalizirano Web mjesto čija je glavna funkcija pomoć u pronalaženju informacija pohranjenih na drugim Web mjestima. Što je tražilica i čemu služi?

11. Internetski pretraživač je pretraživač namijenjen pretraživanju informacija na World Wide Web-u. Informacije mogu biti Web stranice, slike i ostale vrste datoteka. Neki pretraživači, također, pretražuju podatke dostupne u tematskim grupama, bazama podataka ili u otvorenim imenicima. Za razliku od Web imenika koje održavaju uređivači teksta (ljudi), internetski pretraživači djeluju po algoritmu ili su kombinacija algoritma i ljudskog upisa. Tražilica

12. Najpoznatiji internetski pretraživač u zapadnom svijetu je Google, ali su njegovi rezultati slabiji izvan Amerike i zapadne Europe, pa je izvan tih zapadnih područja za ine zemlje (uključivo i Balkan) ipak učinkovitija Altavista.[nedostaje izvor] U tim najjačim tražilicama postoji mogućnost usmjerenog i specijalnog pretraživanja, gdje je dovoljno upisati neku rečenicu ili više ključnih riječi, odnosno natuknicu, pa se nakon razmjerno kratkog vremena (ovisno o brzini veze) dobiju brojne poveznice na traženi pojam. Tražilica

13. Bolje da ti to pokažem! Kada već pričamo o internetu zanima me kada je uveden.

14. Od osamostaljenja Hrvatska po pitanju tehnologije gotovo u svemu kasni par godina za razvijenim dijelom svijeta, no kada se Internet rasprostranio izvan granica Amerike, u Hrvatskoj je bilo dovoljno razuma da se u takvo što uključimo na vrijeme i postanemo ravnopravnim sudionicima u praćenju civilizacije, makar samo u virtualnoj stvarnosti. Bilo je to u doba kada je Internet još uvijek bio rezerviran samo za akademsku zajednicu i za državna tijela, a ne i za komercijalnu upotrebu, no kada se čitava priča na globalnoj razini ipak komercijalizirala, počeli smo gubiti korak. Internet u hrvatskoj

15. Ideja da se Internet uvede i u Republiku Hrvatsku, tada mlađahnu državicu još u pelenama, nastala je 1991. godine, pa je tako Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt koji se zvao CARNet. Negdje u listopadu te godine osnovano je koordinacijsko tijelo za uspostavu hrvatske edukacijske mreže na inicijativ. Internet u hrvatskoj

16. Predraga Palea s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Koordinacijsko tijelo u kojem su sjedili još i ljudi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković te Sveučilišnog računskog centra(SRCE) osnovalo je tako Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu, nazvanu prema prijevodu tog naziva na engleski (Croatian Academic Research Network) i prema inicijalnom nazivu projekta – CARNet. Internet u hrvatskoj

17. Početkom 1992. godine međunarodna organizacija IANA(engleski: Internet Assigned Number Authority) dodijelila je CARNetu pravo za administriranje čitave Internet zajednice u Hrvatskoj, dakle laički rečeno svega što se nalazilo iza Internet adresa koje završavaju s .hr kao oznakom za resurse na Internetu smještene u Hrvatskoj. Internet u hrvatskoj

18. FIN Zvonimir Končar 7.B