570 likes | 1.4k Views
Osobine mora kao životne sredine 2. predavanje. Što, zapravo, podrazumijevamo pod morem? vodena masa od 1368 mil. km 3 prostire se na 360 mil. km 2 Zemljine kugle (70,8% površine) . Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić. Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić.
E N D
Što, zapravo, podrazumijevamo pod morem? • vodena masa od 1368 mil. km3 • prostire se na 360 mil. km2 Zemljine kugle (70,8% površine) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
ukupni je volumen mora 1368 x 106 km3 • 11 puta više od volumena kopna iznad morske razine • težina od oko 1419 x 1018 T more (0.25 promila ukupne Zemljine mase) • srednja dubina 3800 m, a srednja visina kopna 875 m • najveća izmjerena dubina prelazi 11 000 m (Challenger) i nalazi se u Marijanskoj brazdi (Tihi ocean Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Nastajanje oceana • u prošlosti postojalo samo jedno kopno Panagea i jedan ocean Panthalassa • Panagea se podijelila na sjeverni i južni dio • prije 208-146 miliona godina sjeverni dio se podijelio i stvorio se Sjeverni Atlanski ocean • Južni Atlantik i Indijski ocean počeli su se formirati prije 146-65 miliona godina • kontinenti se i dalje gibaju; oceani i dalje mijenjaju oblik; Atlantski ocean postaje svake godine nekoliko centimetara širi Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Nastajanje Panagee http://www.divediscover.whoi.edu/tectonics/pangea-animation.html Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
oko 1650. Varenius je razdijelio more na oceane, mora, zaljeve i morske prolaze: • Tihi, • Atlantski, • Indijski, • Sjeverni ledeni • Južni ledeni ocean • 1845. razdiobu prihvatila komisija za nazive i razdiobu mora pri Geografskom društvu u Londonu • od kraja 19.st. Sjeverni ledeni ocean (Sjeverno ledeno more) se ubraja u Atlantski ocean, a vode Južnog ledenog oceana su razdijeljene na tri velika oceana Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Tihi ocean oko 179 mil. km2 ili 50% Atlantski ocean 106,5 mil. km2 ili 29% Indijski ocean 77,4 mil. km2 ili 21% Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Veličina i prosječna dubina svjetskih oceana Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Sclater-ova zoogeografska podjela mora (1897) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Podjela mora u odnosu na položaj prema kopnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
1. SREDOZEMNA MORA - mora koja su gotovo sa svih strana okružena kontinentskim masama, a s oceanom ih vežu relativno uski morski prolazi (npr. Evropsko Sredozemno more) • u sredozemnim morima nalaze se manja mora drugog, trećeg ili četvrtog stupnja (npr. u evropskom Sredozemnom moru mora drugog stupnja su: Jadransko, Egejsko, Crno more; trećeg stupnja Jonsko, Levantsko, Tirensko; četvrtog stupnja: Ligursko, Balearsko, Alboransko) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
2. UNUTRAŠNJA MORA - leže unutar kontinenata (npr. Baltičko more). 3. RUBNA MORA - nižu se duž rubova kontinenta (npr. Sjeverno, Beringovo, Kalifornijsko, Tasmansko more) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
4. MEĐUOTOČNA MORA - mora koja su nizom otoka odvojena od oceana, a voda im je po kemijsko-fizičkim svojstvima slična vodi oceana (npr. Sulu, Celebsko, Javansko) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
European Atlas of the Seas • http://ec.europa.eu/maritimeaffairs/atlas/maritime_atlas/ Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
promet vode se odvija: • u horizontalnom smjeru između raznih mora i njihovih dijelova - oceani i sporedna mora povezani su međusobno strujanjima, vodena masa u neprekidnom pokretu • u vertikalnom od površine do najvećih dubina; što rezultira jednakim ili vrlo sličnim kemijskim i fizičkim osobinama morske vode Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Životni prostor u moru Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Životni prostor u moru obuhvaća dva fizička elementa: • morsku vodu (pelagičko područje) • morsko dno (bentosko područje) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Podmorska topografija ima zajedničke osnovne karakteristike za sve oceane: • Kontinentska podina ili šelf • Kontinentski slaz • Duboko morsko dno ili abisalna ravnica • Hadal Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
