EKONOMIKA INFRASTRUKTURE

1. EKONOMIKA INFRASTRUKTURE Ekonomski fakultet u Zagrebu Prof.dr.Vinko Barić

2. Pojmovno određenje, podjela i obilježja infrastrukture • INFRASTRUKTURA = podloga, podgradnja, a posebno ekonomska, organizacijska i tehnička podloga nekog razvijenog i složenog sustava • označava sve kompleksnije sustave koji služe najrazličitijim ljudskim aktivnostima i sve se češće i šire koristi • termin infrastruktura preuzet je iz romanskih jezika u kojima se upotrebljavao za označavanje nepokretnih dijelova prometnog sustava • u početku je značio samo tzv.građevinsku osnovu tj. donji stroj željezničkog i cestovnog prometa ( tunele, mostove, nasipe i sl.objekte) • značenje pojma do danas se proširilo ne samo na materijalne nego i na institucionalne i personalne čimbenike odnosno sustave u funkciji kompleksnog ljudskog djelovanja

3. infrastruktura u užem smislu podrazumijeva stvarni ili materijalni kapital u djelatnostima prometa, energije, vodoprivrede, obrazovanja, zdravstva, istraživanja, kulture, sporta i rekreacije, odmora i održavanja javnog reda i poretka , što se može svesti pod materijalni oblik infrastrukture ( npr.ulice, luke, el.centrale, škole, bolnice itd.) • infrastruktura u širem smislu podrazumijeva infrastrukturna područja ( djelatnosti, grane, sektore i podsektore ) koji pružaju infrastrukturne usluge ( infrastrukturne outpute ) u koje uz materijalne ulaze i ostali proizvodni inputi da bi se proizveli infrastrukturni učinci • infrastrukturu u užem smislu kao stvarni ili materijalni kapital dijelimo na : • materijalnu gospodarstvenu • materijalnu izvangospodarstvenu ( izvanprivrednu )

4. INFRASTRUKTURA U UŽEM I ŠIREM SMISLU INFRAST. PODSEK-TORI INFRAST.INV. U UŽEM SMISLU KORISNICI INFRAST.U UŽEM SMISLU OSTALI PROIZV.INPUTI INFRAST. UČINCI PODUZEĆA PRIV.DOMAĆINSTVA PROMET ULICE, LUKE, PRUGE VOZILA, POLICIJA,ODRŽ.OBJEKTA Savladavanje prostora EL.CENTRALE, VODOPRIVREDNI OBJEKTI,BRANE POGON,ODRŽAVANJE,POG.GORIVA ENERGIJA,VODA Energija, voda Investicije u obrazovanje OBRAZO- VANJE UČITELJI,NAST.SREDSTVA, ODRŽ.OBJEKTA ŠKOLE Učenje kao zadovoljstvo ISTRAŽI – VANJE ISTRAŽI-VAČKI LABORA-TORIJI ISTRAŽIVAČI,POGONSKA SREDSTVA Investicije u istraživanje (know how)

5. INFRAST. PODSEK-TORI INFRAST.INV. U UŽEM SMISLU KORISNICI INFRAST.U UŽEM SMISLU OSTALI PROIZV.INPUTI INFRAST. UČINCI PODUZEĆA PRIV.DOMAĆINSTVA LIJEČNICI,BOL-NIČARKE,LIJE-KOVI,ODRŽAVANJE BOLNICE Investicije u zdravlje ZDRAV-STVO BOLNICE Liječenje OBJEKTI VODNE INFRASTR-UKTURE KANALI,NASIPI,OBJEKTI ZA PROČIŠĆAVANJE VODE Zaštita od poplava,čista voda POGON I ODRŽAVANJE KULTURA,SPORT,OD-MOR I REKREAC-IJA PARKOVI, IGRALIŠTA, KONC.DVORANE POGON I ODRŽAVANJE Kultura,sport, odmor i rekreacija OSTALE DRŽAVNE DJELATNOSTI ZGRADE ZA UPRAVU, SUDSTVO OSOBLJE,POGON Tekuće državne usluge

6. LEGENDA INFRASTRUKTURA U UŽEM SMISLU INFRASTRUKTURA U ŠIREM SMISLU INFRASTRUKTURNO PROIZVODNE INVESTICIJE INFRASTRUKTURNI UČINCI ( međuproizvodi koje upotrebljavaju privatna poduzeća) INFRASTRUKTURNO POTROŠNE INVESTICIJE INFRASTRUKTURNI UČINCI ( konačni proizvod za privatna domaćinstva )

7. 1 ) Materijalnu (gospodarstvenu,privrednu) infrastrukturu čine sustavno povezani objekti , instalacije, uređaji i oprema u djelatnostima prometa i veza odnosno telekomunikacija, energetike i vodoprivrede 2 ) Materijalnu izvangospodarstvenu (izvanprivrednu) infrastrukturu čine sustavno povezani objekti, instalacije, uređaji i oprema u djelatnostima odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta, rekreacije, socijalne skrbi, javne uprave i narodne obrane • infrastrukturu u širem smislu dijelimo na : • gospodarstvenu ( privrednu ) • izvangospodarstvenu ( izvanprivrednu )

