1 / 35

ELEMENTI AUTOMATIZACIJE POSTROJENJA

Hidraulika. ELEMENTI AUTOMATIZACIJE POSTROJENJA. Karakteristike pneumatskih sustava Elementi Dobivanje i priprema zraka Kompresori i motori Ventili. Prethodno predavanje. Uvod i osnove Serijski i paralelni spoj hidrauličkih elemenata Radni fluidi Pumpe Cilindri Ventili Akumulatori

loren
Download Presentation

ELEMENTI AUTOMATIZACIJE POSTROJENJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Hidraulika. ELEMENTI AUTOMATIZACIJE POSTROJENJA

  2. Karakteristike pneumatskih sustava Elementi Dobivanje i priprema zraka Kompresori i motori Ventili Predavanje 11 - EAP Prethodno predavanje

  3. Uvod i osnove Serijski i paralelni spoj hidrauličkih elemenata Radni fluidi Pumpe Cilindri Ventili Akumulatori Filtri Primjeri Predavanje 11 - EAP SADRŽAJ

  4. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku Zadaci hidrauličkog sustava su pretvorba, prijenos i upravljanje hidrauličkom energijom. Osnovni elementi tog sustava su: pumpa, radni fluid, cjevovod, upravljački elementi, hidraulički motor. Energetska pretvorba u hidrauličkom sustavu Energija pumpe se prilagođava potrebnoj energiji motora prigušivanjem tlaka fluida ili regulacijom protoka. Potreban je i pogon pumpe koji je obično elektromotor, a ponekad i dizel motor (npr. kod građevinskih strojeva).

  5. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku Za prikazivanje hidrauličkih sustava koriste se hidrauličke sheme, koje su normirane odgovarajućim standardnim simbolima (slično kao i kod pneumatike) . Na slici je prikazana hidraulička shema jednog jednostavnog sustava za pogon cilindra u oba smjera. Glavni razvodnik cilindra je tzv. 4/3 razvodnik koji se aktivira električki, a centriran je oprugama. U centralnom položaju protok pumpe preusmjerava se preko razvodnika nazad u spremnik ulja. Hidr. motor (Cilindar) Razvodnik Limiter tlaka Pumpa Filtar Shema hidrauličkog sustava Spremnik

  6. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku Shema hidrauličkog sustava Zbog zaštite pumpe od prevelikog tlaka ugrađuje se limiter tlaka. Nepovratni ventil iza pumpe sprečava povratno strujanje ulja i pojavu preniskog tlaka. Filtar ulja postavlja se u povratnu granu prije spremnika, a paralelno njemu i nepovratni ventil. Nepovratni ventil proradi pri odgovarajućem tlaku i na taj način štiti povratni vod od prevelikog tlaka zbog začepljenja filtra. Kada razvodnik ima lijevi položaj klip cilindra ide u desno, a desni položaj razvodnika znači da tlačno ulje dolazi u desnu komoru cilindra i klip ide u lijevo. Hidr. motor (Cilindar) Razvodnik Limiter tlaka Pumpa Filtar Spremnik

  7. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku Područja primjenehidraulike su: alatni strojevi, građevinski i poljoprivredni strojevi, cestovna i šinska vozila, brodogradnja, avioindustrija, energetika, rudarstvo, vojna industrija, ...

  8. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku • Prednosti hidrauličkih sustava: • velike sile; • velika gustoća snage po volumenu; • mala inercija; • moguće pokretanje pod punim teretom; • jednostavno i kontinuirano podešavanje brzine, sile i momenta; • moguće velike brzine; • moguće ekstremno niske brzine; • precizno pozicioniranje; • jednostavna zaštita od preopterećenja; • mogućnost akumulacije energije; • jednostavno podmazivanje i odvođenje topline; • visoka pouzdanost u radu; • visoka ekonomičnost u radu.

  9. Predavanje 11 - EAP Uvod u hidrauliku • Nedostacihidraulike su: • potrebno je generirati hidrauličku energiju; • potrebni su povratni vodovi; • relativno visoka cijena uređaja i elemenata; • specifičnost i preciznost izvedbe; • ograničene brzine strujanja ulja; • promjena karakteristike ulja s temperaturom i tlakom; • relativno prljav pogon.

