Medijsko pravo

1. Medijskopravo ŠKOLA NOVINARSTVA I MEDIJSKE PISMENOSTI Mr.sci MiomirMaroš Pogorica, 02.11.2013.godine

2. .......... • „Dužnost je novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom, imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću i humanošću.“ • (Kodeks novinara Crne Gore, 1. načelo)

3. PRAVO MEDIJA • Pravo mas-medija, nije kod nas definisano u propisima, samo u praksi, u inostranstvu je to univerzitetska disciplina, čak se pominje i masmedijska sudska praksa. • Legislativa– Zakon o medijima, Zakon o radiodifuziji, Zakon o javnom informisanju • U širem smislu - Pravo masmedija – svaka pravna norma i svaka pravna ustanova, koja važi za masmedije (subjekte i sredstva masovnog komuniciranja). To je u širem značenju i odredba KZ koja klevetu karakteriše kao kvalifikovani oblik klevete, odredbe Zakona o autorskim pravima, propisi o reklamiranju, prodaji novina, itd. • U užem smislu, dakle, specifičnom, to su samo one pravne norme i pravne ustanove koje nastaju baš u vezi sa djelatnošću medija. To su – impressum, pravo na odgovor, pravo na ispravku, ustanova cenzure i zabrana cenzure, norme koje uređuju odnose u mediju i one vezane za nov.profesiju.

4. Tradicionalno vs. Savremeno shvatanje • Tradicionalno pravo– država je donosila propise o medijima zbog opasnosti koju je vidjela u njima – propisi o cenzuri, prinudnoj ispravci, krivičnoj odgovornosti za štamparske delikte, itd. • Savremeno shvatanje – u drugom pravcu – zaštita masmedija od države, ograničenjem njene vlasti – zabrana cenzure, zabrana visokog poreza za medije, zaštita izvora novinarskih informacija, antimonopolski propisi o koncentraciji medija, propisi koji uređuju unutrašnju slobodu medija – dominantna je zaštita medija od države i dr.centara moći.

5. Tradicionalno vs. Savremeno shvatanje • Drugi dio propisa odnosi se na slobodan pristup informacijama, jer su mediji faktor demokratizacije. • Treći dio medijskog prava čine propisi koji uređuju sukob između slobode masmedija i drugih vrijednosti – prava i slobode fizičkih lica, takve su norme o zaštiti rivatnosti, med.privilegija u pogledu zaštite podtaka o ličnosti, o oglašavanju, o izvještavanju sa događaja, za koji neko ima ekskluzivno pravo. • Trend je ukidanja tradicionalnih normi, kojima se guši sloboda informisanja. • Istorijska prelomnica između tradicionalnog i savremenog shvatanja masdmedija je – priznavaje slobode medija (slobode štampe), kao ustavom zagarantovane slobode.

6. ISTORIJSKI PRESJEK MEDIJSKOG PRAVA • U antičkoj Grčkoj i Rimu nijesu postojali ovi pojmovi, iako je postojalo izdavaštvo, čak i do 1000 primjeraka. Nije bilo zabranjeno izražavati mišljenje, ali su postojala ograničenja u interesu države (rimska zabrana narušavanja ugleda vladara). • U Srednjem vijeku, glavni faktor ograničavanja bila je hrišćanska crkva, koja je suzbijala druge religije kad je postala zvanična, od 12.v. to i jeste posao inkvizicije. • Pronalaskom štamparske mašine 1450. uvedena je cenzura – prethodna kontrola sadržine štampanih knjiga i spisa – censura praevia. U Engleskoj i Francuskj su štitili vladare, a u Njemačkoj – crkvu.   • U Novom vijeku, pojavom novina u 17. vijeku gdje Napoleon o njima govori kao o sedmoj evropskoj sili, počinje njihova dominacija, pojavljuju se nove tehnike štampanja, a engleski filozofi Lok i Milton zagovaraju slobodu izražavanja mišljenja. U Engleskoj ukidaju cenzuru 1695. u Francuskoj 1789, Njemačkoj 1848-74, a kod nas tek u 20. vijeku.

