MIKROPALEONTOLOGIJA II

1. MIKROPALEONTOLOGIJA II www.sges.auckland.ac.nz

2. I. DIOII. DIO • dr.sc. BlankaCvetko Tešović, izv. prof. dr.sc. Đurđica Pezelj, doc. • - foraminifere (Pz, Mz) - foraminifere (Kz) • - radiolarije - ostrakodi • - dijatomeje - dinoflagelate • - vapnenački nanoplankton - poleni i spore • - alge - biostatistika

3. ead.univ-angers.fr

4. veliki broj taksonomski nepovezanih grupa org. (< 2mm) • mnogobrojni, od Pcm. do Rec. • geografski jako rasprostranjeni u sedimentnim i metamorfnim stijenama; prilagođeni životu u ekstremnim uvjetima • osjetljivi na ekološke promjene

5. stratigrafska rasprostranjenost važnijih marinskih mikrofosilnih grupa

6. Mikropaleontologija; mikrofosili korisni su za: • BIOSTRATIGAFIJU • PALEOEKOLOGIJU • PALEOOCEANOGRAFIJU • PALEOKLIMATOLOGIJU • PREDNOST mikrofosila: mnogobrojni, geografski rasprostranjeni i geološki “dugovječni”, mnogi lako prepoznatljivi

7. - marinski organizmi; žive u gotovo svim područjima - studije promjene paleookoliša! podjela marinskih okoliša

8. PLANKTONSKI - radiolarije, silikoflagelate, vap. nanoplankton, pteropodi, neke foraminifere i dijatomeje - od 0 - 200 m u otvorenim morima - korisni za promjene okoliša, posebno temperaturne promjene BENTIČKI - ostrakodi, briozoi, neke foraminifere i dijatomeje, alge - vagilni; sesilni - vezani uz dubinu, tip sedimenta i različite fizikalno-kemijske promjene u morskoj vodi - korisni za promjene u pridnenim okolišima

9. DINOFLAGELATE - planktonska i bentička faza u reproduktivnom ciklusu; posebno korisne u paleoekolškim studijama priobalnih područja i otvorenih mora (npr. Crveno more, Crno more…) KONODONTI - izumiru u ranom Mz; pretpostavlja se da su dio građe planktonskih životinja; korisni za Pz i rani Mz - paleoekologija SPORE + POLENI - kopnene biljke, ovisni o klimi; pronađeni u priobalnim marinskim okolišima interpretiraju kontinentalnu klimu; njihova rasprostranjenost korisna za praćenje kretanja struja

10. www.marum.de www.bgr.bund.de www.sepm.org/nams/

11. FORAMINIFERE www.leica-microsystems.com • - jednostanični, heterotrofni, eukariotični organizmi • - skelet - KUĆICA (organska, aglutinirana, kalcitna i kvarcna) • - kućice - kuglaste, lećaste, vretenaste… • - veličina: 0.01 – 200 mm • - od kambrija (još stariji!); planktonske od mezozoika • - vodeni okoliši (MORE, bočate i slatkovodne sredine) • 3 grupe: planktonske • male bentičke • velike bentičke

13. moguće veze unutar PROTOZOA - sistematski položaj RHIZOPODA u koje se svrstavaju foraminifere - razlikuju se od grupe Sarcodina jer posjeduju mineralni skelet

14. 400 fosilnih planktonskih vrsta, 40 recentnih • od 27.000 opisanih bentičkih vrsta 4.000 je recentnih • osjetljivi na kemijski sastav morske vode i temperaturu • stratigrafska korelacija (nafta, plin), paleoekologija, paleoklimatologija, paleooceanografija

15. jednostanični organizmi koji se vide prostim okom citoplazma - vanjski sloj svijetle ektoplazme i unutrašnji tamniji endoplazme ektoplazma - tanki i ekstremno mobilni “film” oko kućice, lepeza brojnih razgranatih pseudopodija (“zrnati i mrežasti”) - hranjenje foraminifere - obuhvaća male organizme (bakterije, dijatomeje i dr. protozoa, male račiće, mekušce) i organske čestice ljepljivim pseudopodijima kroz ušće endoplazma - skladište i tvornica zaštićena stjenkom tj. kućicom/skeletom; jedna ili više jezgri i brojne male organele - fotosimbionti (dijatomeje i dinoflagelati) planktonska foram. - radijalne spine i pseudopodiji; podržavaju fotosimbionte pomaže uzgonu/potisku

16. STJENKA • organska • aglutinirana • vapnenačka: imperforatna + perforatna • SiO2

17. Aglutinirana stjenka(siva s detritičnim zrnima)

18. Aglutinirana: kvarcne iglice

19. Površina trošenja Izbrusak Sitnozrnata vapnenačka stjenka(siva)

20. Vapnenačka, porculanasta, imperforatna(crna)

21. Vapnenačke imperforatne

23. Vapnenačka perforatna stjenka(svijetla, prozirna)

25. Vapnenačka, staklasta stjenka

26. Tipovi stjenki i oblici kućica

27. kućica se sastoji od klijetki koje su odijeljene pregradama, SEPTIMA • sept ima otvor, FORAMEN, kojim su klijetke povezane • na najmlađoj je klijetki otvor ili otvori, UŠĆE. • oblik kućice - određen rasporedom i oblikom klijetki