  10. Predavanje 11 - EAP Hidromehaničke osnove U najvećem broju slučajeva ulje se može smatrati nestlačivim, tj. gustoća ulja se smatra konstantnom. U slučaju kada se strujanje može smatrati stacionarnim, zakoni održanja mase i energije za strujanje ulja u cjevovodima su slijedeći: Jednadžba kontinuiteta – volumenski protok ulja u cijevi je konstantan: Q = v·S =konstanta, gdje je v srednja brzina ulja, a S poprečni presjek cijevi. Suma svih protoka koji ulaze u čvor jednaka je sumi protoka koji izlaze iz čvora: ΣQul = ΣQiz Bilanca mehaničke energije za strujanje ulja kroz cjevovod od ulaznog presjeka 1 do izlaznog presjeka 2: gdje je p -tlak ulja, ρ- gustoća ulja, v- srednja brzina ulja, Δpp -prirast tlaka u pumpi, ΔpM – pad ukupnog tlaka u hidrauličkom motoru, ΔpF – zbroj svih gubitaka od presjeka 1 do presjeka 2, α koeficijent ispravka kinetičke energije (ovisi o vrsti strujanja).

  11. Predavanje 11 - EAP Serijski spoj hidrauličkih elemenata Kod serijskog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je protoku Qi kroz bilo koji element (Q=Qi), a ukupni pad tlaka Δp jednak sumi gubitaka tlaka (Δp=ΣΔpi). Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigušnica, 2/2 razvodnik, filtar) Q = Q1 = Q2 = Q3 Δp = Δp1 + Δp2 + Δp3 Hidraulički sustav može se razmatrati u analogiji s električnim krugom, pri čemu je tlak analogan s naponom a protok fluida sa strujom.

  12. Predavanje 11 - EAP Paralelni spoj hidrauličkih elemenata Kod paralelnog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je sumi protoka Qi kroz sve paralelno spojene elemente (Q=ΣQi), a ukupni pad tlaka Δp isti je na svakom elementu (Δp=Δpi). Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigušnica, 2/2 razvodnik, filtar) Q = Q1+ Q2 + Q3 Δp = Δp1 = Δp2 = Δp3

  13. Predavanje 11 - EAP Radni fluidi Izbor odgovarajućeg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje, trajnost, pouzdanost i ekonomičnost hidrauličkog sustava. Zadaci radnog fluida su: prijenos energije, hlađenje, podmazivanje, zaštita od korozije, odnošenje nečistoća. Osnovni zahtjevi na fluide su: neznatna stlačivost, mala promjena viskoznosti, otpornost na visoka termička opterećenja, mala sklonost oksidaciji, nehigroskopnost, netoksičnost i ekološka prihvatljivost, nezapaljivost, visok električni otpor. Vrste radnih fluida su: voda i vodene emulzije, mineralna ulja, sintetički fluidi, tekući metali i legure. Danas se zbog dobrog podmazivanja i dobre zaštite od korozije u najvećoj mjeri koriste mineralna ulja. Zato se i termin hidrauličko ulje koristi kao sinonim za hidraulički fluid. Nedostaci mineralnih ulja su velika promjena viskoznosti s temperaturom i izdvajanje smole na višim temperaturama. Za temperature od 80 -4000C koriste se sintetička ulja, a za još više temperature tekući metali i njihove legure.

  14. Predavanje 11 - EAP Pumpe (crpke) Hidrauličke pumpe su strojevi u kojima se dovedena mehanička energija pretvara u energiju radnog fluida. Rotacijski hidaulički motori obavljaju pretvorbu energije u suprotnom smjeru. Za pogon pumpe obično se koriste elektromotori, a u mobilnoj hidraulici motori s unutrašnjim izgaranjem. Pumpe se dijele na: volumenske i dinamičke (turbopumpe). Volumenske pumpe povećaju tlak i protok smanjivanjem volumena komora u pumpi. Princip rada je prikazan na slici. Pomicanjem klipa u lijevo obavlja se faza usisa, a pomicanjem klipa udesno faza tlačenja cilindra. Tijekom usisa otvara se usisni donji ventil i zatvara tlačni gornji ventil pomoću podtlaka. Tijekom tlačenja otvara se tlačni ventil, uz istovremeno zatvaranje usisnog ventila. Volumenske pumpe dijele se na: klipne, zupčaste, vijčane, krilne, membranske. Konstrukcija im je slična odgovarajućim pneumatskim kompresorima. Princip rada i simbol volumenske klipne pumpe

