Sigurniji internet za djecu i mlade

1. Sigurniji internet za djecu i mlade Roditeljski sastanak 21. ožujka 2013. Pripremila Barbara Evaj, knjižničarka

2. Internet • “prozor u svijet” • čine ga milijuni računala povezani u svjetsku računalnu mrežu i uključeni su 24 sata dnevno

3. Dobre strane interneta • obilje podataka na jednom mjestu; brz, moderan, šaren, lako dostupan, edukativan, dinamičan, multimedijalan, obogaćuje i olakšava učenje, nema pravopisne/gramatičke kontrole • štedi vrijeme (e-trgovina, plaćanje računa, turističke ponude) • poveznica istih interesnih skupina, socijalizacija, razmjena iskustava • razvoj pamćenja i izbora informacija, razvoj komunikacijskih sposobnosti • stjecanje osjećaja sposobnosti i samopouzdanja, oslobađa strah i stres • vježbanje koordinacije • zabava, natjecanje, druženje i sl.

4. Loše strane interneta • izloženost neprimjernim sadržajima, širenje virusa • izloženost općem ili vršnjačkom nasilju i zlostavljanju • zlouporaba anonimnosti, poticanje mržnje • upitna točnost informacija i pouzdanost izvora, kopiranje podataka • utjecaj medijske manipulacije, online krađe • gotovi modeli lošeg ponašanja • povećanje otuđenosti i fizičke pasivnosti Kakve će posljedice i kakve učinke imati korištenje interneta, ovisi o njegovoj primjeni!

5. Djeca na internetu • internet je koristan, ali može biti i put k informacijama na koje dijete nije spremno • nudi pregršt izvora koji mu mogu poslati pogrešne poruke • sadržaj je dostupan svima, ali neki je primjeren samo odraslima – djecu na to treba upozoriti i razgovorom potaknuti da počnu razmišljati kritički kako bi sami razlikovali dobro od lošeg te ispravno odlučivali

6. Aktivnosti djece na internetu • Facebook - chat • Youtube – “filmićijackass” • Twitter • Online igrice • Portal vijesti (24sata, vijesti.hr) • Lektire • Wikipedija • Slike

7. Društvene mreže – facebook, twitter – zabava ili opasnost? • Facebook je u Hrvatskoj druga najposjećenija stranica, nakon Google-a • To je društvena mreža koja nam pomaže da se povežemo s prijateljima iz naše okoline, razmjenjujemo fotografije, video uratke s poznatim osobama, razgovaramo (chat), igramo igrice • Dobna granica koja je u ovom trenutku na snazi, rezultat je Dekreta o privatnosti djece u web prostoru, a datira iz 1998. (mlađi od 13 godina) • Mnogi ga smatraju sigurnim, no siguran je onoliko koliko ga vaše dijete učini sigurnim za sebe

9. Facebook – što trebate znati • Dijete može kreirati i tzv. limitirani profil koji mu omogućuje da određenim ljudima zabrani pregledavanje svog profila ili nekih njegovih dijelova. • Dijete bi trebalo biti pažljivo prilikom biranja prijatelja jer Facebook zahtijeva upisivanje e-mail adrese za primanje obavijesti. E-mail adresu vašeg djeteta mogu vidjeti samo njegovi prijatelji, ali ako su oni zlonamjerni, dijete je izloženo potencijalnom elektroničkom zlostavljanju izvan Facebooka. • Facebook omogućava stavljanje fotografija i videa na profil, koje potom vide prijatelji vašeg djeteta. Stoga je važno da kontrolirate sadržaje koje stavlja vaše dijete, ali i sadržaje koje stavljaju njegovi prijatelji.

10. Facebook – što trebate znati • Facebook svakog korisnika obavještava što rade njegovi prijatelji, gdje idu, što vole, što ne vole, što je “in” itd. Vaše dijete u svakom trenutku zna što rade njegovi prijatelji, pa vrlo lako može poželjeti ili biti pod utjecajem stvari koje vi ne odobravate i smatrate ih pogrešnima. • Društvenim mrežama se može pristupati i putem mobitela što ih čini još nesigurnijim

11. Zaštita na Facebooku Facebook na svojim stranicama naglašava kako je nužno s djecom pričati o opasnostima na internetu te donosi nekoliko savjeta koje je djeci potrebno uvijek ponavljati. To su: •    nikada nikome ne otkriti svoju lozinku•    kreirati postavke u profilu koje štite privatnost•    biti oprezan s objavljivanjem osobnih podataka, kao što su broj telefona ili kućna adresa•    svaku neugodnost ili zlostavljanje treba prijaviti na linku “Report” ili putem e-mail adrese abuse@facebook.com•    svakoga tko im šalje neželjene ili neprimjerene poruke i sadržaje treba blokirati i prijaviti

12. Cyberbulling – elektroničko nasilje • oblik nasilja među vršnjacima kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona. • Stručnjaci kažu da internet dopušta djeci da govore i čine stvari koje ne bi mogli napraviti uživo jer im anonimnost daje lažan osjećaj moći i sigurnosti.