8. gospodarstvenu čine infrastrukturne djelatnosti prometa i veza odnosno telekomunikacija, energetike i vodoprivrede • negospodarstvenu čine infrastrukturne djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, istraživanja, informacija, kulture, sporta,rekreacije, socijalne zaštite, javne uprave i narodne obrane • materijalna je gospodarstvena ( privredna) infrastruktura svojevrsna “ ARMATURA PROSTORA” pa se s prostornog motrišta dijeli na MIKRO i MAKRO • MAKROINFRASTRUKTURA – ima značenje na većim prostornim cjelinama , pa je osnova integracije najraznovrsnijih ljudskih djelatnosti na širem području • dijeli se na : regionalnu, međuregionalnu, nacionalnu i međunarodnu ( kontinentalnu i globalnu ) u ovisnosti o tome prostire li se ili ima značenje na području jedne regije, dvije ili više regija, teritoriju cijele zemlje, dviju ili više zemalja, kontinenata ili između kontinenata ( globalna ili svjetska )

9. MIKRO ( urbanu ili komunalnu ) infrastrukturu predstavljaju objekti, uređaji i instalacije koji se prostiru na području grada, naselja ili dijela naselja, povezujući ljudske aktivnosti u mikrofunkcionalnu ( urbanu ili komunalnu ) cjeline • Ona se dijeli na primarne objekte ( što služe naselju ili gradu ), sekundarne objekte ( što služe dijelovima naselja ), tercijarne objekte ( što služe manjim dijelovima naselja npr. grupi zgrada ) i komunalne priključke (što služe izravnom priključku pojedinih zgrada na grupnu, odnosno naseljsku infrastrukturnu mrežu • u ovu infrastrukturu spadaju npr. mreža prometnica ( ulica ) i komunikacija, mreže vodoopskrbe, kanali za odvodnju otpadnih voda, električne i mreže javne rasvjete, mreže plinovoda, gradsko zelenilo...

10. Osnovna podjela materijalne infrastrukture : • tradicionalni pristup infrastrukturi obično ističe njezina sljedeća obilježja, načela razvoja i djelovanja • Ekonomska (investicijsko obilježje, visoka ulaganja, visok rizik ulaganja, eksterni učinci, visoki fiksni i opći troškovi koji rastu velikom brzinom, ograničenost primjene načela suvereniteta i isključenja korisnika i ekonomija razmjera) • Tehnička obilježja (opće primjenjiv input infrastrukturnih usluga, dug vijek korištenja, lokacijska vezanost kapaciteta za određeno područje i nemogućnost uvoza njihovih usluga, međuovisnost podsustava i sustava infrastrukture i tehnička nedjeljivost kapaciteta ) • Institucionalna obilježja (zakazivanje tržišnih funkcija – posebno u području cijena i obilježje javne djelatnosti ) • navedena načela,obilježja i djelovanja upućuju na posebnu ulogu države u regulaciji, kontroli, planiranju, upravljanju,financiranju i organizaciji djelovanja infrastrukturnih djelatnosti radi optimalne harmonije individualnih, javnih, ekonomskih , političkih i ekoloških interesa

11. PODJELA MATERIJALNE INFRASTRUKTURE MATERIJALNA INFRASTRUKTURA • GOSPODARSTVENA ( PRIVREDNA ) • prometna • energetska • vodoprivredna IZVANGOSPODARSTVENA ( IZVANPRIVREDNA ) OBJEKTI,UREĐAJI I UREĐENJA U OBLASTIMA : odgoja i obrazovanja, zdravstva,istraživanja, informacija,kulture, sporta, odmora i rekreacije, socijalne zaštite, javne uprave i narodne obrane • MIKRO • (URBANA ILI KOMUNALNA) • OBJEKTI : • PRIMARNI • SEKUNDARNI • TERCIJARNI • KOMUNALNI PRIKLJUČCI MAKRO MEĐU-NARODNA,GLOBALNAILI SVJETSKA REGION ALNA MEĐU-REGION-ALNA NACIO- NALNA

12. INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVENI RAZVOJ • prilikom razmatranja suodnosa između infrastrukture i izravno proizvodnih djelatnosti najčešće se razmatra djelovanje materijalne gospodarstvene ( privredne ) infrastrukture • ona se uzima kao opći predučinak za proizvodnu potrošnju i opću sposobnost prihoda od investicija • njezina središnja uloga sastoji se u vidu općeg inputa u proizvodnji dobara i usluga namijenjenih konačnoj ( finalnoj ) potrošnji • javne investicije u materijalnu infrastrukturu su sredstvo ekonomske politike • razlikujemo OPĆE (koji se pripisuju materijalnoj infrastrukturi, proizvodne jedinice koriste izvan procesa proizvodnje, ali im oni omogućuju korištenje specifičnih inputa u neposrednom procesu proizvodnje, ne mogu se prepoznati u finalnom proizvodu u materijalnom obliku) i SPECIFIČNE ( sirovine i pomoćni materijali – predstavljaju posebnu vrstu i kakvoću proizvodnih dobara koji oplemenjeni,izmijenjeni i prerađeni ulaze u finalni proizvod, ulaze u proizvod izravno u materijalnom obliku ) inpute tj.čimbenike ( faktore) proizvodnje

13. Materijalna infrastruktura je funkcija veličine gospodarstvenog prostora , razine podjele rada i dostignute razine tehničkog i tehnološkog znanja. Učinci materijalne infrastrukture na ekonomski razvoj ovise o postojanju manje ili više skladnog ili neskladnog odnosa između kapaciteta općih i specifičnih inputa.