  15. Predavanje 11 - EAP Protok i tlak Teoretski protok kroz volumensku pumpu jednak je umnošku broja okretaja pumpe n i radnog volumena pumpe V. Stvarni protok kroz pumpu jednak je: Q = ηV n V pri čemu je ηV volumetrički stupanj djelovanja pumpe. Radna karakteristika volumenske pumpe Radna karakteristika volumenske pumpe Δp(Q) linearno opada s povećanjem protoka. Karakteristika je vrlo strma i zbog toga je posebno opasna situacija u kojoj je hidraulički otpor iza pumpe prevelik (npr. zatvoreni tlačni ventil praktički predstavlja beskonačni otpor). U tim situacijama volumenska pumpa povećava razinu tlaka do enormnih vrijednosti. Zato se takva pumpa obavezno štiti ventilom za ograničenje tlaka.

  16. Predavanje 11 - EAP Hidraulički cilindri Hidraulički cilindri ne razlikuju se bitno od pneumatskih cilindara. Zbog većih tlakova moraju biti robusnije konstrukcije, a povećan je i problem brtvljenja. Zbog ulja pojavljuje se i problem curenja, a prilikom pražnjenja cilindra mora se ulje vratiti u spremnik. Prije puštanja u pogon potrebno je cijelu instalaciju odzračiti i zato hidraulički cilindri imaju dva otvora za odzračivanje. Hidraulički cilindri koriste se kod alatnih strojeva, u uređajima za transport, pokretnim strojevima, zrakoplovima, brodovima. Slično kao i kod pneumatike, prema načinu djelovanja cilindri mogu biti jednoradni i dvoradni, teleskopski, tandem cilindri. Skica dvoradnog cilindra 1 – plašt 2 – stap 3 – klipnjača 4 – prednji poklopac 5 – stražnji poklopac 6,7 - priključci za ulje

  17. Predavanje 11 - EAP Hidraulički ventili Hidraulički ventili dijele se na: razvodnike, nepovratne ventile, tlačne ventile, protočne ventile. Razvodnici Princip rada hidrauličkih i pneumatskih razvodnika gotovo je identičan, a simboli su praktički isti, osim što se priključci označuju na drugi način: ulazni priključci – P,R,T; izlazni priključci - A,B,C ; upravljački priključci - X,Y. Prema konstrukciji razvodnici se dijele na klipne, pločaste i razvodnike sa sjedištem. Način aktiviranja hidrauličkih razvodnika Simbol 4/3 razvodnika s ručno-opružnim aktiviranjem

  18. Predavanje 11 - EAP Nepovratni ventili Klasični nepovratni ventili dozvoljavaju protok samo u jednom smjeru (kao dioda u elektronici). Nepovratni ventil s hidrauličkim deblokiranjem dozvoljava protok u jednom smjeru uvijek (od A prema B), a u drugom smjeru (od B prema A) samo onda ako se na upravljački priključak X dovede tlačni fluid. Princip rada i simbol nepovratnog ventila s hidrauličkim deblokiranjem

  19. Predavanje 11 - EAP Tlačni ventili • Tlačni ventili utječu na tlak u sustavu. Prema funkciji dijele se na: • ventile za ograničavanje tlaka, • redoslijedne ventile • redukcijske ventile • Karakteristika ventila predstavlja ovisnost pada tlaka (p) o protoku (Q). Idealne bi bile horizontalne karakteristike, ali kod stvarnih karakteristika pad tlaka umjereno se povećava s porastom protoka. Karakteristike ventila za ograničenje tlaka

  20. Predavanje 11 - EAP Ventili za ograničenje tlaka Osiguravaju da tlak u sustavu ne prijeđe maksimalno dopuštenu vrijednost. Postavljaju se u svim hidrauličkim sustavima na izlazu iz hidrauličkih crpki. Direktni ventil za ograničenje tlaka prikazan je na slici. Za veće tlakove koriste se indirektno upravljani ventili. Princip i simbol direktnog ventila za ograničenje tlaka Ventil za ograničavanje tlaka u normalnom je položaju zatvoren. Na ventilu se skraćivanjem/produžavanjem opruge namjesti željeni maksimalni tlak pri kojem će pritisak na pladanj ventila svladati silu u opruzi, gurnuti pladanj i na taj način otvoriti ventil.

