Zašto napori antikorupcije doživljavaju neuspjeh?

1. Zašto napori antikorupcije doživljavaju neuspjeh? Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

2. Balkan – kako mi to radimo ratni vođe – “ratni junaci” – ratni kriminalci • Na cijelom Balkanu, tijekom rata i danas- jake veze između “najgorih neprijatelja” (Alija Delimustafić, Gojko Šušak, Slobodan Milošević, Milorad Ulemek – Legija, Ramiz Delalić Ćelo, Željko Ražnjatović Arkan, Naser Orić ...) Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

3. Procesi koji su generirali sustavnu korupciju u zemljama Balkana: • Rat • Privatizacija • Micanje osoba i “čišćenje” javne uprave od “špijuna i neprijatelja nacije” • Civilno društvo (kod nedostatka integriteta) Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

4. 1. Rat i korupcija Tijekom ratova, prve uvijek pate temeljne slobode, civilni nadzor vlade, medija, civilnog društva i vladavina prava općenito. Na Balkanu, proces je bio potpomognut sankcijama na kupnju oružja nametnutim od strane zapadnih zemalja, a koje su urodile mafijaško-političkim “zajedničkim ulaganjima”. Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

5. 2. Privatizacija Ciljevi prve faze privatizacije: • Obogatiti političke vođe kako ne bi brinuli o svojoj financijskoj budućnosti • Steći kontrolu nad ključnim državnim financijskim sredstvima, nepoznatim vlasnicima i/ili njihovim “javnim predstavnicima” (crni fondovi) • “Odužiti se” kriminalcima za njihove usluge • “Kupiti” one koji bi mogli zaustaviti pokušaje za zauzimanje države te ih pretvoriti u saveznike • Nagraditi one koji će pridonijeti “nacionalnim interesima” • Steći kontrolu nad ključnim javnim instrumentima kao što su mediji Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

6. 3. Čišćenje javne uprave • Veliki broj ljudi u javnoj upravi, sudstvu, policiji, obrani, medijima (posebno u Bosni, Hrvatskoj i Srbiji), bili su otpušteni sa svojih radnih mjesta. Opravdanje- “špijuni i neprijatelji nacije” • Njihova mjesta su popunjena ljudima koji žele “slušati i biti poslušni”, bez obzira posjeduju li potrebne kvalifikacije za posao i funkcije koje su im dodijeljene. Danas, oni su “najbolji vojnici” koruptivnih mreža • Jedan od načina na koji su postali nezamjenjivi– uništavanje važnih/inkriminirajućih dokumenata prije promjena u vladi Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

7. Nedostatak integriteta organizacija civilnog društva • Velike količine novca uložene u organizacije civilnog društva u regiji Jugoistočne Europe bez obzira na postojeće kapacitete, odgovornost i standarde dobrog upravljanja u sektoru civilnog društva • Nakon prvih promjena, organizacije civilnog društva postale su partneri države i politike koji nisu ispunili očekivanja građana Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

8. Prve aktivnosti protiv korupcije (od 2000. nadalje) • Regionalni i nacionalni akcijski planovi • Međunarodni ugovori vezani uz borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala • “Pristupite klubu” – Vijeće Europe i inicijative Pakta o stabilnosti • Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju s EU • Civilno društvo surađuje s državnim akterima • “Provodimo kampanje javnog osvješćivanja” Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

9. Gdje smo sada? • Velika sredstva uložena u borbu protiv korupcije- koja i dalje ostaje problem • Naučene lekcije (Bugarska, Rumunjska) – pristupanje EU – prijelomna točka kada proces počinje ići unatrag • Zemlje Balkana međusobno povezane na više razina – sinkronizirani regionalni pristup borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala je potreba • Politička volja za borbu protiv korupcije u zemljama Jugoistočne Europe je samo deklarativna, nema pratećeg djelovanja • Uloga civilnog društva u borbi protiv korupcije je ugrožena- praksa “njegovanja suradnje između civilnog društva i države” • Opasnosti borbe protiv korupcije – ljudi su pretrpjeli štetu pri njihovim naporima da otkriju ili da se bore s korupcijom i organiziranim kriminalom • Zasada, velike antikorupcijske kampanje bez epiloga- više štete nego dobra Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

10. Ishodi takvog razvoja • Domovi za starije i nemoćne u Zagrebu • Afera “Striptiz” • Mario Bertina – degradacija policajca • Robert Matijević – degradacija Šefa carine • Renata Ivanović – otpuštena istraživačka novinarka • Danica Juričić – otpuštena istraživačka novinarka • Dušan Miljuš – istraživački novinar teško pretučen • Igor Rađenović – dužnosnik Grada Zagreba pretučen • Ivo Pukanić & Niko Franić – ubijeni novinari • PSD – redovne prijetnje Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

11. Zaključak Iako se mnogi stručnjaci slažu da je borba protiv korupcije evolucija radije nego revolucija te da napredujemo, situacije poput ovih opisanih ne pokazuju istinsku evoluciju. Naši alati i primjenjiva sredstva moraju biti u skladu s opisom problema. Moramo definirati problem i prepoznati sve njegove aspekte. Kako se rak ne može liječiti plastičnom žlicom, tako se korupcija ne može “liječiti” kampanjama javnog osvješćivanja koje ljudima govore da imaju problem. Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

12. Preporuke • Stvoriti razumijevanje među dionicima antikorupcije (ne ad hoc aktivnost već trajna potreba) • Izgraditi politički integritet i integritet javne uprave • Izgraditi integritet nevladinih organizacija, medija i ostalih dionika antikorupcije • Kreirati trajna tijela za vrednovanje politika na regionalnoj/međunarodnoj razini za praćenje provedbe postojećih međunarodnih/nacionalnih antikorupcijskih odgovora i njihove efikasnosti. Ne samo vrednovanja na istoj na razini/peer evaluations (npr. GRECO) • Uspostaviti efikasne i “realne” regionalne i nacionalne instrumente za zaštitu stručnjaka i aktivista u području antikorupcije Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

13. Preporuke • Kreirati mjere koje će pojednostaviti istraživanje i procesuiranje korupcije • Kreirati instrumente za efikasne regionalne i/ili multinacionalne istrage i procesuiranje korupcije. • Osigurati predanost i sredstva za dugoročnu borbu protiv korupcije na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini • Osigurati postojanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija “koje ne surađuju” • Osigurati da se u antikorupcijskom dijalogu čuju svi glasovi Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.

14. Konvencija protiv korupcije Ujedinjenih naroda“Članak 20” Pomozite nam prenijeti “članak 20” UN-ove Konvencije protiv korupcije u naše nacionalno zakonodavstvo. Ne kao deklaraciju već kao efikasan antikorupcijski alat. Partnerstvo za društveni razvoj, IAAC Atena, Listopad/Studeni 2008.