14. infrastruktura je s ekonomskog motrišta, krvotok koji opslužuje gospodarstveni organizam, omogućavajući njegovo funkcioniranje i razvoj • javlja se kao opći input u ekonomskim procesima • postoje tri moguća odnosa između infrastrukture ( ponude infrastrukturnih usluga ) i izravno proizvodnih djelatnosti ( potražnje za infrastrukturnim uslugama ) : • uskladen odnos između infrastrukturnih i izravno proizvodnih kapaciteta – optimalan odnos • višak infrastrukturnih u odnosu na izravno proizvodne kapacitete – suboptimalan odnos • manjak infrastrukturnih u odnosu na izravno proizvodne djelatnosti – suboptimalan odnos

15. Dvije strategije razvoja koje su uključene u strategiju ekonomskog razvoja, aposebno su vezane za strategiju razvoja zemalja u razvoju : • Strategija razvoja pomoću viška infrastrukturnih kapaciteta • Strategija razvoja pomoću manjka infrastrukturnih kapaciteta Ad 1 ) pretpostavlja da u pravilu država osigurava i/ili potiče ulaganja u infrastrukturne sustave i tako stvara primamljive uvjete koji motiviraju individualne poduzetnike da ulažu u izravno proizvodne kapacitete, očekujući visok profite internalizacijom eksternih ekonomija koje osigurava već izgrađena infrastruktura Ad2 ) pretpostavlja da će zbog manjka infrastrukturnih kapaciteta na određenom području izravno proizvodne djelatnosti i stanovništvo vršiti pritisak da se manjak infrastrukture ukloni izgradnjom nedostatnih infrastrukturnih kapaciteta, ali uz uvjet da postoji minimum infrastrukturnih kapaciteta na određenom području kako bi izravno proizvodne djelatnosti mogle funkcionirati te kako bi stanovništvo zadovoljavalo minimalne potrebe za infrastrukturnim uslugama

16. Troškovi i koristi infrastrukture • troškovi ulaganja i razvoja infrastrukture su visoka • ukupne troškove infrastrukture možemo klasificirati na osnovi 2 kriterija : • S motrišta njihova nastajanja u procesu izgradnje i korištenja infrastrukture na : • troškove izgradnje novih kapaciteta • troškove korištenja, održavanja, modernizacije i rekonstrukcije postojećih kapaciteta • S motrišta snošenja troškova infrastrukture na : • troškove proizvođača infrastrukturnih usluga • troškove koje snose korisnici infrastrukturnih usluga • troškove koje snosi središnja, subsredišnja i lokalna vlast ( država )

17. troškovi razvoja infrastrukture čine visok udio u ukupnim ulaganjima u gospodarstvu • njihovo sudjelovanje u ukupnim investicijama je veće u manje razvijenim zemljama, a manje u razvijenim zato što su infrastrukturni sustavi u razvijenim zemljama neusporedivo razvijeniji od onih u zemljama u razvoju • zemlje u razvoju vrše goleme napore na razvoj vlastitih infrastrukturnih sustava – oko 200 mlrd US$ godišnje u novu infrastrukturu što iznosi oko 20 % njihovih godišnjih ukupnih investicija • godišnji iznosi ulaganja potječu s oko 90 % od državnih poreznih prihoda ili prihoda posredstvom država • također je veliki udio izdataka za održavanje i eksploataciju infrastrukturnih kapaciteta u tekćim izdacima

18. Učinci infrastrukture • Učinci od razvoja infrastrukture javljaju se kao učinci kapaciteta, učinci racionalizacije, neizravni proizvodni učinci, te uzravni učinci životnog nivoa ( blagostanja ) UČINCI RASTA INFRASTR. PODRUČJA UČINCI KAPACITETA UČINCI RACIONALIZ. NEIZRAVNI IZRAVNI CESTOVNI PROMET ++ + ŽELJEZNIČKI I ZRAČNI PROMET ++ + + KOMUNIKACIJE ++ + + ++ + OPSKRBA VODOM, PLINOM I EL.ENERGIJOM + + OTKLANJANJE ONEČIŠĆENOSTI ( ZRAK, VODA ) ++ ++ ++ OBRAZOVANJE FUNDAMENTALNA ISTRAŽIVANJA ++ + ++ ZDRAVSTVO OBJEKTI ZA SPORT,ODMOR, KULTURU ++ + POZITIVNI UČINCI ++ IZRAZITO POZITIVNI UČINCI

