DRŽAVLJANSTVO

1. DRŽAVLJANSTVO

2. Općenito o državljanstvu • Što je državljanstvo? • Državljanstvo je posebni pravni odnos ili osobita pravna veza koja postoji između pojedinca i države. • Potrebno je razlikovati pojam “državljanstvo” od pojma “nacionalnost”. • Tu razliku poznaje i naš Ustav (čl. 10. st.1.)

3. Stranci • Osim državljana, na području neke države borave i stranci, tj. Osobe koje nisu državljani te države. • Stranac je svaka osoba stranog državljanstva ili osoba bez državljanstva (apatrid). – pozitivna definicija • Stranac je osoba koja nema domaće državljanstvo. – negativna definicija.

4. Nisu svi stranci u jednakom položaju. • Razlikujemo strance: • s jednim stranim državljanstvom • s dva ili više stranih državljanstava (bipoliti i polipatridi) • bez ijednog državljanstva (apatridi) • Položaj stranaca reguliraju međunarodni dokumenti (Opća deklaracija o pravima čovjeka, Sporazum iz Maastrichta). • Hrvatski Ustav izjednačuje pravni položaj stranaca i građana RH pred sudovima i drugim državnim i tijelima s javnim ovlastima. • Izbjeglice imaju poseban pravni status.

5. Uzakonjivanje prava državljanstva • Državljanstvo se kao poseban pravni odnos između države i pojedinca javlja krajem 18. i početkom 19. stoljeća. • Tada reguliranje državljanstva nalazimo u normama građanskog prava (Code Civil). • Često se i u ustavima reguliraju određena pitanja vezana za državljanstvo.

6. Načela stjecanja državljanstva • 1. Načelo krvne veze (ius sanguinis) • 2. načelo područja (ius soli) • 3. načelo prebivališta (ius domicili)

7. Sukob državljanstva • Nekad se javlja pitanje čiji je osoba državljanin, tj. da li je ičiji državljanin. • Zato razlikujemo dvije vrste sukoba državljanstva: pozitivan i negativan.

8. Državljanstvo udane žene • U prvobitnom pravnom razvoju, žena je pratila državljanstvo muža – udajom, a djeca su stjecala državljanstvo oca. • Nakon I.sv. rata – teza o ravnopravnosti žena. • Konvencija o državljanstvu žene u Montevideu 1933. • Konvencija o državljanstvu udane žene 1957. • Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žene 1979.

9. Uzakonjivanje državljanstva u hrvatskom pravu • U Istri i Dalmaciji je do 1918. vrijedio OGZ. • U Hrvatskoj i Slavoniji je OGZ vrijedio do 1879. • Od 1879. U Hrvatskoj i Slavoniji vrijedi Zak. Čl. 50. zajedničkog hrvatsko-ugarskog Sabora. • Zakon o državljanstvu Kraljevine SHS iz 1928. • Niz jugoslavenskih zakona o državljanstvu

10. Pozitivnopravno uređenje državljanstva u Republici Hrvatskoj • Ustav propisuje da se hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje zakonom. • Ustav je samo propisao da se hrvatskom državljaninu državljanstvo ne može oduzeti niti ga se može izručiti drugoj državi. • Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991. ( izmijenjen 1992.) uređuje

11. Načini stjecanja hrvatskog državljanstva • 1. podrijetlom • 2. rođenjem na teritoriju RH • 3. prirođenjem (naturalizacijom) • 4. prema međunarodnim ugovorima

12. Stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom • Zakon o hrvatskom državljanstvu prihvaća ovo načelo kao primarno načelo stjecanja hrvatskog državljanstva. • Hrvatsko državljanstvo stječe dijete čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani. • Postoje i druge moguće situacije.

13. Samo je jedan roditelj hrvatski državljanin. • Ovdje su bitni drugi elementi – mjesto rođenja djeteta, državljanski status roditelja koji nije hrvatski državljanin. • Zakon prije izmjene iz 1992. je propisivao strože uvjete stjecanja hrvatskog državljanstva za dijete čiji je jedan roditelj strani državljanin. • Posebna je situacija kod usvojenja.

14. Stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem na teritoriju RH • Ovo je načelo (isu soli) prihvaćeno samo kao supsidijarno – i to samo ako je dijete rođeno ili nađeno na teritoriju RH a roditelji su nepoznati ili su poznati, ali nepoznata državljanstva. • Ovo stjecanje državljanstva je s rezolutivnim rokom.

15. Stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem (naturalizacijom) • Prirođenje je poseban način stjecanja državljanstva – na molbu aplikanta. • Uz taj zahtjev potrebno je da aplikant ispuni prethodno zakonski postavljane uvjete. • Zakon o hrvatskom državljanstvu razlikuje dvije situacije – prirođenje redovnim putem i prirođenje pod povoljnijim uvjetima.