13. Vrste elektroničkog nasilja • slanje i širenje nasilnih i uvredljivih komentara, uznemirujućih, okrutnih, zlobnih ili prijetećih poruka, slika, virusa, pornografskih sadržaja • lažno predstavljanje tuđim imenom • provaljivanje u tuđe adrese • napadanje privatnosti druge osobe objavljivanjem privatnih podataka ili neistine • kreiranje internetske stranice ili bloga u nečije ime • poticanje grupne mržnje s ciljem sramoćenja • napadanje nekoga preko treće osobe • stavljanje oglasa seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve • tračanje i narušavanje nečijeg ugleda

14. Sexting • slanje ili primanje seksualnih poruka, slika i videosadržaja mobitelom i internetom • objavljivanje vlastitih fotografija u sugestivnim pozama, ljubljenja ili intimnih situacija – način uklapanja među prijatelje i vršnjake • u Americi 20% tinejdžera razmjenjivalo slike s nekom vrstom golotinje • 73% svjesno ozbiljnih posljedica, no prate trend

15. KAZNENI ZAKON • Pravo je svakog pojedinca da se poštuju njegova prava i ne obezvrjeđuje njegovo dostojanstvo. • Kažnjiva djela putem modernih tehnologija su: prijetnje, iznude, ucjene, uvrede, klevete, iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika, dječja pornografija itd. Ukoliko smatrate da je dijete žrtva neke od navedenih radnji, preporuča se slučaj prijaviti policiji.

16. KAZNENO-PRAVNA ODGOVORNOST • Mlađi od 14 godina –nisu kazneno odgovorni (ne mogu se kazneno niti prekršajno goniti, tužiti niti kazniti) • Načini zaštite od kriminalne djelatnosti djece – policija obavještava Centar za socijalnu skrb – provodi postupak i izriče mjeru obiteljsko-pravne zaštite (nadzor); u slučaju ozbiljnih ili ponovljenih propusta mogu se izreći i represivne mjere (oduzimanje prava, lišenje skrbi)

17. KAZNENO-PRAVNA ODGOVORNOST • Mlađi maloljetnici (14-16 godina) kazneno su odgovorni • Odgojne mjere – disciplinske mjere, mjere pojačane brige i nadzora ili zavodske mjere (sudski ukor, upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu) • Stariji maloljetnici (16-18 godina) • Uz odgojne mjere može se izreći i kazna maloljetničkog zatvora

18. Kako spriječiti pristup nepoželjnim stranicama? • škole spojene na CARNet- ovu mrežu -dostupni svi sadržaji i usluge koje se nalaze na internetu • 2007. sustav filtriranja nepoćudnih sadržaja • cilj filtriranja je nedostupnost takvih sadržaja sa školskih računala

19. Kategorije koje CARNet filtrira za škole su: • drugs (droga) • gambling (kockanje) • gruesomecontent (grozni sadržaji, stvarni užasi) • hatespeech (govor mržnje) • hacking (plagiranje sadržaja) • malicioussites (zloćudne stranice) • nudity (golotinja) • profanity (kletve) • pornography (pornografija) • schoolcheatinginformation (informacije kojima se vara u nastavi) • spam (neželjena pošta) • tobacco (duhanski proizvodi) • violence (nasilje)

20. Zaštita kod kuće • kućni filtar nepoželjnih stranica • administratorska zabrana • provjera posjećenih web stranica – history • parentalcontrol (roditeljska zaštita) – mogućnosti: • kontrola i blokiranje web stranica neprimjernih djeci • vremensko ograničenje • ograničenje igara ovisno o tipu i primjerenosti uzrastu • blokiranje programa u računalu • razni izvještaji o aktivnosti djeteta na računalu

21. Zaštita kod kuće YOUTUBE SE NE MOŽE FILTRIRATI!

22. ZABRANA INTERNETA?! Naravno NE! Djecu je potrebno obrazovati, a roditelji moraju pokazivati interes za takve djetetove aktivnosti. Važno je naučiti djecu kako se sigurno koristiti internetom i mobitelom te kako prepoznati moguću opasnost i rizična ponašanja.  Također, važno je poučiti djecu i mlade o preuzimanju odgovornosti za svoje ponašanje i o posljedicama određenih postupaka, koje pogađaju njih same, ali i druge s kojima su u kontaktu. Pritom je važno poštovati njihovu neovisnost, interese i aktivnosti u skladu s njihovim uzrastom, kao i koristiti se porukama prilagođenima djetetovu uzrastu.