  21. Predavanje 11 - EAP Redoslijedni ventili Još se nazivaju slijedni, priključni, tlačni priključni ili uključni/isključni ventili. Po konstrukciji i djelovanju sliče ventilima za ograničenje tlaka. Njihova funkcija je da pri određenom nivou tlaka uključuju/isključuju iz rada dio hidrauličkog sustava tako da uključe/isključe njegovo napajanje. . Simbol za uključni ventil s direktnim upravljanjem vanjskim tlakom Isključni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem – shema i simbol

  22. Predavanje 11 - EAP Redukcijski ventili Još se nazivaju ventili za redukciju tlaka. Njihov zadatak je održavanje približno konstantne razine sniženog izlaznog tlaka uz povišen ulazni tlak. Izlaznim tlakom upravlja se s izlazne (radne) strane. Ventil se smješta uz aktuator, tako da ograničava njegovu maksimalnu silu. Postoje dva tipa ovih ventila: dvograni i trograni. Shema i simbol dvogranog tlačnog regulacijskog ventila Kod dvogranog tlačnog ventila realizirana je negativna povratna veza, tako da npr. povećani izlazni tlak A preko povratne veze (isprekidana crta) pomiče klip u desno i smanjuje protok ulja kroz ulaz P, te na taj način i izlazni tlak. Ventil održava zadani tlak tako da je sila tog tlaka na čelo klipa u ravnoteži sa silom podešenom na opruzi. Namještanje izlaznog tlaka podešava se oprugom.

  23. Predavanje 11 - EAP Protočni ventili Protočni ventili prigušivanjem utječu na protok u sustavu. Kao prigušni elementi koriste se prigušnice i dijafragme. Prigušnice imaju oblik kanala, a dijafragme oblik ploče s uskim otvorom. Za napajanje sustava često se koriste volumenske crpke s konstantnim protokom Qp. Regulacija protoka se u tom slučaju rješava dijeljenjem protoka. Potrebni protok Q1 regulira se pomoću regulacijske prigušnice. Volumenska pumpa ima izuzetno strmu ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se smanjenjem protoka ekstremno povećao tlak. To se sprečava ventilom za ograničenje tlaka koji održava praktički konstantan tlak pumpe, vraćajući suvišni dio protoka(Q2) u spremnik. Time nastaje znatan gubitak energije. Taj gubitak energije može se izbjeći tako da se za pogon pumpe koristi motor s promjenljivim brojem okretaja, odnosno regulacija protoka pumpe pomoću podešavanja broja okretaja.

  24. Predavanje 11 - EAP Protočni ventili Jednosmjerni prigušni ventil Jednosmjerni prigušni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigušnice i nepovratnog ventila. Ovaj ventil u jednom smjeru prigušuje tlak, tj. upravlja veličinom protoka zavisno od opterećenja. U suprotnom smjeru ventil se potpuno otvara, te ima maksimalno mogući protok. Dvograni regulator protoka (tlačna vaga) Ovaj regulator ima zadatak održavati konstantan protok namješten na podesivoj prigušnici. Razvodnik se normalno nalazi u međupoložaju između dva krajnja položaja, a izveden je tako da pritvaranjem postepeno prigušuje protok. Pri željenom protoku na prigušnici je uvijek isti pad tlaka. Kod povećanog protoka povećava se pad tlaka što izaziva pritvaranje razvodnika (tlačna vaga) čime se smanjuje protok.