19. Kod analize odnosa troškova i koristi infrastrukture slijedi se logika COST BENEFIT analize ( CBA ) tj.analiza troškova koristi u različitim aspektima • njena primjena odnosi se na ocjenu svrsishodnosti ulaganja javnog sektora posebno u područjima vodoprivrede, prometa, energetike, regionalnog i urbanog planiranja i korištenja gradskog zemljišta , zdravstva, obrazovanja... • primjenjuje se za ocjenu alternativnih projekata ili programa velike investicijske vrijednosti, zbog čega je i našla pravu primjenu, a kasnije i najširu primjenu u području infrastrukture • njome se služimo pri izboru projekata ili programa, čija realizacija predstoji u bližoj ili daljoj budućnosti

20. VRSTE TROŠKOVA • primarni ( izravni )troškovi čine izdatke za realizaciju razmatranog projekta ili programa – troškovi ulaganja u izgradnju, održavanje i korištenje te se relativno lako utvrđuju • sekundarni ( neizravni ) troškovi koji su kod infrastrukture važni, a javljaju se kao eksterne disekonomije ( negativni efekti ) nije jednostavno kvanitificirati i vrijednosno uskladiti – npr. Troškovi štete od buke, onečišćavanja zraka, opadanja vrijednosti zemljišta i smanjenja rekreacijskih mogućnosti i uopće narušavanja okoliša i ugrožavanja zdravlja ljudi i ljudskih života • oportunitetni troškovi su hipotetičan gubitak koji nastaje investiranjem u razmatrani projekt ( P ), a ne u neki drugi projekt ili područje ( R ), koje bi dalo veće učinke ( koristi ), razlika koristi ili prihoda od R ( koji bi bili veći ) i od P ( koji su niži ) je oportunitetni trošak koji bi trebalo uključiti u analizu

21. Financiranje razvoja infrastrukture • financiranje razvoja infrastrukture je specifično u odnosu na izravno proizvodne djelatnosti i to zbog visokih ulaganja, ograničenog funkcioniranja tržišta te uloge opće primjenjivog inputa • financiranje razvoja infrastrukture tretiramo kao integralni dio financiranja ekonomskog razvoja; to je ulaganje u opće uvjete razvoja • uloga države naglašena je u planiranju i financiranje infrastrukture • sredstva ne proizlaze nužno iz budžeta i fondova države nego je poželjno da izvori financiranja proizlaze iz neposrednih odnosa korisnika i proizvođača infrastrukturnih usluga • održavanje postojećih i gradnja novih kapaciteta proizlazi iz potreba korisnika usluga pa tako npr.porast industrijskih, turističkih i drugih kapaciteta traži povećanje kapaciteta prometnica, opskrbu vodom i energijom...

22. Mogući izvori financiranja infrastrukture su višestruki : • sredstva infrastrukturnih poduzeća • sredstva poduzeća u izravno proizvodnim djelatnostima ( privatnih, javnih, mješovotih ), koja se osiguravaju porezima i drugim davanjima, na osnovi sufinanciranja programa infrastrukture, putem dionica i /ili obveznica, te izravnim ugovaranjem s infrastrukturnim poduzećima • krediti – domaći i inozemni • javni dug – javni zajmovi ( na domaćoj i inozemnoj osnovi ) • sredstva stanovništva – porezi na osobna primanja, štednja... • ostali mogući domaći i inozemni izvori na privatnoj i javnoj osnovi • bitan element u financiranju imaju cijene infrastrukturnih usluga koje bi trebale osiguravati sredstva za pokriće troškova održavanja postojećih kapaciteta, sredstva za rekonstrukciju, modernizaciju i izgradnju novih kapaciteta, optimalnu alokaciju proizvodnih kapaciteta...

23. PROMETNA INFRASTRUKTURA

24. PROMET • predstavlja globalni krvotok koji omogućava nesmetano kretanje ljudi, roba i usluga • osnova ekonomske konkurentnosti i ekonomske kulture • u strukturi BDP-a zemalja EU ovaj sektor čini više od 10% , a u RH 6-8% • ova djelatnost je važna i po broju zaposlenih od oko 7% od ukupnog broja zaposlenih sa tendencijom brzog rasta u telekomunikacijama • važna suvremena postignuća među kojima izdvajamo pitanje globalizacije te osamostaljenje niza novih zemalja koje postaju važni akteri u areni svjetskih zbivanja • javlja se neizbježna potreba poduzimanja dodatnih mjera u drugim područjima npr.indusrtijskoj politici, regionalnoj politici, socijalnoj politici te organizaciji radnog vremena

25. Posljedice prometnog razvoja : • sve se brže uklanja problem imperfektnosti informacija • povećava se razina faktorske mobilnosti ( mobilnost roba, rada, kapitala i znanja ), a time i alokativna sposobnost tržišta • razvoj virtualne mobilnosti koja u potpunosti mijenja klasične definicije i pristupe tržištu Značenje prometa kroz povijest • omogućio je velike vojne poduhvate na kojima su se razvile neke starije civilizacije ( npr.rimska ) • otkrivanje Novog svijeta i osnova stvaranja kolonijalnog svjetskog sustava i to naročito pomorski promet • osnova industrijske revolucije i brzog razvoja kapitalizma sredinom 19.st. bio je željeznički promet

26. PROIZVODNJA SIROVINA SKLADIŠTENJE SIROVINA PROIZVODNJA PRIJEVOZ POTROŠAČ ROBE TRŽIŠTE ROBE SKLADIŠTE ROBE PRIJEVOZ U KRUŽNOM EKONOMSKOM TOKU