16. Prirođenje pod povoljnijim uvjetima • Pretpostavke za ovakvo prirođenje su: • 1. punoljetnost i poslovna sposobnost • 2. otpust iz stranog državljanstva ili dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo • 3. ako je do podnošenja zahtjeva osoba neprekidno boravila na teritoriju RH najmanje 5 godina • 4. poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma • 5. da se iz ponašanja aplikanta može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH i da prihvaća hrvatsku kulturu.

17. Prirođenje pod povoljnijim uvjetima • Postoje više kategorija osoba koje mogu pod povoljnijim uvjetima steći hrvatsko državljanstvo prirođenjem (naturalizacijom): • 1. Osoba rođena na teritoriju RH koja ima prijavljen boravak neprekidno 5 godina a iz njenog se ponašanja vidi da poštuje pravni poredak i običaje u RH • 2. Stranac u braku s hrvatskim državljaninom ako mi je odobreno trajno nastanjenje i zadovoljava uvjet lojalnosti RH. • 3. Iseljenici iz RH i njihovi potomci, ako zadovoljavaju uvjet lojalnost RH • 4. stranac čije je primanje u državljanstvo od osobitog interesa za RH. • Što je s djecom u ovakvim slučajevima?

18. Stjecanje hrvatskog državljanstva prema međunarodnim ugovorima • Zakon ne uređuje uvjete ovakvog stjecanja hrvatskog državljanstva. • Uvjeti se uređuju samim međunarodnim ugovorom.

19. Načini prestanka hrvatskog državljanstva • Zakon o hrvatskom državljanstvu predviđa 3 načina prestanka hrvatskog državljanstva: • 1. otpustom • 2. odricanjem • 3. po međunarodnim ugovorima

20. Prestanak hrvatskog državljanstva otpustom • Otpustom prestaje državljanstvo aktom nadležnog organa, a na temelju molbe pojedinca . • Otpust = antipod prirođenju • Otpust se daje hrvatskom državljaninu koji je podnio zahtjev za otpustom i udovoljava određenim pretpostavkama.

21. Te su pretpostavke: • 1. punoljetnost • 2. regulirana vojna obveza • 3.podnositelj zahtjeva je podmirio dužne poreze, takse i druge javne pristojbe te obveze prema pravnim i fizičkim osobama u RH za koje postoji izvršni nalog • 4. podnositelj zahtjeva je uredio imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i djece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju u RH • 5. da ima ili da je dokazao da će biti primljen u strano državljanstvo • Što ako postoji kazneni progon ili osuda na kaznu zatvora? • Što je s maloljetnom djecom? • Što ako zahtjevatelj ne stekne strano državljanstvo? • Kada prestaje hrvatsko državljanstvo?

22. Prestanak hrvatskog državljanstva odricanjem • Osoba koja ima hrvatsko državljanstvo ovime izjavom volje gubi hrvatsko državljanstvo. • Ključna je izjava volje. • Hrvatskog državljanstva može se odreći punoljetni državljanin koji ima prebivalište u inozemstvu i strano državljanstvo. • Kada prestaje hrvatsko državljanstvo?

23. Prestanak hrvatskog državljanstva prema međunarodnim ugovorima • Vrijedi kao i kod stjecanja.

24. Ponovno stjecanje državljanstva (reintegracija) • Osoba koja je kao maloljetna izgubila hrvatsko državljanstvo slijedeći roditelje može ga ponovno steći ako neprekidno boravi najmanje 1 godinu na teritoriju RH i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim državljaninom. • Jednako tako, osoba koja je izgubila državljanstvo otpustom a nije stekla strano državljanstvo – s tim da se tu radi o stavljanju van snage rješenja kojim je osoba izgubila državljanstvo.

25. Podnošenje zahtjeva za stjecanje ili prestanak hrvatskog državljanstva i odlučivanje o tom zahtjevu. • Zahtjev se podnosi policijskoj upravi/postaji. • Može se podnijeti i preko diplomatskog ili konzularnog predstavništva Rh u inozemstvu. • Rješenje o stjecanju ili prestanku hrvatskog državljanstva donosi ministar unutarnjih poslova. • Objava rješenja?

26. Vođenje evidencije o hrvatskom državljanstvu i dokazivanje istog • Evidenciju vodi matični ured općine • Za one koji imaju prebivalište u inozemstvu – i nadležno dipl. ili konz. predstavništvo • Dokazivanje statusa hrvatskog državljanina?