  25. Predavanje 11 - EAP Akumulatori Hidraulički akumulatori su posude koje iz hidrauličkog sustava preuzimaju izvjestan volumen radnog fluida pod tlakom, pa prema potrebi taj fluid vraćaju u sustav. Zadaci hidrauličkog sustava su: • Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom – time se omogućava odabir kapaciteta pumpe prema prosječnim potrebama sustava, a vršna opterećenja pokrivaju se rezervom iz akumulatora • Napajanje sustava za slučaj nužde – u slučaju kvara pumpe akumulator preuzima napajanje sustava kako bi se mogao završiti već započeti radni ciklus • Kompenzacija curenja – nadoknađuje gubitak curenja fluida iz sustava • Izjednačavanje volumena – djeluje kao ekspanzijska posuda, tj. preuzima višak volumena fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluida • Prigušivanje pulzacija – smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka pumpe • Iskorištavanje energije kočenja – akumulator prilikom punjenja preuzima energiju tereta koji se koči • Uloga amortizera tlaka – akumulator može održavati tlak u sustavu i preuzimati udare

  26. Predavanje 11 - EAP Akumulatori • Tlak fluida u akumulatoru može se održavati pomuću klipa s utegom ili oprugom, a u praksi se najčešće koriste akumulatori s plinom (dušikom) pod tlakom. Plin i radni fluid redovito su odvojeni stijenkom, a prema tipu stijenke razlikuju se: • akumulatori s klipom • akumulatori s membranom • akumulatori s mijehom ventil za punjenje plina posuda mijeh s plinom tanjurasti ventil Akumulatori s mijehom sastoje se od čelične posude ispunjene uljem u kojem se nalazi elastični mijeh prethodno napunjen plinom. Plin se puni kroz gornji ventil, a na donjem priključku za ulje smješten je tanjurasti ventil koji sprečava izlaz mijeha i štiti ga od oštećenja. Ako je tlak ulja veći od tlaka plina, ulje kroz tanjurasti ventil ulazi u akumulator, smanjuje se volumen mijeha a plin se komprimira. Maksimalni odnos tlakova iznosi 1:4. Apsolutni tlak prepunjenja plina mora biti 70-90% minimalnog radnog tlaka fluida, čime se sprečava stalni dodir mijeha i tanjurastog ventila.

  27. Predavanje 11 - EAP Filtri Zadatak filtra je da razinu prljavštine smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se hidraulički elementi štite od prekomjernog trošenja i povećava se pouzdanost rada hidrauličkog sustava. Hidraulički elementi imaju sve manje zračnosti između kliznih ploha, zahtjeva se finoća filtriranja od 20 μm, a za servo-ventile i do 3 μm. Osnovne karakteristike filtra su: finoća filtriranja, količina izdvojenih čestica, protok radnog fluida kroz filtar, pad tlaka na filtru. Stupanj finoće filtriranja β15predstavlja omjer čestica prije i poslije filtriranja. Npr. β15 =75 znači da je na ulazu u filtar bilo 75 puta više čestica veličine 15μm nego na izlazu iz njega. Zaprljanost filtra određuje se posebno pomoću mjerenja pada tlaka na filtru. Pad tlaka na čistom filtru iznosi 0.1 bar, a na zaprljanom je višestruko veći. Prema mjestu ugradnje filtri se dijele na: Usisni filtar – ugrađuje se u usisni vod pumpe. Tlačni filtar – ugrađuje se u tlačni vod, npr. iza pumpe ili ispred servo ventila. Simbol filtra Povratni filtar – ugrađuje se u povratni vod (ispred spremnika) i najčešće se koristi u hidrauličkim sustavima. Uobičajena finoća filtriranja iznosi 10-20 μm, a radni tlak do 30 bara.

  28. Predavanje 11 - EAP Primjeri funkcijskih shema Upravljanje hidrauličkom energijom može biti prigušno i volumensko. Upravljanje prigušivanjem je jednostavno ali ima značajne energetske gubitke. Pri volumenskom upravljanju protok pumpe se podešava reguliranjem broja okretaja pumpe. Hidraulički pogon s otvorenim optokom Fluid protječe uvijek u istom smjeru, od spremnika preko pumpe i cilindra nazad u spremnik.

  29. Predavanje 11 - EAP Primjeri funkcijskih shema Upravljanje hidrauličkom energijom može biti prigušno i volumensko. Upravljanje prigušivanjem je jednostavno ali ima značajne energetske gubitke. Pri volumenskom upravljanju protok pumpe se podešava reguliranjem broja okretaja pumpe. Hidraulički pogon s otvorenim optokom Ventil za ograničenje tlaka štiti instalaciju od prekomjernog tlaka i ujedno odvodi prekomjerni fluid u spremnik uz prigušivanje (gubitak energije). Ugradnjom hidrauličkog akumulatora gubici se donekle smanjuju, jer se prekomjerni fluid i energija pumpe prikupljaju u akumulatoru u vrijeme dok je razvodnik u zatvorenim (srednjem) položaju. Akumulator štiti sustav od tlačnih udara i pokriva vršna opterećenja.

