KAKVOĆA MORA ZA KUPANJE NA PLAŽAMA HRVATSKOG JADRANA U 2008. GODINI

1. KAKVOĆA MORA ZA KUPANJE NA PLAŽAMA HRVATSKOG JADRANA U 2008. GODINI MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA UPRAVA ZA GOSPODARENJE OKOLIŠEM Odjel za zaštitu mora i tla www.mzopu.hr

2. Članak 3 (Pojašnjenje pojmova) Morski okoliš je životni prostor organizama i njegovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim,kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije), te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, dno i podmorje tih morskih prostora. Standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša ili pojedine sastavnice okoliša na određenom području. Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno sa prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koje su rezultat ljudske aktivnosti. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 110/07)

3. Članak 24 (Zaštita mora i obalnog područja) Zaštita mora obuhvaća mjere zaštite mora uključujući morski ekosustav i obalno područje kao nedjeljive cjeline, sprječavanje štetnih zahvata na morski ekosustav, sprječavanje onečišćenja mora iz zraka,s kopna,s plovila i drugih onečišćivača uslijed pomorskog prometa uključujući onečišćenje prouzročeno odbacivanjem s brodova ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanja na moru, te prekograničnog onečišćenja, kao i sprječavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i uklanjanje njihovih posljedica. Zaštita mora od onečišćenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem, te morskim okolišem, gospodarenje ribama i drugim morskim organizmima tako da se ne uzrokuje šteta morskom okolišu; osiguravanje održive marikulture trajnim praćenjem stanja i posebnom zaštitom odgovarajućih područja mora, podmorja i obale; te ispunjavanjem obveza iz međunarodnih ugovora. Zaštita obalnog područja obuhvaća mjere zaštite obalnih ekosustava i održivo upravljanje obalnim resursima. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN 110/07)

4. ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI (NN 76/07) Članak 53. Morske plaže U zaštićenom obalnom području mora (ZOP-u) se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i / ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog, zatečenog prirodnog obilježja.

5. STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH (NN 30/09) Uvod: Deklaracija i Akcijski program za 21. stoljeće (Agenda 21) poziva države da donesu nacionalne strategije održivog razvitka koje bi dopunile i uskladile različite sektorske politike s politikom zaštite okoliša Održivi razvitak pretpostavlja ostvarivanje tri opća cilja: stabilnog gospodarskog rasta, pravednu raspodjelu socijalnih mogućnosti i zaštitu ekosfere. Strategija održivog razvitka usmjerena je na osam ključnih područja između kojih je i zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka

6. Aktivnosti i mjere za postizanje cilja zaštite Jadranskog mora, priobalja i otoka: Napraviti analizu značajki i identifikaciju glavnih opterećenja i utjecaja na more, njegovo gospodarsko i socijalno korištenje i degradaciju morskog okoliša. Do 2030. u svim naseljima s više od 10.000 stanovnika osigurati adekvatno sakupljanje i obradu otpadnih voda. Do 2030. u svim značajnijim industrijskim postrojenjima, uključujući i turističke komplekse, osigurati adekvatnu obradu otpadnih voda. Nastaviti, proširiti i poboljšati programe stalnog praćenja fizikalno-kemijsko-bioloških parametara Jadranskog mora. Utvrditi nulto stanje fizikalno-kemijsko-bioloških parametara mora u lukama Republike Hrvatske . Razmjenjivati informacije o praćenju fizikalno-kemijsko-bioloških parametara mora između luka na Jadranu. Izraditi Strategiju upravljanja balastnim vodama za Jadransko more. Izraditi Strategiju zaštite morskog okoliša. Izraditi Zakon o moru i podmorju. Izraditi Strategiju integriranog upravljanja obalnim područjem Uspostaviti nadzor i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) s ciljem povećanja sigurnosti plovidbe i sprječavanja pomorskih nesreća i onečišćenja mora. Do 2015. godine osigurati sustavno rješenje pitanja prijenosa vodenih organizama i patogena različitim vektorima, a naročito poljoprivrednom proizvodnjom, marikulturom i pomorskim prijevozom (balastnim vodama i obraslinama brodskog trupa). Uspostaviti održivi sustav prihvata zauljenih voda, fekalnih voda i otpada s brodova te opremiti sve luke za javni promet i luke nautičkog turizma odgovarajućim uređajima i opremom za takav prihvat. Unaprijediti provedbu mjera nadzora zabrane ispuštanja zauljenih i fekalnih voda u more.

7. Geografske karakteristike: Obala se proteže na ukupno 5835 km dužine Kopneni dio obale dugačak je 1778 km Otočni dio obale dugačak je 4057 km 66 nastanjenih i 652 nenastanjena otoka Obalno područje zauzima 22% površine Hrvatske Na obalnom području živi 25,6% stanovništva Hrvatske Na kopnenim i otočnim obalama hrvatskog Jadrana smješteno je 350-400 gradova i ostalih naselja koji zauzimaju 550-600 km obalne linije (10% ukupne obalne linije mora)

8. PROGRAM PRAĆENJA KAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08), stupila na snagu 1. siječnja 2009. godine Redefinirana: pravna osnova, financiranje, kriteriji, provedba i inspekcijski nadzor

9. Ciljevi programa praćenja kakvoće mora na plažama Zaštita zdravlja kupača i zdravstveno prosvjećivanje javnosti Gospodarenje plažama s ciljem očuvanja njihovih prirodnih datosti i održive uporabe Utvrđivanje izvora onečišćenja, određivanje prioriteta, praćenje izgradnje kanalizacijskih sustava Kontrola funkcioniranja postojećih sustava u suradnji s nadležnim institucijama različitih sektora Izvješćivanje o kakvoći mora za kupanje u skladu s nacionalnim potrebama i zahtjevima EU Informiranje javnosti o kakvoći mora za kupanje Turistička promidžba

10. Broj točaka ispitivanja-u većini županija prisutan trend rasta

11. U 2008. godini 1 % uzoraka prelazilo je granične vrijednosti propisane Uredbom. U 2007. godini 1,4 % uzoraka prelazilo je granične vrijednosti iz Uredbe što je za 36 uzoraka, odnosno 39,13 % manje u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe: - 80,02% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke kakvoće, - 18,91 % kao more podobno za kupanje - 0,96 % kao umjereno onečišćeno more 0,11 % uzoraka nije odgovaralo Uredbi, odnosno ocjenjeno je kao jače onečišćeno more.

