(Neo)konzervativizam

1. (Neo)konzervativizam FPZ, Tonči Kursar

2. Konzervativizam i Francuska revolucija • Konzervativizam je sklon skupinama koje je Francuska revolucija i filozofija prava pojedinca dovela u pitanje (Crkve, obitelji, staleži... ) • De Maistre za ovu revoluciju kaže: “bilo je to neobjašnjivo ludilo, jedna slijepa žestina... • Prije revolucije 1789. bilo je uobičajeno govoriti o trojstvu države, korporativnih skupina i pojedinca. Izvori: E. Burke, Razmišljanja o Francuskoj revoluciji; J. De Maistre, Razmišljanja o Francuskoj i drugi spisi; R. Nisbet, Konzervativizam; M. Oakeshott, Racionalizam u politici.

3. Ustrojstvo moći (1) • Za konzervativce poredak ima prednost u odnosu na slobodu jer treba obuzdati strasti • Problem slobode ne treba promatrati kroz odnos pojedinac-vlast nego treba krenuti od institucija kao što su obitelj, lokalne zajednice i religijske organizacije • Elementi feudalnog pluralizma vs. masa pojedinaca

4. Ustrojstvo moći (2) • Neskloni demokratski ustrojenoj državi koja uzrokuje nihilizam i fragmentaciju • Država skrbi samo za ono što je uistinu javno: red, sigurnost i imovina • Funkcije vlasti su decentralizirane • Poneki konzervativci govore o suverenosti Boga koji je prenosi na obitelj, crkve i političke organizacije • U konzervativnu baštinu ulaze i tijela koja ne odgovaraju narodu i parlamentu (vrhovni sud).

5. Vrijednosti • Protivljenje Francuskoj, ali potpora Američkoj revoluciji zbog njene okrenutosti slobodi. • U konzervativnoj misli sloboda i jednakost su suprotstavljene vrijednosti. Sloboda ima svrhu očuvati vlasništvo, a jednakost teži preraspodjeli.

6. Vlasništvo • Konzervativci visoko vrednuju vlasništvo. Naslanjaju se na rimsko pravo u kojem je familia imala značenje imovine odnosno zemlje. Imovina se ne može oduzimati, osim izuzetno. • Uloga primogeniture i važnost ‘čvrste’ imovine • Potrebiti se obraćaju socijalnim grupama (susjedstvo, crkvene organizacije) a ne državi. Nalaze se, prema Burkeu, u sferi milosrđa.

7. Religija • Konzervativci osobno nisu posebno religiozni ali religiju drže temeljem društva i države. Ipak, religija ne smije omogućiti prodor osobnih vjerovanja u javnu sferu. • Kao što postoje etablirane monarhije postoje isto takve crkve. • Religija predstavlja autoritet za čovjeka koji djeluje u svijetu neizvjesnosti.

8. Demokracija • Protivljenje demokraciji jer ova dovodi u pitanje korporativne skupine, te birokratizira državu • Protivljenje demokratskoj masi koja je mnoštvo bez strukture, tradicije i vrijednosti. Masa je posljedica urušavanja društvenih veza. U osnovi rezultat djelovanje moderne.

9. Konzervativizam/desnica • Radi se o razmjerno raznorodnoj skupini ideja i politika koje često ovise o kulturno-političkom kontekstu. • Desnica i konzervativizam uvijek se ne poklapaju. Unutar desnice, koja se uvijek protivi emancipaciji i općoj prevlasti racionalnosti, postoje pokreti koji ne teže obrani postojećeg poretka nego masovnoj mobilizaciji (radikalna desnica). • U 20. stoljeću pa nadalje polaze se od konzervativizam koji se (dijelom) protivi tržištu odnosno dezintegraciji koju donosi ‘moderna’ pa predlažu povratak na hijerarhijsko društvo…

10. Tipovi današnjeg konzervativizma/desnice • Idejni neokonzervativizam I. Kristol, a politički ‘Tea party movement’. Kod nas I. Miklenić (Glas Koncila) s idejom ‘Problem je komunizam’, a tko politički? • Europska nova desnica (Evola, de Benoist, Nolte..). Kod nas T. Sunić, v. Europska nova desnica, (2009)Mario Kopić, Proces Zapadu (2003). • ‘Progresivni konzervativizam’ (David Cameron). • Stranke koje promiču svojevrsnu ksenofobiju (Wildersova Stranka slobode u Nizozemskoj, Švedski demokrati... )

11. Neokonzervativizam • Kristol se protivi onome što Oakeshott naziva konzervativna dispozicija (“biti konzervativan znači pretpostaviti poznato nepoznatom, prokušano neiskušanom.. ograničeno neograničenom... ) • Kristolu kao osvjedočenom Židovu to nije po volji budući da je on kao vjernik “potaknut da uviđa svetost u našoj svakodnevici i da nas vjera pritom uvijek podsjeća da nam je to omogućeno isključivo kroz milost kojom je Bog podario naše pretke.. (Stoga) nam je dužnost da povežemo svoju djecu i unuke u taj ‘veliki lanac bića’ (391). Zapravo je cijela svrha posvećivanja sadašnjosti priprema “ljudskog roda za iskupljujuću budućnost”. • Oakeshottovo shvaćanje jest samo “rijetka zobena kaša” koja se protivi američkom karakteru (jer su oni patriotski disponirani, zapravo vjerska i ideološka nacija.

