RIJEČI

1. RIJEČI Tessa Dumančić, 8.c šk. god. 2009./2010. Marija Svoboda, 8.d

2. Što je riječ? • Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica (skup glasova ili glas) koja ima značenje. Osnovna podjela riječi: PROMJENJIVE: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi i glagoli NEPROMJENJIVE: prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i čestice

3. PROMJENJIVERIJEČI

4. Imenice - imenice su promjenjive riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. - dijelimo ih na opće imenice – one imenuju sve pripadnike određene vrste bića, stvari i pojava i vlastite imenice – one imenuju jedno određeno biće, stvar ili pojavu, a mogu biti i zbirne npr. lišće, smeće, djeca i sl. - gramatička obilježja imenica su rod, broj i padež.

5. Zadatak 1. Odredi rod, broj i padež sljedećih imenica: a) Na vrhu gore. ž.r.jd. G b) Prišla je nepoznatom čovjeku. m.r.jd. D c) Našao je mjesto koje je tražio. s.r.jd. A d) Stric je čekao u dvorištu. m.r.jd. N e) Ivane, jesi li napisao zadaću? m.r.jd V f) Bila je s Lucijom kada ga je vidjela. ž.r.jd. I g) Pričale su o izletu baš kad je ušla nastavnica. m.r.jd L

6. Zamjenice - zamjenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi. - razlikujemo: a) OSOBNE ZAMJENICE – zamjenjuju sugovorne, govorne i negovorne osobe (ja, ti on, mi, vi, oni) b) POVRATNE ZAMJENICE – zamjenjuje osobne zamjenice kada se radnja vraća na subjekt (sebe/se) c) POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju posvojne pridjeve (moj, tvoj, njegov i sl.) d) POVRATNO – POSVOJNE ZAMJENICE – zamjenjuju sve posvojne zamjenice kada kazuju da se nešto odnosi na subjekt ili mu pripada (svoj, svoje, svoja)

7. e) POKAZNE ZAMJENICE – upućuju na riječ uz koju stoje (OVAJ stol, ONA majica i sl.) f) UPITNE ZAMJENICE – zamjenjuju ono što se očekuje kao odgovor na postavljeno pitanje (tko, što, koji, čiji..) g) ODNOSNE ZAMJENICE – služe kao veznici i pokazuju na što se odnosi sadržaj zavisne rečenice (tko, što, čiji, kakav..) h) NEODREĐENE ZAMJENICE – zamjenjuj nešto neodređeno ili suviše općenito (ništa, nitko, nešto, štogod..)

8. Zadatak 2. Odredi vrstu zamjenice: a) Tko je sve bio tamo? upitna z. b) Jedino je on znao što se zapravo dogodilo. osobna, odnosna z. c) Počešljala se. povratna z. d) Nitko nije ništa vidio. neodređene z. e) Zbog mraka nije mogla pronaći svoj mobitel. povratno-posvojna z. f) Njihova kuća je izgorjela. posvojna z. g) Za to je ona bila kriva. pokazna, osobna z.

9. Pridjevi - pridjevi su promjenjive riječi koje pridijevamo imenicama. Njima izričemo svojstva i osobine bića, predmeta i pojava te odnose među njima. PRIDJEVI PO ZNAČENJU gradivni (OD ČEGA?) opisni (KAKAV?) posvojni (ČIJI?)

10. - opisni pridjevi se mogu stupnjevati tj. komparirati.

11. Zadatak 3. Popuni tablicu! jak bijel žut bjelji gori najžući najjači najgori

12. Brojevi • brojevi su riječi kojima izričemo: • a) količinu – glavni brojevi – jedan, dva, tri... • b) poredak – redni brojevi – prvi, drugi, treći... SKLONIDBA GLAVNIH BROJEVA: dva, tri, četiri

13. Zadatak 4. - Umetni odgovarajući oblik: a) Prilazim ________ djevojkama. (dva) dvjema b) _______ dečka su nestala. (četiri) Četiri dvama c) Njima ________ je to rečeno. (dva) Tri d) ______ nedostaje. (tri)

14. Glagoli - glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje ili zbivanje. • s obzirom na trajanje radnje koju izriču, razlikujemo glagole po vidu: • a) svršeni – radnja je potpuno ili djelomično izvršena • b) nesvršeni – radnja još uvijek traje • prijelaznost je obilježje glagola da mu radnja prelazi ili ne prelazi na objekt: • a) prijelazni glagoli – otvaraju mjesto izravnom objektu (u A) • b) neprijelazni glagoli – otvaraju mjesto neizravnom objektu (u G,D,L, I) • c) povratni glagoli – skupina neprijelaznih gl. označenih povratnom • zamjenicom ‘se’

15. Glagolski oblici u rečenici - INFINITIV – neodređeni glagolski oblik - GLAGOLSKI PRIDJEVI: radni, trpni - GLAGOLSKE IMENICE - GLAGOLSKI PRILOZ : sadašnji i prošli - GLAGOLSKA VREMENA: a) prezent b) perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt c) futur prvi, futur drugi - GLAGOLSKI NAČINI: imperativ, kondicional prvi, kondicional drugi - GLAGOLSKA STANJA: radno (aktivno), trpno (pasivno)

16. Zadatak 5. Glagolske oblike iz sljedeće rečenice raspodjeli u tablicu: ‘ Mislila je da će shvatiti nakon nekog vremena, ali on okrene glavu i ona shvati da ga je davno bila izgubila. ‘ mislila je će shvatiti okrene, shvati je bila izgubila

17. NEPROMJENJIVE RIJEČI

18. Prilozi - Prilozi su većinom nepromjenjive riječi koje najčešće prilažemo glagolima označujući različite okolnosti vršenja glagolske radnje. - Po značenju razlikujemo više vrsta priloga: a) mjesne: gdje, kuda, kamo, gore, dolje, naprijed... b) vremenske: kada, otkada, povremeno... c) načinske: kako, ovako, svakako, neprestano... d) količinske: nekoliko, dovoljno, mnogo, malo... e) uzročne: zašto, zato, stoga... f) upitne: gdje, kamo, kada, otkada..

19. Zadatak 6. Odredi vrste priloga u sljedećoj rečenici: ‘ Povremeno se pitao kako da bezbolno ode, ali uvijek bi iznova shvatio da nema dovoljno razloga za odlazak. ‘ načinski prilog načinski prilog vremenski prilog vremenski prilog količinski prilog

20. PRIJEDLOZI - prijedlozi su nepromjenjive suznačne riječi koje izriču odnose između onoga što znače imenice ili na što upućuju zamjenice (npr. unatoč, o, na..) VEZNICI - veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi ili skupove riječi i surečenice u složenu rečenicu (npr. stoga, i, ili, a, ali...) USKLICI - usklici su nepromjenjiva vrsta riječi kojom se izriče odnos prema sadržaju govora ili situaciji te oponašaju zvukovi u prirodi (onomatopeja) (npr. ej, oj..) ČESTICE • čestice su nepromjenjive riječi koje služe za rečenične preoblike i iskazuju stav govornika prema onome o čemu se govori ili izražavaju različite odnose među riječima i rečenicama (npr. da, li, baš..)

21. Zadatak 7. Odredi vrstu SAMO nepromjenjivih riječi u rečenici: ‘ Unatoč tome što nam je rekao da to ne smijemo napraviti, odlučile smo poslušati sebe, nebi li učinile ono što je bilo najpametnije u tom trenutku. ’ čestica prijedlog veznik čestica prijedlog

22. KRAJ 