  30. Upravljanje brzinom diferencijalnog cilindra Cilindar s jednakom brzinom Spoj na gornjoj slici osigurava jednaku brzinu klipa u oba smjera pod uvjetom da odnos korisnih površina klipa iznosi S1:S2=2:1. Površina S2 neprestano je pod tlakom napajanja. Za vrijeme kretanja ulijevo razvodnik ima desni položaj, a brzina klipnjače iznosi: v=Q/S2. Za vrijeme kretanja udesno ukupni protok iznosi: Q=Q1-Q2=vS1-vS2,, pa je brzina: v=Q/(S1-S2)=Q/S2 Spoj na donjoj slici naziva se spoj s ubrzanim kretanjem diferencijalnog cilindra. Brzo kretanje prema nazad i prema naprijed odgovaraju prethodnom slučaju. Normalno kretanje prema naprijed (V1:0 i V2:1) je dvostruko sporije. Tablica stanja ventila i cilindara je: Cilindar s ubrzanim kretanjem Predavanje 11 - EAP

  31. Upravljanje pomoću regulatora protoka Nužan uvjet za konstantnu brzinu kretanja klipa je konstantan protok. On se može osigurati ugradnjom regulatora protoka. U principu time se poništava djelovanje promjene opterećenja na brzinu klipnjače. Regulator protoka može se priključiti u seriju ili paralelno s cilindrom. Da se smanji regulacijsko odstupanje, sustav regulator cilindar treba imati što veću mehaničku krutost (krute cijevi, što manji volumen radnog fluida odnosno regulator postavljen u blizini cilindra. Predavanje 11 - EAP

  32. Upravljanje pomoću regulatora protoka Na slici je prikazan regulator protoka serijski ugrađen u tlačni vod. Ovaj spoj se primjenjuje kad opterećenje djeluje samo u jednom smjeru, tj. kada se želi postići konstantna brzina gibanja klipa samo u desnom smjeru. Ugradnjom regulatora u povratni vod postiže se hidrauličko uklještenje, pa tada gotovo izostaju promjene brzine zbog promjene opterećenja. Predavanje 11 - EAP

  33. Predavanje 11 - EAP Primjer 1 – Hidraulička preša Gibanje preše prema dolje aktivira se električnim aktiviranjem lijevog položaja razvodnika 4/3. Na taj se način tlačni fluid dovodi u gornje strane manjih cilindara (1.0 i 2.0), koji omogućuju ubrzano gibanje preše prema dolje sve dok alat preše ne nalegne na radni komad. Pri tome se glavni cilindar (3.0), preko nepovratnog ventila s hidrauličkim deblokiranjem (3.01), puni iz zasebnog spremnika koji je smješten iznad glavnog cilindra. Kad alat preše nalegne na radni komad, povećava se opterećenje preše (sila F), pa tlak fluida u sustavu raste. Tada se otvara tlačni uključni ventil (3.02 ) pa sva tri cilindra dolaze pod puni tlak i kretanje prema dolje vrši se pomoću sva tri cilindra. 3.02 3.01 3.0 1.0 2.0 3.04 3.03

  34. Predavanje 11 - EAP Primjer 1 – Hidraulička preša Povratno kretanje preše započinje aktiviranjem desnog položaja razvodnika, pri čemu se tlačni fluid dovodi u donje strane manjih cilindara, te ujedno deblokira ventil za punjenje (3.01) poviše glavnog cilindra. Preša kreće prema gore, a klip glavnog cilindra potiskuje radni fluid natrag u spremnik iznad glavnog cilindra. Pomoću ventila 3.03 reducira se tlak za upravljanje razvodnikom, a ventilom 3.04 ograničava se tlak na izlazu iz tlačne crpke. 3.02 3.01 3.0 1.0 2.0 3.04 3.03

  35. Predavanje 11 - EAP Linkovi http://www.metacafe.com/watch/1571997/hydraulic_directional_valve_how_it_works/ Pneumatika: http://www.youtube.com/watch?v=QG9QGhVi0Vo&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=h60Me9-BVec

More Related