28. OBLIK I RASPORED KLIJETKI • jedna klijetka - monotalamične • više klijetki - politalamične • OBLIK KLIJETKI • početna klijetka - prolokulus - sferična/kuglasta ili spljoštena • nakon prolokulusa slijede klijetke - cjevaste, kuglaste, ovalne, polumjesečaste, kockaste,… terminologija za oblik i raspored klijetki

29. RASPORED KLIJETKI UNISERIJALNA - pravocrtno nizanje klijetki BISERIJALNA - naizmjenično dvostruko nizanje klijetki TRISERIJALNA PLANSPIRALNA - spiralno nizanje klijetki oko jedne osi namatanja TROHOSPIRALNA - spiralno nizanje klijetki oko helikoidalne osi (slično namatanju puževe kućice) MILIOLIDNA - klijetki se nižu tako da svaka mlađa tvori sa starijom klijetkom kut od 1800 ); streptospiralne

30. www.ukfossils.co.uk/guides/foraminifera.html

32. oblik klijetki i njihov raspored i orijentacija određuju oblik kućice spefičnost vrste - ekološki uvjetovano - ekofenotipske varijacije

33. UŠĆE i OTVORI • otvor/otvori na najmlađoj klijetki s vanjske strane kućice • jednostavan otvor ili mnogo otvora, varira veličina i oblik • razne modifikacije: zubići, pločice, usne, cjevčice terminologija za ušća i modifikacije

35. PORE I ORNAMENTACIJA kružni ili nepravilni otvori 5-6 μm karakteristične za aglutinirane i staklaste foraminifere oblik, veličina i raspored na kućici - uvjetovan ekološki i geogr. širiom paleookolišni indikatori promjene u strukturi stjenke, gustoća pora zadebljanja stjenke (izbočine), zadebljanja periferije klijetki (keels) staklaste foram. - rebra, brazde, bodlje… porculanske foram. - strije, brazde agutinirane foram. - rijetko vidljiva ornamentacija

36. NAČIN ŽIVOTA: RAZMNOŽAVANJE • od 4000 modernih vrsta, 20 ima poznati ciklus razmnožavanja • spolno razmnožavanje - plankton • izmjena generacija – bentos MIKROSFERIČNA : MAKROSFERIČNA generacija SPOLNA : NESPOLNA GENERACIJA

37. Razmnožavanje

41. ŽIVOTNI CIKLUS; RAZMNOŽAVANJE - izmjena generacija - dimorfizam? gamont - spolna reprodukcija agamont - nespolna reprodukcija

42. ŽIVOTNI CIKLUS: 1 god. u tropskim geogr. širinama; 2 i više god. u višim g.š. - izmjena nije uvijek striktna - brojne varijacije NESPOLNO RAZMNOŽAVANJE u AGAMONTA: citoplazma se povlači u kućicu; citoplazma se dijeli; brojne sitne stanice kćeri koje u jezgri imaju polovicu kromosoma iz roditeljske jezgre; formiraju se klijetke i nastaje nova generacija gamonta koja se širi u vodi. Kada u GAMONTU sazri citoplazma, povlači se unutra i dijeli (mitoza) i formiraju se gamete (gametogeneza) s haploidnim kromosomima kao u roditelja; izlaze iz roditeljske kućice i 2 gamete se mogu spojiti - SPOLNO RAZMNOŽAVANJE; tako formiraju sljedeću generaciju agamonta s potpunim diploidnim brojem kromosoma male bentičke foraminifere - kućice dviju gen. se razlikuju

44. Parazitizam

45. kućice bentičkih foraminifera ukazuju na vrstu podloge, dubinu mora i kemijski sastav morske vode i temperaturu morske vode.

46. Podloga i foraminifere • epifauna: pričvršćeni za podlogu pseudopodijima, organskom opnom ili su cementirani (filtratori po načinu prehrane) • muljevito, siltno dno: nježne, izdužene forme s tankim stjenkama (muljojedi, pužu i gmižu po/u sedimentu) • krupnozrnato dno: forme jako ukrašenih kućica, debelih stjenki, male raznolikost (hrana!) • foraminifere koje žive u slatkim vodama ne grade tako zanimljive skelete kao njihovi morski srodnici • okoliši visoke energije mora: debele stjenke foraminifera • stjenovita podloga: cementirane kućice, bazalna strana zaravnjena ili konkavna

47. Kemijski sastav morske vode i foraminifere • većina foraminifera je stenohalilna • aglutinirane foraminifere češće u močvarama • okoliš s manjkom kisika; male, glatke kućice tankih stjenka koje su aglutinirane ili vapnenačke • perforatne foraminifere češće u lagunama koje su normalnog saliniteta ili slabo oslađene • imperforatne foraminifere češće u jako slanim lagunama

48. Paleodubine: omjer P/B • Okoliši (močvare, lagune, otvoreno more) – Trikomponentni dijagram (porculanaste: aglutinirane: perforatne) ili indeksi biološke raznolikosti

49. paleotemperature: stabilni izotopi, endosimbionti • paleosalinitet: sabilni izotopi Što su to stabilni izotopi? Ne mijenjaju se, isti su kroz vrijeme, a zbog različite mase različito se ponašaju

50. Najznačajniji izotopi: C i O • C: kazuju nam što smo kroz ono što jedemo! Pokazatelj bioprodukcije • C12 (98.89%) • C13 (1.11%) • I nestabilni izotop C14 (u prolazu!)