1. Kontinentska podina ili šelf je plitki pojas koji ide od obale do oko 200 m dubine uokolo kontinenata i otoka • zauzima 7,9% morskog dna • prosječna širina oko 70 km (a varira od 1 km do 100 km) • značajno s ekološkog gledišta zbog prisutnosti najvećeg broja morskih organizama • ekonomski važno, obuhvaća glavne zone ribolova Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Nastanak kontinentske podine : • erozijom obale pod utjecajem valova • donosom i akumulacijom sedimenata • pod utjecajem valova • otapanjem ledenjaka na kraju posljednje glacijacije, koje je podiglo nivo mora za oko 100 m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
2. Kontinentski slaz nalazi se na donjoj granici kontinentske podine, proteže se od 200 do 3000 metara dubine a ponegdje i dublje • nagib kontinentskog slaza varira od 1 do 15%, ali može doseći i 45% • predstavlja granicu u moru do kojeg dopiru talozi sa kopna Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
3. Duboko morsko dno ili abisalna ravnica zauzima najveći dio oceanskog prostranstva (75,8%) od 4000 m do 6000m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
5. Hadal čine zavale, kotline i jarci velikih dubina od 7000 do 11000 metara koji presijecaju abisal i predstavljaju posebno životno područje • Semba kotlina u Indijskom oceanu duboka 8000 m • kotlina Portorika u Atlantskom oceanu 9200 m • najbrojnije i najdublje su kotline u Tihom ocenu; Challenger kotlina 11 033 m u blizini Marjanskih otoka • u Jadranu Jabučka kotlina 1300m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Morska voda Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Pelagijal se dijeli horizontalno na dvije provincije: neritičku i oceansku. 1.Neritička provincijaobuhvaća vode od obale do, uglavnom, zamišljene vertikalne plohe koja prolazi kroz izobatu od 200 m na kraju kontinentske podine Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Vode neritičke provincije su: • relativno neprozirne • bogate tvarima u suspenziji zbog blizine kopna i morskog dna • slabo prohodne za svjetlost • dosta su promjenjive u fizičko kemijskom pogledu, • velik je utjecaj rijeka, ledenjaka i sl. • lako dolazi do kruženja i obnavljanja mineralnih tvari koje su potrebne biljnim organizmima za asimilaciju Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
2. Oceansku provinciju čine sve ostale vode Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Vode oceanske provincije su: • prozirne su i plavkaste su boje - boja «pustinje» • su siromašne tvarima u suspenziji • prohodne za svjetlost • relativno su konstantne u fizičko kemijskom pogledu u prostoru i vremenu i obično visokog saliniteta • količina planktona vrlo mala izuzev na mjestima vertikalnog strujanja, jer se mineralne tvari teško obnavljaju u površinskim slojevima zbog velikih dubina Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Morsko dno Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
bentosko područje – obuhvaća morsko dno • morsko dnoje životno područje za veliki broj organizama koji čine bentos ili bental • na morskom se dnu ekološki činioci manje mijenjaju nego u površinskim slojevima mora, a promjene uzrokuju samo pridnene struje • sve ekološke čimbenike, koji se mijenjaju u ovisnosti o morskom dnu, nazivamo edafičkim čimbenicima • morfologija (površinska struktura stijena i veličina čestica sedimenta) i kemijski sastav supstrata imaju posebno značenje za organizme koji žive na morskom dnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Vertikalna podjela bentoskog područja: a) Litoralni ili obalni sustav ili fital (prisustvo alga) • Supralitoralna stepenica – zona prskanja mora • Mediolitoralna stepenica – zona plime i oseke • Infralitoralna stepenica – donja granica je određena rastom fotofilnih alga i morskih cvjetnica (u Mediteranu na oko 15-20 m, u tropskim morima se granica do 80 m) • Cirkalitoralna stepenica – granica određena rastom scijafilnih vrsta alga Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Izvor: http://www.seafriends.org.nz/enviro/habitat/eco03.gif Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Litoralni sustav Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
b) Dubinski ili profundalni sustav ili afital 5. Batijalna stepenica – obuhvaća kontinentalni slaz; donja granica je određena s donjom granicom rasprostranjenja cirkalitoralnih euribatnih vrsta 6. Abisalna stepenica 7. Hadalna stepenica Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
