1 / 21

HIDROELEKTRANE Nikola Bakšić

HIDROELEKTRANE Nikola Bakšić N2831. Hidroelektrične centrale ili hidroelektrane.

maris-wolfe
Download Presentation

HIDROELEKTRANE Nikola Bakšić

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. HIDROELEKTRANE Nikola Bakšić N2831

  2. Hidroelektrične centrale ili hidroelektrane • su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoću turbine pretvara u mehaničku (kinetičku) energiju, koja se u električnom generatoru koristi za proizvodnju električne energije.

  3. Energija vode (hidroenergija) • je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. • U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena, ali je time udio hidroenergije povećan za samo 50% (sa 2,2% na 3,3%).

  4. Shema hidroelektrane

  5. Tipovi hidroelektrana: • Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: protočne, akumulacijske (Hydroelectric Dam) i reverzibilne (Pumped-storage Plants) hidroelektrane. • Akumulacijske hidroelektrane se dijele na dva tipa: pribranske hidroelektrane i derivacijske hidroelektrane.

  6. Protočne hidroelektrane • su elektrane koje nemaju svoju akumulaciju ili imaju akumulaciju koja se, pri radu hidroelektrane pri nominalnoj snazi, može isprazniti za manje od dva sata. Protočna hidroelektrana direktno koristi kinetičku energiju vode za pokretanje turbina. Ovakva vrsta hidrocentrala je najjednostavnija za izradu, ali uveliko ovise o trenutnom protoku vode. Ovakve hidroelektrane imaju mali utjecaj na okoliš i okolinu.

  7. Akumulacijske hidroelektrane • su tzv. klasične hidrocentrale sa uobičajenim komponentama: akumulacija, brana, vodena komora, zahvat, gravitacijski dovod, zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, odvod vode. • Pribranske hidroelektrane i derivacijske hidroelektrane:

  8. Pribranska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju nalazi u samoj pregradnoj brani. • Derivacijska hidroelektrana je vrsta akumulacijske hidroelektrane kod koje se strojarnica za proizvodnju energije nalazi izmještena na nekoj udaljenosti (nizvodno od brane), a voda se iz akumulacijskog jezera dovodi posebnim cijevima sa zahvata do strojarnice.

  9. Reverzibilne hidroelektrane • su verzija akumulacione hidroelektrane koja ima dva jezera (glavno i pomoćno).Reverzibilne hidroelektrane za vrijeme velike potrebe za energijom u mreži proizvode energiju i šalju je u mrežu, a za vrijeme niske potražnje energije (noćni period) pumpaju vodu u pomoćno jezero uzimajući energiju sa mreže i pripremaju se za sutrašnji rad.

  10. Prema količini vode i visini vodenog pada koji koriste, razlikuju se: • hidroelektrane s visokim padovima i relativno malom količinom vode • hidroelektrane sa srednjim i niskim padovima • hidroelektrane s niskim padovima i relativno velikom količinom vode

  11. Za visoke padove (preko 200 metara) • primjenjuju se takozvane Peltonove turbine kod kojih se potencijalna energija vode u provodnom dijelu potpuno pretvara u kinetičku i u obliku vodenog mlaza pokreće lopatice turbine pretvarajući kinetičku energiju u mehaničku.

  12. Peltonova turbina

  13. Za srednje padove (do 200 metara) • koriste se takozvane Francisove turbine, kod kojih provodni dio s lopaticama okružuje točak. U provodnom dijelu ovih turbina potencijalna se energija vode samo djelomično pretvara u kinetičku tako da s određenim nadtlakom dospijeva u obrtno kolo (točak) i njemu predaje svoju energiju.

  14. Francisova turbina

  15. Za niske padove (do približno 40 metara) • koriste se takozvane Kaplanove turbine koje rade slično kao i Francisove turbine, s tim da je broj lopatica daleko manji.

  16. Kaplanova turbina

  17. Negativnosti hidroelektrana • Kako bi se izbjegle oscilacije vodostaja  na određenim je lokacijama potrebno izgraditi brane i akumulacijska jezera. • Izgradnja akumulacijskih jezera često zahtijeva potapanje velikih dijelova dolina a ponekad i cijelih naselja. • Javlja se i problem podizanja razine podzemnih voda oko akumulacije.

  18. Razina vode naime utječe na biljni i životinjski svijet. • Dolazi i do promjena odnosa sedimentacije i erozije unutar riječnog korita. • To sve ukazuje na to, da niti hidroenergija nije potpuno bezopasna za okoliš. • Veliku opasnost mogu predstavljati i potresi pa je u nekim zonama potrebna i dodatna protupotresna zaštita.

  19. Razvoj energetskog korištenja vodnih snaga u Hrvatskoj • započinje još 1895. godine s prvom hidroelektranom izgrađenom na Skradinskom buku na rijeci Krki - današnjom HE Jaruga. • Godine 1904. izgrađena je nova HE Jaruga instalirane snage 5,4 MW. • Potom slijede HE Miljacka izgrađena 1906. godine (Manojlovac) na rijeci Krki, HE Ozalj (1908. godine) na rijeci Kupi, HE Kraljevac (1912. godine) na rijeci Cetini itd.

  20. Ozaljska “Munjara” iz 1908.g Protočna HE Đale na rijeci Cetini Neke HE u Hrvatskoj

  21. Akumulacijska HE Lešće na Dobri Reverzibilna HE Velebit na rijeci Zrmanji

More Related