Neizravno pobijanje nezakonitih akata

1. Neizravno pobijanje nezakonitih akata Doc. dr. sc. Lana Ofak Katedra za upravno pravo Pravni fakultet u Zagrebu

2. Neizravno pobijanje akta • Pobijanje do kojeg dolazi tijekom nekog sudskog postupka (koji nije pokrenut s ciljem poništavanja tog akta) • Iznimka (prigovor) nezakonitosti • Za predmet postupka mjerodavan je akt EU za koji postoji sumnja da je nezakonit (nevaljan) • Prvo se treba riješiti pitanje valjanosti tog akta (sporedno pitanje), da bi se mogao riješiti glavni predmet postupak

3. Neizravno pobijanje akta • Akt EU može se neizravno pobijati i pred nacionalnim i pred Sudom EU • Akt EU može se pobijati i u bilo kojem postupku pred Sudom EU • Pred nacionalnim sudom to se pitanje može pojaviti uvijek kada je pravo EU relevantno za postupak • Tada se pitanje valjanosti akta upućuje Sudu EU kao prethodno pitanje • Kada Sud EU donose odluku, slučaj se vraća nacionalnom sudu koji će svoju presudu donijeti na temelju odluke Suda EU

4. Odredbe Ugovora • Čl. 277. Ugovor o funkcioniranju EU: • Neovisno o isteku roka utvrđenog u članku 263. stavku šestom, svaka se stranka u postupcima o aktu opće primjene koji je donijela neka institucija, tijelo, ured ili agencija Unije, pred Sudom Europske unije može pozvati na neprimjenjivost tog akta iz razloga određenih u članku 263. stavku drugom.

5. Odredbe Ugovora • Članak 267. TFEU • Sud Europske unije nadležan je donositi prethodne odluke o: • (b) valjanosti i tumačenju akata institucija, tijela, ureda ili agencija Unije

6. Koji se akti mogu pobijati • Normativni (opći) akti mogu se pobijati u svim sudovima • Pojedinačni akti – adresat pojedinačnog akta ne može takav akt neizravno pobijati niti pred Sudom EU niti pred nacionalnim sudom (jer je imao tu mogućnost kada mu je takav akt bio priopćen) • Stranka uvijek može neizravno pobijati akt EU ako nema locusstandi za njegovo izravno pobijanje • Isto tako ako nije službeno bila obaviještena o odluci kako bi imala dovoljno vremena da ju izravno pobija

7. Tko može pobijati • Budući da povlašteni tužitelji imaju locusstandi pobijati svaki akt koji podliježe nadzoru, može se tvrditi da ga oni nikada ne mogu neizravno pobijati • Pred Sudom EU nikada se nije pojavilo ovo pitanje, stoga odgovor na ovo pitanje ne znamo

8. Koje su osnove za pobijanje • Potpuno iste kao i u slučaju izravnog pobijanja • Nenadležnost • Bitna povreda postupka • Povreda Ugovora ili bilo kojeg drugog pravnog pravila koje se odnosi na njihovu primjenu • Zloupotreba ovlasti

9. Učinak uspješnog pobijanja • U praksi izgleda da odluka ima učinak erga omnes • Sud EU je zauzeo stav da kada je akt proglašen nevaljanim povodom zahtjeva nacionalnog suda za odluku o prethodnom pitanju, premda je ta odluka obvezujuća samo za sud koji je uputio zahtjev, to je dovoljan razlog za svaki drugi nacionalni sud da takav akt smatra nezakonitim

10. Literatura • Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske zajednice, 2004., str. 405-413.