27. promet predstavlja sastavni dio i uvjet svih faza reprodukcije ; proizvodnje , razmjene, raspodjele i potrošnje • pojavljuje se u svakoj fazi kružnog ekonomskog toka • vrijednost prometnih usluga transformira se u prometne troškove pa je za svaku fazu pojedinačno i za gospodarstvo u cjelini najvažnije smanjivanje tih troškova, što se odražava na smanjenje cijena gotove robe • veća brzina prijevoza omogućava širenje tržišta • ključan faktor neprestanog rasta potražnje za prometom u pogledu putničkog prometa ( kroz porast potražnje za automobilima ) • proširenje EU dovodi do eksplozije prometnih kretanja u nove zemlje članice posebno u blizini graničnih područja

28. PROMETNA INFRASTRUKTURA - SAŽETAK • harmonizacija fiskalnih i socijalnih propisa • poboljšanje, revitalizacija i modernizacija kvalitete usluga i sigurnosti u svim sektorima prometne djelatnosti ( cestovni, zračni, željeznički, pomorski, riječni ) • poticanje razmjene informacija • investicije u promet od inozemnih ulagača zadržavaju visoko prioritetno mjesto • optimalno korištenje infrastrukture • poticaji prometa ukupnoj konkurentnosti gospodarstva i uravnoteženijem regionalnom razvoju • maksimalno zadovoljstvo korisnika uslugom • razvoj ekonomske politike i promjena u procesu proizvodnje koje utječu na potražnju za prometom

29. ANALIZA JAVNOG PROJEKTA • investicije s društvenog gledišta • vlade također proizvode i nude dobra, međutim osnovna razlika između tih dobara i komercijalnih dobara koja se nalaze na tržištu i imaju svoju uobičajenu tržišnu cijenu je ta da vladin output nema tržišne cijene • unatoč tome troškovi ipak postoje čim upotrebljena sredstva imaju i drugu primjenu PODJELA DOBARA • dobra i usluge koje nudi privatni sektor zovu se PRIVATNIM DOBRIMA, dok ona dobra ili usluge koje nude vlada nazivamo JAVNIM DOBRIMA • razlika je određena prirodom onog tko ih nudi • privatna dobra su konkurentska što znači da upotreba od strane jednih ne dopušta istovremenu upotrebu od druge strane

30. nisu sva konkurentska dobra proizvedena od strane privatnih poduzeća • vlada priskrbljuje ta dobra kad je njihova proizvodnja predmet ekonomije obujma, privatnog monopola i neizvjesnosti komercijalne dopustivosti • dobra proizvedena od strane javnog sektora, se posebno procjenjuju i prodaju na organiziranom tržištu, a poznata su kao javna tržišna dobra ( npr. usluge javnih komunalnih službi, opskrba energijom, korištenje gradskog prijevoza...) • upotreba nekih dobra je nekonkurentska i neisključiva – primjer svjetionika – dragocijena upozorenja koja daje u pomorskom prometu biti će vidljiva i svim ostalim brodovima, ali privatni operater nema praktičnog načina da naplati te svoje usluge

31. Kao što vidimo da postoji razlika između svjetionika i mesnog odreska jer laički rečeno odreskom se hrani samo jedna osoba, dok se svjetionikom koristimo svi, ekonomski rečeno mesni odrezak je PRIVATNO DOBRO, dok je SVJETIONIK ČISTO JAVNO DOBRO

32. ova dobra osigurana su od strane države pa čistim javnim dobrima smatramo nekonkurentska dobra • predviđeni troškovi su pozitvni, međutim neće biti očekivanih prihoda VRIJEDNOST NA TRŽIŠTU JAVNIH DOBARA • kad su dobra konkurentska mogu se prodati bez obzira da li nastaju u privatnom ili javnom poduzeću • usporedivi proizvodi mogu biti proizvedeni i privatno i javno ( npr. hitna pomoć i vatrogasna služba su i privatna i javna poduzeća, a energijom nas opskrbljuju i privatne i javne službe ) PROCJENA VRIJEDNOSTI ČISTOG JAVNOG DOBRA • vlada proizvodi također dobra koja nisu tržišna • upaljena kućna rasvjeta je nekonkurentna i neisključiva – usluga je pristupačna svima nama bez obzira što nismo platili za nju i korištenje te usluge pojedinca ne isključuje ostale

33. kod pojedinih javnih usluga ( npr. obrazovanja) javlja se značajna vremenska nekoincidencija između trenutka investiranja radi povećanja ponude usluga i ostvarivanja koristi od tih ulaganja • univerzalnost proizvodnje čistih javnih dobara očituje se u nekoliko pravaca : efekti proizvodnje dobara ili usluga u pravilu se ne mogu internalizirati na razini pojednog korisnika • za funkcioniranje proizvodnje pojednih dobara ili usluga zainteresirani su gotovo svi članovi zajednice , dostupnost pojednih dobara ili usluga članovima jedne zajednice nužna je pretpostavka socijalne sigurnosti kao instituta moderne civilizirane zajednice • neelastičnost proizvodne funkcije proizvođača pojedinih usluga ukazuje na činjenicu da je bitno ograničena mogućnost primjene zakona supstitucije skupljeg faktora jefinijim faktorom • komplementarnost proizvodnje pojedinih dobara ili usluga ( obrazovanje i zdravstvo ) odražava povezanost u proizvodnji dobara s krajnjim ciljem uspostavljanja ekonomskog i socijalnog optimuma