b) dubinski ili profundalni sustav a) litoralni ili obalni sustav Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Karakteristike morskog dna: • konfiguracija • dubina • kemijski sastav podloge koji se značajno mijenja s tipom dna Razlikujemo tri tipa dna: 1. čvrsto ili hridinasto 2. pjeskovito 3. pokretno ili muljevito Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
1. Hridinasto dno – na onim mjestima gdje je zbog jakog gibanja vode onemogućeno taloženje čestica • ne prelazi područje šelfa • prisutna su uglavnom, samo na kontinentskoj podini, a izvan nje su obično prekrivena sedimentom • u biološkom pogledu svako čvrsto tijelo u moru poprima karakteristike kamenitog dna (otpad na dnu, potonuli brodovi,...) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu ovise o tipu dna na kojem žive - hridinasto dno http://www.kscience.co.uk/as/module5/seashore_web_site/places/rockpool.htm Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
2. Pjeskovito dno sastoji se iz elemenata koji su rahlo združeni, pretežno silicijeve prirode • taloženje se vrši u plitkoj vodi na podnožju obale, te pjeskovito dno ne prelazi šelf • postoje prelazi između kamenitog i pjeskovitog dna npr. šljunčano Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Organizmi koji žive na pjeskovitom dnu Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
3. Muljevito dno zauzima najveći dio i sastoji se od čestica manjih od 1/10 mm • mnoge se pridnene životinje hrane gutajući sediment ili hvatajući organske čestice koje padaju odozgo • mogućnost života na morskom dnu velikih dubina ovisi o količini sitnih čestica organske tvari koja pada s površine • u normalnim uvjetima pravilan raspored s obzirom na veličinu čestica od obale prema otvorenom moru: stjenovito tlo, pijesak, pa mulj Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Pitanja za ponavljanje • Što su oceani? Koje vrste mora poznaješ? • Kako dijelimo životni prostor u moru? • Što je pelagijal i kako ga dijelimo? Koje su karakteristike neritičke provincije? Koje su karakteristike oceanske provincije? • Što je bentosko područje i kako njega dijelimo? Koja je najznačajnija stepenica bentoskog područja i zašto? Što su edafički čimbenici? • O čemu ovise karakteristike biljaka i životinja koje žive na morskom dnu? Navedi tri tipa morskog dna i njihov raspored po stepenicama bentala? • O čemu ovisi život organizama na velikim dubinama? • Kako se dijeli litoralni dio bentoskog područja? Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE… Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Vertikalna podjela pelagičkog područja: 1. Epipelagička zona do 200 m dubine 2. Mezopelagička zona od 200-1000m 3. Batipelagička zona od 1000-4000 m 4. Abisopelagička zona 4000-6000 m 5. Hadopelagička zona ispod 6000 m Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Podjela oceanske provincije prema Longhurst (1995):1. polarno područje (P)2. područje zapadnih vjetrova (W)3. područje pasata (T) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Čestice se prema porijeklu dijele na: terigene i pelagičke Terigeni sedimenti (38%) nastaju erozijom kopna i, a u more ih donose rijeke, ledenjaci ili valovi odronjavanjem obale • talože se na kontinentskoj podini i kontinentalnom slazu te tvore pijesak plitkih voda, obalni mulj bogat silicijem i mulj dubljih područja crvene, zelene i plave boje koja ovisi o količini pojedinih komponenata • 2/3 terigenog sedimenata sadrže mineralne čestice uglavnom silicijeve spojeve a samo mali postotak je organskog porijekla (nastaje raspadom koralja) Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić
Pelagički sedimenti (62%) nalaze se dublje od kontinentskog slaza i sastoje se od finih čestica mulja različitog porijekla: • do dubine od 6000 m ostaci uginulih organizama čine više od 30% težine sedimenata • do 4000 m u sedimentu se nalaze karbonatni skeleti, a od 4000 do 6000 m na svim oceanskim dnima prevladavaju silicijevi skeleti (zbog povišenog hidrostatskog tlaka kalcijev karbonat se lako topi) - nazivaju se po onim organizmima čijih ostataka ima najviše: radiolarijski mulj, globigerinski mulj itd. • ispod dubine od 6000 m količina organskog materijala je zanemariva i sedimenti su, uglavnom, anorganskog porijekla, kao što je npr. crvena glina koja prekriva 40% oceanskih površina na velikim dubinama Ekologija mora - Slišković & Jelić Mrčelić