12. Europska nova desnica • Ona je prosvjed protiv modernosti odnosno liberalizma (racionalizma, individualizma, egalitarizma, meliorizma, univerzalizma… ) krajem 60-tih godina. Teži oporaviti desnicu od njenog povijesnog poraza u Drugom svjetskom ratu. • Naročito joj je protivnik liberalizam koji je djelotvorno obrisao tradicionalne kulture i univerzalizirao sustav proizvodnje. • Nova desnica odbacuje ideologije koje isključivo naglašavaju naslijeđene sposobnosti. Teži uravnoteženom pojedincu. • U pogledu definiranja čovjeka vide ga kao “konkretno ukorijenjenu osobu”. Definiran je kulturom koje se ne mogu objedinjavati jer ih to razara.

13. END o društvu i politici • U današnjim društvima prevladava mehaničko i apstraktno podređivanje koje je zamijenilo ‘raznoliku izvornost’. • Nužan je povratak ‘zajednicama i ljudskim vrijednostima’ što može doprinijeti obnovi društvenih veza. • Politika nije znanost nego umjetnost koja uključuje”nesigurnost, višestrukost izbora, odluke o ciljevima.. “. • Država ne smije biti “centralizirana apsolutistička nacija država” koja ide protiv mjesnih kultura i vodi u ‘republiku bez građana’ u kojoj “ništa ne stoji između atomiziranog civilnog društva i države” (255). Državu vide kao federaciju organiziranih zajednica i višestrukih saveza. • Prosvjeduju protiv rastuće potrošnje u modernom kapitalizmu koja vodi u slijepu ulicu’.

14. ‘Napredni konzervativizam’ • David Cameron, konzervativni premijer Britanije dobio je izbore na platformi zvanoj ‘progresivni konzervativizam’. • U nekoj vrsti manifesta stoji ‘šaljemo najglasniji signal da je ova zemlja opet otvorena za biznis i investicije. … povjerenje će se vratiti … jaka ekonomija će dati temelj za bolji život .. Ali misija ove stranke je izgradnja jačeg društva… Mi smo napredni konzervativci.. Naš cilj pravednija, sigurnija i više ekološka zemlja gdje svatko ima prigodu… • Mi smo progresivni jer ćemo zaštiti Britanski zdravstveni zavod (NHS).. Priznajemo njegovo mjesto u našem društvu i mi ćemo ga poboljšati za svakoga… zato što smo progresivni podržati ćemo svakoga… ne samo bogate da dobiju prigodu da uspiju u životu. … podržati ćemo obitelji dase posvete svojoj djeci te da održe svoje bračna partnerstva.

15. Napredni konzervativizam 2 • Na taj će se način stvoriti odgovornost i jake obitelji koje će pomoći popraviti naše raspadnuto društvo i ući u borbi s kriminalom i bijedom koje ono stvara… • ..desetljeće glomazne države i besmislenog birokratskog nadzora dokinulo je odgovornost i pogoršalo društvene probleme… • Odlučni smo za stvorimo novi smjer. Koristiti ćemo državu da ohrabrimo ljude da preuzmu odgovornost za sebe i druge .. Osigurati ćemo nove prigode za organizacije koje djeluju u kvartovima i zajednicama te dobrotvorne udruge i socijalno poduzetništvo kako bi poduprli izgradnju našeg civilno društva… • Učinit ćemo sve da preraspodijelimo moć od političke elite običnim ljudima na ulici…

16. Napredni konzervativizam? • Napredni konzervativizam će izvršiti najveći rez u proračunskom trošenju Britanije od Drugog svjetskog rata. • Međutim ovaj tip konzervativizma se odnosi na promjene u smislu decentralizacije budući da je Britanija jedna od najcentraliziranijih zemalja. Decentralizacija će zahvatiti zdravstvo, policiju i obrazovanje. • Socijalno poduzetništvo, socijalna inovacija… . Poznato i kao javno-privatno partnerstvo. U načelu bi trebalo biti nešto drugo od pukog prebacivanja osiguranja javnih usluga na poslovni sektor kako bi se smanjili troškovi. Priča o Big society…. • Socijalni poduzetnik je onaj koji daje “inovativni odgovor na društveni problem (npr. poslovno rješenje problema bijede)” The Economist,.

17. Konzervativizam M. Thatcher • Još krajem 60-tih godina, Thatcher govori ovako: “vjerujem da je velika greška zadnjih nekoliko godina bila to što je osiguravala ili zakonodavno utjecala na gotovo sve. .. Usprkos visokoj razini intervencije, vlast je sve udaljenija od naroda … narod ne voli otuđenu lokalnu vlast isto onoliko koliko ne voli otuđenu državnu vlast. • Trebamo veću razinu osobne odgovornosti i odluka, mnogo više neovisnosti od vlade i … smanjenje njene uloge… • Ona priželjkuje politike koje će pored gore navedenog nastojati na “oduzimanju moći vladama i njenog dodjeljivanja narodu i nevladinim organizacijama u većoj mjeri…