34. postoje proizvodi koji povećavaju blagostanje zajednice, a ne mogu se zadovoljiti putem tržišta • fenomen javnih dobara predstavlja izvantržišne interakcije u kojima su ljudi prisiljeni pružiti sredstva, dobra ili usluge drugima bez potpune kompenzacije ili u kojima ljudi dobivaju koristi, a da za njih adekvatno ne plate • ti izvantržišni tokovi tereta i koristi poznati su kao EKSTERNALIJE • eksternalije i javna dobra zajedno čine kategoriju poznatu kao SOCIAL GOODS AND BADS = društvena dobra i štete • oni su predmet javne brige jer su uključeni elementi nekonkurentnosti i neisključivosti ; interakcije se odvijaju izvan tržišta

35. Okviri ekonomske učinkovitosti javnih projekata su : • Health based ili environmental protection ( zdravstveni ili standardi zaštite okoliša ) gdje je primarni cilj reduciranje rizika činjenja štete na socijalno prihvatljivu razinu – bez obzira na troškove – u skladu s najbolje dostupnim podacima • Technology based standards ( tehnološki standardi ) gdje je primarni cilj postizanje implemenatcije i rezultata koji su predvidivi i sigurni • Risk - benefit ili cost - risk ( rizik korist ili trošak rizik ) – gdje je cilj uravnoteženje zdravstvene zaštite ili zaštite okoliša s troškovima ostvarivanja te zaštite • Cost effectiveness čija je svrha implementacija točno određenih ekoloških, zdravstvenih i sigurnosnih ciljeva uz najmanje ili najučinkovitije troškove • Cost benefit gdje je cilj utvrditi određenu aktivnost i razinu te aktivnosti kojom se postiže najveća neto ekonomska korist ili koja je ekonomski najučinkovitija

36. PRIMJERI I Z PRAKSE ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE • privatno dobro određuje dva atributa : konkurentnost i isključivost • konkurentnost znači da potrošač jedući taj mesni odrezak ne ostavlja ništa za drugog gosta u restoranu, dok je funkcija svjetionika ili ulične rasvjete omogućena istovremeno velikom broju ljudi • na ulicama počišćenim od snijega poboljšati će se uvjeti vožnje bilo da njome prolazi deset vozila ili tisuću • također javnim dobrom ili uslugom možemo nazvati zaprašivanje grada protiv komaraca • drugo svojstvo privatnog, ali ne i javnog dobra je isključivost koja označava činjenicu da svatko tko nije određeno dobro platio može biti isključen iz njegova korištenja – npr. ukoliko ne platimo novine prodavač nam ih neće dragovoljno dati

37. dok javna dobra označavaju upravo suprotno svojstvo, a to je neisključivost – npr. jednom upaljena ulična rasvjeta koristi svim noćnim šetačima i gotovo je nemoguće nekoga zakinuti za svjetlost • javnim dobrom označavamo dobro ili uslugu čije prednosti nisu iscrpive za dodatnog korisnika POTROŠNJA ISKLJUČIVANJE MOGUĆE NEMOGUĆE 1 2 KONKURENTNA 3 4 NEKONKURENTNA

38. slučaj 1 nam pokazuje situaciju gdje je potrošnja konkurentna i isključivanje moguće pa vidimo da se radi o privatnom dobru koje može biti zadovoljeno preko tržišnog mehanizma • slučaj 2 nam pokazuje situaciju pri kojoj je potrošnja konkurentna, ali je isključivanje nemoguće, primjer može biti putovanje zakrčenom ulicom gdje je raspoloživi prostor izrazito konkurentan pa bi isključivanje bilo efikasno i trebalo bi se promijeniti • slučaj 3 pokazuje da je isključivanje moguće, ali zbog nekonkurentnosti u potrošnji dolazi do neefikasnosti tržišta, zamislimo most koji nije jako frekventan • slučaj 4 nam pokazuje situaciju da se radi o čistom javnom dobru, npr. svjetionik gdje je potrošnja nekonkurentan,a isključivanje nemoguće

39. EKSTERNALIJE ILI VANJSKI UČINCI • kada djelovanje jedne osobe ili poduzeća izravno djeluje na blagostanje druge,a da se to ne ostvaruje putem tržišnih cijena, taj se učinak naziva vanjskim učinkom ili eksternalijom • eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost • razlikujemo POZITIVNE i NEGATIVNE eksternalije POZITIVNE EKSTERNALIJE • npr. vlasnik kuće uljepša svoje imanje dodatnim grmljem i drvećem ili svježe oboja kuću, to sve ima utjecaja na susjedstvo koje tada izgleda atraktivnije • vlasnik kuće tada pruža vrijednu uslugu svojim susjedima koja se može mjeriti npr. lagano povišenim stanarinama, dok on sam za učinjene usluge ne može podnijeti račun • tada govorimo o pozitivnom efektu na susjeda

