HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA

1. HRVATSKA KRITIČNA INFRASTRUKTURA Državna uprava za zaštitu i spašavanje Damir Čemerin, dipl. ing.

2. Procjena kritičnosti infrastruktura- teorijska osnova Tri aspekta: • gospodarski - značaj za gospodarstvo, profitabilnost korištenja, gospodarski i financijski parametri za korištenje pojedine infrastrukture; • politički - vlasništvo, stabilnost političkih prilika ili sustava u sredinama ili zemljama, procjenjuje ukupne učinke na sredinu koja o toj infrastrukturi ovisi i to na lokalnoj ili državnoj razini; • funkcionalni - kako izostanak usluge neke mreže ili infrastrukture utječe na funkcioniranje gospodarstva, uslužnih djelatnosti, zdravstva, obrazovanja, predškolskog odgoja, komunalnih usluga, očuvanja javnog reda i mira, očuvanja uobičajenog načina života

3. NATO definicija kritične infrastrukture • Odbor za civilnu zaštitu – listopad 2002. god. • donio definiciju • Viši odbor za civilno planiranje za izvanredne situacije (SCEPC) – godišnje zasjedanje u travnju 2003. god. • prihvaćanje i potvrda definicije • EAPC na jesenskom zasjedanju 2003.god. prihvatio izvješće SCEPC sa definicijom KI

4. KRITIČNA INFRASTRUKTURA definicija NATO/EAPC iz 2003. “ KRITIČNA INFRASTRUKTURAsuodgovarajući nacionalni kapaciteti, službe i informacijski sustavikoji su od tako vitalnog značaja da bi njihova nemogućnost djelovanja ili oštećenje mogli imati izravan utjecaj na nacionalnu sigurnost, nacionalnu ekonomiju, narodno zdravlje, sigurnost stanovništva i učinkovito djelovanje vlasti…”

5. KRITIČNA INFRASTRUKTURA obuhvaća naročito (ali ne isključivo) : • Hranu; • Vodu; • Poljoprivredu; • Zdravstvene službe i službe hitne pomoći; • Energiju (električna, nuklearna, plin i nafta, brane); • Promet (zračni, cestovni, željeznički, luke, vodeni putovi); • Informacije i telekomunikacije; • Bankarstvo i financije; • Kemijska postrojenja; • Obrambenu industriju; • Pošte i dostavu roba; • Nacionalne spomenike i vrijednosti

6. Europska kritična infrastruktura • POVIJEST: • 2004. • inicijativa Europskog vijeća • postupak u Komisiji i prema zemljama članicama • 2005. • “green paper” upućen iz Komisije • 2006. • Europski program zaštite kritične infrastrukture (EPCIP) • prijedlog EPCIP Direktive • komunikacija o zaštiti europske KI među zemljama članicama i u tijelima EU

7. EKI direktiva Direktiva Vijeća2008/114/EC od 8. prosinca 2008. o definiranju i određivanju europske kritične infrastrukture i ocjeni potrebe za unaprjeđenjem njene zaštite • Primjenjuje se od 12. siječnja 2011. • za RH – primjena od ulaska u članstvo • Regulira samo dva sektora: • ENERGETIKA • (proizvodnja nafte i plina, rafiniranje, obrada, skladištenje i distribucija cjevovodima) • Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije • PROMET (cestovni, željeznički, zračni, unutarnji plovni putovi, oceanski promet i plovidba unutarnjim morima, luke)

8. EKI direktiva • Obveze tijela vlasti zemalja članica • Obveze operatera KI • Obveze EK • Sustav razmjene informacija • Zajednički standardi zaštite

9. STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

10. Vlada Republike Hrvatske je 25. studenoga 2010. godine donijela Odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za pripremu aktivnosti potrebnih za definiranje i određivanje nacionalne kritične infrastrukture Republike Hrvatske • MRS obnovljena u lipnju 2012., od rujna intenziviran rad na izradi Zakona o kritičnim infrastrukturama

11. Međuresorna radna skupina za pripremu aktivnosti potrebnih za definiranje i određivanje nacionalne KI RH • DUZS – predsjeda Članovi: • Ministarstvo financija • Ministarstvo gospodarstva • Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture • Ministarstvo pravosuđa • Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU • Ministarstvo poljoprivrede • Ministarstvo unutarnjih poslova • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode • Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva • Ministarstvo zdravlja • Ured vijeća za nacionalnu sigurnost • Sigurnosno-obavještajna agencija • Ministarstvo uprave • Ministarstvo pravosuđa • Ured za zakonodavstvo Vlade RH