12. Uzimajući u obzir konačne ocjene plaža može se reći, da je od ukupno 890 točaka ispitivanja: 287 (32,25 %) ocjenjeno kao more visoke kakvoće 592 (66,52 %) točaka kao more podobno za kupanje 11 (1,24 %) točaka kao umjereno onečišćeno more i niti jedna točka kao jače onečišćeno more

13. Broj uzoraka koji prelaze granične vrijednostiU Primorsko-goranskoj županiji najveći broj točaka ispitivanja, uzoraka i uzoraka koji prelaze granične vrijednosti

14. Geografske karakteristikepokazatelj zastupljenosti uzoraka koji prelaze propisane granične vrijednosti

15. Pokazatelj zastupljenosti uzoraka koji ne udovoljavaju Uredbibroj uzoraka koji ne udovoljavaju / ukupan broj uzoraka u županiji

16. Odnos broja uzoraka i broja uzoraka koji prelaze granične vrijednosti tijekom sezone ispitivanja 2008.

17. Najveće opterećenje indikatorima fekalnog onečišćenja zabilježeno je u lipnju i u rujnu 2008. zbog stabilnih meteoroloških uvjeta i dugih sušnih razdoblja. Veće opterećenje u srpnju i kolovozu, može se obrazložiti povećanim brojem turista u ovom dijelu sezone, kada posljedično dolazi do obimnijeg ispuštanja komunalnih otpadnih voda u more, uglavnom neprimjerenog postojećim kapacitetima i uvjetima (uređaji za sakupljanje, obradu i dispoziciju otpadnih voda) te povećanog broja plovila (putnički brodovi, putničke brodice, jahte, i dr.).

18. Raspodjela uzoraka koji prelaze propisane granične vrijednosti tijekom sezone 2008.

19. Pojedinačni broj uzoraka i uzoraka koji prelaze granične vrijednosti tijekom sezone 2008.

20. Udio pojedinačno ocjenjenih uzoraka tijekom sezone 2008.

21. Konačne ocjene kakvoće mora na plažama tijekom 2008. godine

22. Kalendar ispitivanja u 2008. godini

23. Kalendar ispitivanja u 2008. godini

24. Kalendar ispitivanja u 2009. godini

25. Razvoj turizma / pritisak na kakvoću mora-turizam-glavni pokretač na obalnom području i otocima sa stalnim rastom od približno 3% godišnje Ostvarivanje dodatnih prihoda za lokalno stanovništvo Veća mogućnost zapošljavanja Opći porast standarda Smanjivanje iseljavanja Revitalizacija djelatnosti specifičnih za pojedini kraj Gradnja sidrišta na neprikladnim lokacijama Onečišćivanje mora otpadom, kaljužnim i fekalnim vodama s brodova Pritisak na kanalizacijsku i komunalnu infrastrukturu obalnih naselja koja je najčešće nedostatna i/ili dotrajala

26. TURISTI I NOĆENJE PO VRSTAMA OBJEKTA

27. TURISTI I NOĆENJE PO ŽUPANIJAMA

28. Dojave o onečišćenju i prekoračenju graničnih vrijednosti definiranih za mikrobiološke parametre Kratkotrajna onečišćenja, poznati izvor, sanacije obavljene u najkraćem roku Ploče zabrane kupanja postavljene su na području Novigrada, Velog Lošinja i Lopara, uklonjene odmah po prestanku onečišćenja Trajna zabrana kupanja na Gradskoj plaži Ploče (koja je izbačena iz županijskog programa ispitivanja, ali nije onemogućen pristup kupačima) i na dijelu plaže kod Ht. Park u Rijeci (na kojem, bez obzira na prethodni dogovor nije postavljena fizička barijera) Postupanje inspekcije zaštite okoliša po pitanju Uredbe u 2008. godini

29. Zaključci Rezultati ispitivanja kakvoće mora na plažama tijekom 2008. godine pokazuju da je more namijenjeno za kupanje u RH visoke kakvoće, jer 99,01% uzoraka ispunjavaju stroge kriterije propisane Uredbom Utvrđivanje kakvoće mora za kupanje i objavljivanje rezultata i informiranje javnosti imaju za cilj zaštitu zdravlja kupača Problemu gospodarenja plažama i morem za kupanje i treba pristupiti cjelovito, obraćajući pozornost na gospodarsku i ekonomsku važnost s jedne i zaštitu mora i morskog okoliša s druge strane. Uz izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, važno je sve privatne i javne subjekte priključiti na isti. Uz širenje mreže priključaka, pažnju treba posvetiti održavanju izgrađenih kanalizacijskih sustava, a u slučaju kvara, komunalna su društva dužna odmah obavijestiti nadležne službe. Uz pozitivne gospodarske učinke, turizam nosi veliko opterećenje za morski i obalni okoliš, a u pogledu pogoršanja kakvoće mora predstavlja glavni faktor rizika. U tom kontekstu za RH osobito je važan razvoj održivog turizma. Rezultati ispitivanja koriste se u turističkoj promidžbi