Foraminifere

1. Foraminifere Građa, Ekologija, Evolucija

2. Zanimljiva skupina organizama: A) jednostanični organizmi koji se vide prostim okom B) više od 4000 što fosilnih što modernih rodova

3. Opće karakteristike • Važna skupina fosila (400 fosilnih planktonskih vrsta: 40 recentnih, ili od 27000 opisanih bentičkih vrsta 4000 je recentnih) • Nastanjuju sva svjetska mora, ali i bočate i slatke vode vode • Kambrij – danas • Osjetljivi na kemijski sastav morske vode i temperaturu • Stratigrafska korelacija (nafta, plin), paleoekologija, paleoklimatologija, paleooceanografija

4. Građa • Jednostanični organizmi • Unutrašnji skelet – KUĆICA • Niti ektoplazme, PSEUDOPODIJI = RETIKULOPODIJI, kroz pore na stjenci kućice pružaju se u okoliš. Služe za hvatanje plijena, kretanje, pomžu pri gradnji kućice, • Endopalzma je unutar kućice

6. Živuća foraminifera

8. Stjenka • Organska • Aglutinirana • Vapnenačka: imperforatna + perforatna • SiO2

9. Aglutinirana stjenka

10. Aglutinirana : kvarcne iglice

11. Površina trošenja Izbrusak Sitnozrnata vapnenačka stjenka

12. Vapnenačka, porculanasta, imperforatna

13. Vapnenačke imperforatne

15. Vapnenačka perforatna stjenka

16. Vapnenačka perforatna stjenka

17. Vapnenačka, staklasta stjenka

18. Tipovi stjenki i oblici kućica

19. Kućica se sastoji od klijetki koje su odijeljene pregradama, SEPTIMA. Sept ima otvor, FORAMEN, kojim klijetke su povezane. Na najmlađoj je klijetki otvor ili otvori, UŠĆE.

20. Oblik kućica • Određen rasporedom i oblikom klijetki • Politalamične vs. Monotalamične kućice • Uniserijalna (pravocrtno nizanje klijetki) • Biserijalna (naizmjenično dvostruko nizanje klijetki) • Triserijalna

21. Oblik kućica • Planspiralna (spiralno nizanje klijetki oko jedne osi namatanja, poput Indijske lađice) • Trohospiralna (spiralno nizanje klijetki oko helikoidalne osi, slično namatanju puževe kućice) • Miliolidna (klijetki se nižu tako da svaka mlađa tvori sa starijom klijetkom kut od 1800 )

22. Oblik kućica

24. Oblik klijetki • Kuglast • Cjevast • Polumjesečast (kobasičast) • Kockast

25. Ušće • Otvor/otvori na najmlađoj klijetki • Jednostavan otvor ili mnogo otvora

27. Način života: Razmnožavanje • Od 4000 modernih vrsta, 20 ima poznati ciklus razmnožavanja • Spolno razmnožavanje - Plankton • Izmjena generacija – Bentos Mikrosferična : Makrosferična generacija Spolna : Nespolna generacija

29. Razmnožavanje

33. Parazitizam

34. Zašto su foraminifere važne? • Foraminifere su svugdje oko nas: mora, slatke vode i bočate vode. • Ove foraminifere koje žive u slatkim vodama ne građe tako zanimljive skelete kao njihovi morski srodnici.

35. Sitne: Vidi uzorkovanje piston korerom • Geografski jako raspršene i brojne

37. Veličina kućice i oblik se mijenja tijekom vremena • Postoje više od 500 milijuna godina • Brza reprodukcija • U kućici se sačuvaju elementi u tragovima

38. 1. Ekologija/Paleoekologija • Nalazimo u morima od međuplimske ravnice do najdubljim brazda. • U morima od tropa do polarnih mora • Dobri pokazatelji paleookoliša jer na kraju većina vrsta živi samo na određenim dubinama i pri određenim temperaturama vode. • Akutupaleontologija

39. Kućice bentičkih foraminifera ukazuju na vrstu podloge, dubinu mora i kemijski sastav morske vode i temperaturu morske vode.

40. Podloga i foraminifere • Epifauna: pričvršćeni za podlogu pseudopodijima, organskom opnom ili su cementirani (filtratori po načinu prehrane) • Muljevito, siltno dno: nježne, izdužene forme s tankim stjenkama (muljojedu, pužu i gmižu po/u sedimentu) • Krupnozrnato dno: forme jako ukrašenih kućica, debelih stjenki, male raznolikost (hrana!)

41. Okoliši visoke energije mora: debele stjenke foraminifera • Stjenovita podloga: cementirane kućice, bazalna strana zaravnjena ili konkavna

42. Kemijski sastav morske vode i foraminifere • Većina foraminifera je stenohalilna • Aglutinirane foraminifere češće u močvarama • Okoliš s manjkom kisika; male, glatke kućice tankih stjenka koje su aglutinirane ili vapnenačke

43. Perforatne foraminifere češće u lagunama koje su normalnog saliniteta ili slabo oslađene. • Imperforatne foraminifere češće u jako slanim lagunama.

44. Paleodubine: omjer P/B • Okoliši (močvare, lagune, otvoreno more) – Trikomponentni dijagram (porcelanaste jedinke: aglutiniranim: perforatnim) ili indeksi biološke raznolikosti

45. Paleotemperature: Stabilni izotopi, endosimbionti • Paleosalinitet: Stabilni izotopi Što su to stabilni izotopi? Ne mijenjaju se, isti su kroz vrijeme, a zbog različite mase različito ponašaju

46. Najeksponiraniji su izotopi C i O • C: kazuju nam što smo kroz ono što jedemo. Pokazatelj bioprodukcije • C12 (98.89%) • C13 (1.11%) • I nestabilni izotop C14 (u prolazu!)

47. Kisik ima tri stabilna izotopa: • O16 (99.76%) • O18 (0.2%) • O17 (0.03, vrlo rijedak)

48. Frakcionizacija • Djelomično odvajanje izotopa istog elementa tijekom kemijskih ili fizikalnih procesa • Npr. Tijekom fotosinteze ili stvaranja karbonatnog skeleta, disanja

49. 2. Moderni okoliši i foraminifere • Karbonatne platforme, Grebeni – raznovrsna zajednica velikih bentičkih foraminifera. • Brakični okoliši – nestabilni. Mala raznovrsnost foraminiferske zajednice (foraminifere tankih stjenki, glatkih kućica ako su staklaste ili aglutinirane). • Kontinentlni šelf i otvoreno more (do 200 m dubine najveća raznolikost, dubinom se smanjuje uz povećanje udjela aglutiniranih oblika ispod CCD i porastom broja planktonskih foraminifera).