40. pozitivne eksternalije se mogu pojaviti i u potrošnji • npr. pojedinac koji dobiva medicinski tretman za bolest koja se širi kontaktom s drugim ljudima, ne zaštićuje samo sebe već i druge ljude koje bi zarazio da mu bolest nije otkrivena • obrazovanje uloženo u neku osobu se često prenosi na njegovu obitelj ili na suradnike u poslu, a da oni ne plate dodatnu naknadu NEGATIVNE EKSTERNALIJE • pojavljuju se više u praksi nego pozitivne • u slučajevima negativnih eksternalija izvantržišne interakcije uključuju sredstva nabvaljena ispod njihovih stvarnih mogućih troškova ili u kojima potrošnja proizvoda dovodi do neželjenih i nepotpuno naplaćenih efekata drugdje • npr. mnogi proizvodni i transportni procesi stvaraju nus proizvode koji se akumuliraju u zraku, javnim vodama kao otpad, takvi materijali, zvani zagađivači, predstavljaju upotrebu sredstava bez potpune nalnade vlasnicima

41. posebno u razvijenim zemljama pokazalo se da nus proizvodi različitih aktivnosti imaju štetne utjecaje na zdravlje i očekivano trajanje života, te ubrzavaju proces fizičkog oštećenja materijala • npr. sječa stabala – koada bi se na jednom područu izgradila cesta, donijelo dosta teške opreme, poduzeće koje se bavi sječom i obradom stabala imalo bi razuman motiv da sječe što više stabala na tom području, poduzeće bi bilo ekonomično da maksimizira povrat na investicije kao i svakom tržišnom projektu – ali potencijalne negativne eksternalije sječe stabala mogu biti velike kao što su erozija tla, otjecanje vode... • velika direktna izloženost potoka i rijeka suncu može uzrokovato povećanje prosječne temperature vode i smanjiti mriještenje riba

42. COST - BENEFIT ANALIZA • bavi se utvrđivanjem i uspoređivanjem sadašnje vrijednosti svih očekivanih troškova i koristi nekog projekta radi procjene opravdanosti ulaganja u njegovu realizaciju • cilj analize je prikupiti što više čimbenika i posljedica vezanih za određeni projekt u predviđenom vremenskom razdoblju, čime bi se olakšao postupak donošenja odluke o njegovoj javnoj prihvatljivosti • temeljem dobivenih podataka o troškovima i koristima definira se neto javna korist poduzimanja predloženih aktivnosti u okviru analiziranog projekta, a koja se uobičajeno definira kao razlika ili kvocijent između koristi i troškova • kada je pokazatelj neto javnih koristi pozitivan ili veći od 1 projekt se treba prihvatiti, a ukoliko je negativan ili manji od 1 treba ga se odbaciti

43. preduvjet prikupljanja podataka o različitim posljedicama projekta je određenje o tome što čini poboljšanje blagostanja društva tj.izbor funkcije društvenog blagostanja i definiranje vrijednosnog suda • primjenom cost – benefit analize u vrednovanju učinaka projekta u analizu se uvode i individualne vrijednosti definirane brojno ( potrošnja ili dohodak ) • cost – benefit analiza koristi se cijenama kao vrijednosnim pokazateljima te se one ponašaju kao vodići prema povećnju blagostanja društva u cjelini • omogućava simuliranje tržišnih cijena tamo gdje nema tržišta, te se uobičajeno cijenom teško vrednovana dobra mogu uključiti u analizu s istog polazišta kao i tržišna dobra

44. OSNOVNA NAČELA COST – BENEFIT ANALIZE : • vrijednost posljedica projekta za pojedinca je iznos koji je on spreman platiti za uživanje rezultata u slučaju korisnosti ili iznos koji je spreman platiti da bi se izbjegle posljedice u slučaju troškova • ukoliko su posljedica projekta izrađene robama ili uslugama koje kupuju ili prodaju potrošači po određenim cijenama, one postaju mjerilo vrijednosti • u slučaju neravnoteže na tržištu ili uslijed vladinih intervencija, spremnost plaćanju možda neće odgovarati tržišnim cijenama, te se one trebaju korigirati ( obračunske cijene ) • ukoliko neke posljedice projekta nije moguće vrednovati na tržištu potrebno je pronaći najpogodnije metode oponašanja tržišnih funkcija

45. Argumenti ZA i PROTIV upotrebe CBA u javnim projektima : • postoji vjerovanje da je jedini regulativni postupak u prosuđivanju efikasnosti i isplativosti javnih projekata upravo CBA, odnosno postupak računanja u kojem koristi mogu vidljivo nadmašiti troškove • drugi pojedinci tvrde da CBA može poslužiti kao značajna i korisna vježba pri vrednovanju utjecaja regulatornih akcija, ali izvori nužni za potpunu i točnu CBA mogu biti pretjerano skupi i zahtijevati previše vremena s krajnjim ishodom da CBA može kočiti odnosno usporavati zakonsku zaštitu • mnogi tvrde da je CBA neprikladno sredstvo za analizu utjecaja regulative te da srodne metode analize kao što su risk assessment ( analiza rizika ) i cost effectiveness ( analiza učinkovitosti ) mogu poslužiti kao prikladniji alat