12. Postojeća regulativa KI u RH • I. UGROŽENOST REPUBLIKE HRVATSKE • IV. TEHNIČKO TEHNOLOŠKE OPASNOSTI • IV.1. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima • IV.2. Tehničko tehnološke katastrofe i velike nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom) • IV.3. Nuklearne opasnosti • IV.4. Epidemiološke i sanitarne nesreće • VI. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU POSLJEDICE

13. Postojeća regulativa KI u RH • PROCJENA UGROŽENOSTI RH – Vlada RH, 7. ožujka 2013. • Plan zaštite i spašavanja za područje RH (NN 96/2010) • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08) • Strategija nacionalne sigurnosti (nacrt)

14. Zakon o kritičnim infrastrukturama • Prijedlog normativnog rješenja • izrada prijedloga Zakona - MRS – od rujna 2012. (DUZS koordinacija) • na sjednici Vlade RH 21. ožujka 2013. • slijedi donošenje u Hrvatskom saboru po hitnom postupku • Primjena propisa • Utvrđivanje konačne liste kroz širu raspravu i središnjim TDU, gospodarstvu, društvenim djelatnostima; • Rasprava sa operaterima KI; • Planovi za kontinuitet poslovanja – operateri i nadležna TDU – sadrže i planove zaštite

15. Zakonom o kritičnim infrastrukturama regulira se: 1. definiranje kritičnih infrastruktura u Republici Hrvatskoj 2. prava i obveze Vlade Republike Hrvatske u području KI 3. prava i obveze središnjih tijela državne uprave u području KI 4. prava i obveze vlasnika i upravitelja kritičnih infrastruktura 5. propisivanje metodologije za analizu rizika u zaštiti i osiguranju rada KI 6. reguliranje međunarodnih obveza u vezi sa određivanjem i zaštitom EKI u Republici Hrvatskoj 7. način ostvarivanja prava RH u vezi sa određivanjem i zaštitom EKI od interesa za RH u drugim državama članicama EU 8. provedba Zakona u nadležnosti svih središnjih tijela državne uprave, ali ne zahtijeva dodatna financijska sredstva jer je dio redovitih zadaća koje se zakonom samo naglašavaju.

16. Nacionalne liste KI • Zemlje izrađuju nacionalne liste redoslijeda kritičnih infrastruktura po značaju za funkcioniranje gospodarstva i zemlje u cjelini • Liste u pravilu potvrđuju ili donose vlade, na usuglašeni prijedlog središnjih tijela uprave, gospodarstva (javnog i privatnog sektora) – kod nas Vlada RH na prijedlog resornih tijela

17. Mjerila za identifikaciju KI • A. Međusektorska mjerila (redoslijed), DUZS: • ljudski gubici (mogući broj smrtno stradalih i ozlijeđenih zbog prekida rada pojedine KI (izravno i neizravno!) • gospodarski gubici (značaj gubitka ili srozavanja kakvoće proizvoda ili usluga, učinci na okoliš) • utjecaj na javnost (političko-socijalne posljedice) – procjenjuje se utjecaj prekida na povjerenje javnosti, tjelesne patnje, remećenje uobičajenog načina života, uključivo gubitak osnovnih javnih usluga • B. Sektorska mjerila – određuju resorna TDU

18. Lista hrvatskih kritičnih infrastruktura – neformalni prijedlog (bez rangiranja po značaju) • energija (proizvodnja, prijenos, distribucija, brane) • telekomunikacije • promet (ceste, željeznica, luke, pomorski, zračni) • poljoprivreda i prehrambena industrija (proizvodnja, prerada i distribucija hrane) • voda (zalihe, obrada, distribucija, obrada otpadnih voda, poplave) • financije (bankarstvo i osiguranja) • zdravstvo (hitna medicina, zdravstveni kapaciteti, proizvodnja lijekova) • žurne službe (policija, vatrogastvo, hitna medicina, civilna zaštita) • kemijska industrija • nacionalni spomenici i vrijednosti • …………..

19. Hvala!