7. Sloboda masmedija • SLOBODA MASMEDIJA – • Sloboda štampe- izraz nastao prije pojave masmedija, koji je u Ustavu CG – „Jamči se sloboda štampe i dr.vidova javnog obavještavanja“. • Sloboda masmedija, mlađi izraz – Povelja osnovnih prava EU – „Sloboda medija...se poštuje“. Povelja o ljudskim i manjinskim pravima SiCG sadržala je taj termin. • Sloboda masmedija – ustavom i zakonom priznata i pozitivnopravna kategorija u nacionalnim pravima, ustavom zagrantovana, a zajamčena zakonom. • Garancije slobode masmedija su Deklaracije o pravima čovjeka – Francuska iz 1789. Sve garancije su nastale u borbi protiv cenzure. • Dio međunarodnog prava – Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. (sloboda izražavanja mišljenja), Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda 1950, Zav. akt Helsinške konferencije (1994 OEBS), Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (1966) i Povelja osnovnih prava EU (2000). Ratifikovani !

8. USTAVNE GARANCIJE KOD NAS • Slobodu masmedija garantuju svi naši propisi ustavnog ranga • Ustav Crne Gore • Ranije Povelja o ljudskim i manjinskim pravima • Sloboda ustavom zajamčena – jer su mediji i novinari konstitutivni sastojak demokratije. Tako se odredio i Evropski sud za ljudska prava. „Sloboda izražavanja je jedan od suštinskih temelja demokratskog društva.“

9. USTAVNE GARANCIJE KOD NAS • Masmediji služe informisanju javnosti, formiranju slobodnog javnog mnjenja, jer bez slobodnih masmedija ni javno mnjenje ne bi bilo slobodno, a bez slobodnog j.mnjenja, nema demokratije! • Ustavna garancija slobode javnog mnjenja znači njene obaveze – • - obaveza je države da slobodu medija poštuje, tj. da je ne povređuje (ne ukine i ne ograniči nedopušteno). Najteža povreda je cenzura (spoljna i preventivna, sistematska kontrola i sprečavanje objavljivanja informacija nepoželjnog sadržaja). • - obaveza je države da slobodu masmedija štiti u slučaju povrede (nedopuštenog ukidanja ili ograničenja). To tretira KZ, Zakon o medijima, Zakon o radiodifuziji- neovlašćeno sprečavanje štampanja ili rasturanja novina, emitovanja programa, ograničavanje slobode informisanja od odg.lica koje spriječi objavljivanje informacije od opšteg interesa.

10. Mehanizmi zaštite • Mehanizmi zaštite – sudski, upravni, policijski, vansudski. • - obaveza je države da obezbijedi uslove za ostvarenje slobode medija. To su mjere protiv stvaranja monopola i koncentrisanja medija u rukama malog broja vlasnika, kako bi se obezbijedio pluralizam. No, država ne obezbjeđuje posredne mjere, npr. opismenjavanje.

11. Sastavni djelovi SLOBODE MEDIJA • SLOBODA IZRAŽAVANJA MIŠLJENJA • SLOBODA INFORMISANJA • INSTITUCIONALNA SLOBODA – novinara i medija da djeluju.

12. OGRANIČENJA SLOBODE MEDIJA • Tri uslova za dopuštenost ograničenja – • ograničenje smije da se propiše samo zakonom ili u skladu sa njim • samo radi ostvarenja određenih interesa • samo ako je to neophodno za njihovo ostvarenje • Zabrane u javnom interesu – govor mržnje, propaganda rata ili sl, pornografija, zaštita maloljetnika, državne tajne • Zaštita ličnosti (pravo na čast i ugled, privatnost i identitet)

13. PRAVA SUBJEKTA INFORMACIJE • Odgovor • Ispravka • Opoziv • Informacija o ishodu krivičnog postupka • Propuštanje ponovnog objavljivanja • Naknada štete – materijalna i nematerijalna šteta (moralna, duševni bolovi) • Učešće u dobiti (od koristi žute štampe koju je stekla)

14. NEDOSTATAK SAMOREGULACIJE • „Kao što je spreman da svoj rad neprestano izlaže sudu javnosti, novinar tako treba da bude voljan da se izloži sudu nepristrasnog tijela koje brine o zaštiti ugleda profesije“ (Kodeks novinara Crne Gore).