46. zbog nemjerljivosti mnogih efekata javnih projekata sve češći su napadi na primjenu CBA • u zdravstvu se kod procjene gubitaka u proizvodnji zbog bolesti često postavlja pitanje što je prava mjera tih gubitaka – izgubljena zarada ili dohodak po radniku • dilema se također javlja u vezi s tretiranjem potrošnje u procjeni gubitaka u proizvodnji zbog prijevremene smrti ( procjene tzv. “ekonomske vrijednosti života” )tj. da li je uzimati kao odbitnu stavku u toj procjeni ili ne • veoma značajna dilema primjene CBA u zdravstvu je mjerenje outputa zdravstvene djelatnosti – kako mjeriti uspjehe u unapređenju zdravstvenog stanja nacije ? • CBA u zdravstvu se posebno napada i s humanističkog stajališta ; život kao neponovljiv je od neprocjenjive vrijednosti !

47. STRUKTURA COST BENEFIT ANALIZE • kao prvo treba identificirati nekoliko temeljnih koraka ; kreće se od definiranja projekta, utvrđivanja utjecaja koji su ekonomski relevantni, njihovo fizičko i monetarno vrednovanje, diskontiranje troškova i koristi, te uspoređivanje sadašnje vrijednosti dobivenih rezultata i analize osjetljivosti 1 ) DEFINIRANJE PROJEKTA • polazi u pravilu od njegovog rezultata ili cilja • uključuje osvrt na preraspodjelu resursa i određivanje sadržaja i granica analize • jasnoća i potpunost definiranja sadržaja projekta presudni su za što potpunije identificiranje i procjenu njegovih budućih utjecaja • u ovoj fazi određuje se i uzorak populacije stanovništva koja se bira na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini

48. 2 ) IDENTIFIKACIJA UTJECAJA PROJEKTA • utjecaj projekta predstavlja utrošak resursa koji proizlaze iz njegove provedbe ( direktni učinci ) te identificiranje mogućih kasnijih posljedica ( indirektni učinci ) neovisno o tome jesu li oni mjerljivi ili ne • javljaju se 2 važna problema u ovoj fazi : dodatni učinci i mogućnost izmještenosti • dodatni učinci se posljedice nekih drugih projekata sličnih ili istih rezultata te je potrebno identificirati i izdvojiti iz analize npr. uvođenje ograničenja brzine na autocestama u cilju smanjenja prometnih nesreća trebal bi mjeriti neto oslobođenu od smanjenja broja nesreća uslije poboljšanja u konstrukciji automobila • izmještenost je važna kad CBA primjenjuju nadležni za razvoj na regionalnoj razini upravljanja ukoliko postoje dvije ili više mogućnosti ulaganja – misli se na identifikaciju i analizu učinaka projekta u odnosu na iste ili slične projekte u bilo kojoj regiji te vrednovanje prednosti ulaganja u određeni projekt radi cjelokupnog razvoja na široj razini

49. 3 ) IZBOR EKONOMSKI RELEVANTNIH UTJECAJA • temeljene su na postavkama neoklasične ekonomije posebno uz maksimiziranje funkcije društvenog blagostanja • CBA nastojimo odabrati projekte koji pridonose ukupnoj javnoj korisnosti povećanjem vrijednosti tržišnih dobara i usluga ali i onih koji se mogu kvantitativno izraziti cijenom na tržištu • pozitivni utjecaji projekta – DOBIT predstavljaju povečanje u kvantiteti ili kavliteti dobara i usluga koje proizvode pozitivnu korisnost ili smanjenje u cijeni po kojoj se one nabavljaju • troškovi – tj. negativni utjecaji uključuju opadanje u kvaliteti i kvantiteti dobara i usluga ili povećanja i njihovoj cijeni • negativni učinci također uključuju iskorištenje resursa ( inputa u proizvodnji ) u bilo kojem projektu, pa ako se jednom iskoriste ne mogu se ponovno koristiti – to je koncept oportunitetnog troška

50. jedna vrsta troškova koje bi trebalo isključiti iz CBA su novčane doznake – npr.smanjenje indirektnog poreza na dohodak uslijed provedbe projekta nije posljedica stvarnog utroška resursa nego samo preraspodjela novca preko državnih institucija 4 ) FIZIČKO KVANTIFICIRANJE RELEVANTNIH UTJECAJA • uključuje utvrđivanje fizičkih iznosa tokova troška i dobiti za neki projekt i identificiranje kada će se oni vremenski dogoditi 5 ) MONETARNO VREDNOVANJE RELEVANTNIH UČINAKA • da bi mogli uspoređivati fizičke mjere utjecaja svodimo ih na zajedničku jedinicu – NOVAC • tržišta generiraju relativne vrijednosti svih roba i usluga kao relativne cijene • postupkom CBA potrebno je predvidjeti cijene za tokove u budućnosti, ispraviti tržišne cijene gdje je potrebno te izračunati cijene ( relativne vrijednosti u zajedničkim jedinicama ) tamo gdje ne postoje