23. ISTRAŽIVANJA • McAfee – bavi se pitanjima sigurnosti na internetu - 2011.: • 70% tinejdžera skriva svoje online aktivnosti od roditelja – povećanje 45% od 2010.g. • 51% - nelegalno ulazilo u tuđe profile • 31% - preuzimalo filmove i glazbu • 48% - preuzimalo eseje i ostale materijale za školu koji su zaštićeni autorskim pravima • 38% - posjećivalo pornografske stranice

24. ISTRAŽIVANJA • 23% roditelja priznaje da su nedorasli modernoj tehnologiji – nadaju se najboljem • 23% nemaju vremena ili energije za praćenje aktivnosti djece na internetu • 22% smatra da se njihovoj djeci ne može ništa dogoditi Prema svjetskim statistikama, polovica djece u svijetu od 9 do 16 godina posjećuje internet stranice pornografskih sadržaja, a samo 20% roditelja je toga i svjesno!

25. KAKO TINEJDŽERI SKRIVAJU ONLINE AKTIVNOSTI OD RODITELJA • 53 % tinejdžera izbriše povijest posjećivanih stranica u pregledniku (toga je svjesno tek 18 posto roditelja) • 46 % zatvori ili smanji preglednik kada roditelj uđe u prostoriju (17 posto roditelja zna za to) • 19 % mladih briše ili sakrije neprimjerene video sadržaje (5 posto roditelja zna) • 23 % ne govori istinu ili izostavlja neke podatke o aktivnostima na internetu (11 posto roditelja zna) • 21 % tinejdžera koristi mobilne uređaje za pristup internetu (10 posto roditelja zna) • 20 % koristi postavke privatnosti za skrivanje sadržaja od roditelja (8 posto roditelja zna) • 20 % koristi tzv. PrivateBrowsing (4 posto roditelja zna) • 13 % mladih je izbrisalo softver za roditeljsku kontrolu sadržaja (4 posto roditelja zna) • 15 % ima privatnu email adresu nepoznatu roditeljima • 9 % ima dvostruke / lažne profile na društvenim mrežama, o čemu roditelji ne znaju

26. Što mogu učiniti roditelji? • držite računalo u dnevnoj, a ne u dječjoj sobi - na taj ćete način imati puno bolju kontrolu nad aktivnostima svoga djeteta na računalu • naučite dovoljno o računalima, tako da djeci možete dati savjet te kako biste znali procijeniti  što  djeca  na računalu rade • potičite korištenje računala za rad i učenje, a ne isključivo za zabavu • ograničite korištenje računala i pratite kakve stranice dijete posjećuje • uspostavite pravila vezana za ponašanje na internetu, zapišite ih i napravite dogovor sa svojim djetetom • razgovarajte s djetetom o opasnostima koje vrebaju s interneta • savjetujte dijete da se nikad i ni pod kojim uvjetima ne sastaje s osobama koje upozna putem interneta, osim u vašoj pratnji

27. Što mogu učiniti roditelji? • potičite dijete da razmišlja vlastitom glavom u virtualnom svijetu onako kako to čini u stvarnom životu • saznajte lozinke korisničkih računa kojima se služi vaše dijete (e-mail, chat, blog i sl.) • povremeno provjerite koje stranice dijete posjećuje, upoznajte njegove online “prijatelje” i pogledajte o čemu raspravljaju • naglasite djetetu da nije krivo ako je žrtva internetskog nasilja • sačuvajte prijeteće poruke nasilnika i potražite pomoć policije • zabrana služenja internetom, vikanje i tjelesno kažnjavanje djeteta koje odluta na loše stranice ili sklapa loša internet “prijateljstva” nije rješenje.

28. ZAKLJUČAK Vaša djeca mogu znati više od vas o tehnologiji, ali vi znate više o životu. Dopušteno vam je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje. Vi ste još uvijek roditelj!