540 likes | 1.63k Views
BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA. Prof. dr. sc. Branka Šeol ZAVOD ZA MIKROBIOLOGIJU I ZARAZNE BOLESTI S KLINIKOM VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel./faks: 01 2390 208 Mob: 091/89 38 101 OSIJEK, 18. ožujka 2010.
E N D
BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA Prof. dr. sc. Branka Šeol ZAVOD ZA MIKROBIOLOGIJU I ZARAZNE BOLESTI S KLINIKOM VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel./faks: 01 2390 208 Mob: 091/89 38 101 OSIJEK, 18. ožujka 2010.
Mastitis je upala mliječne žlijezde uzrokovana brojnim mikroorganizmima najčešće bakterijama rjeđe kvascima i plijesnima prema kliničkom očitovanju razlikujemo akutni subakutni subklinički kronični mastitis
ČIMBENICI KOJI POGODUJU NASTANKU MASTITISA Mikrobi- današnje predavanje genetske osobine krave oprema za mužnju postupci mužnje okoliš
MEĐUODNOS BAKTERIJA – DOMAĆIN - OKOLIŠ KOJI REZULTIRAJU MASTITISOM
MASTITIS U KRAVA: najčešći etiološki uzročnici svrstani po važnosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa
MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa
MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa
Staphylococcus spp. • Gram-pozitivni aerobni koki • Porodica Micrococcaceae (rodovi Micrococcus, Staphylococcus i Rothia (Stomatococcus) su katalaza-pozitivni • Stafilokoki su najčešći izolati u veterinarskoj medicini a pripadaju porodici Micrococcaceae • Najveće značenje imaju koagulaza-pozitivni stafilokoki (S. aureus, S. pseudintermedius, S. hyicus) ali i koagulaza-negativni staf. sve češće sudjeluju u etiologiji mastitisa
Staphylococcus aureus • Stafilokoki mogu biti prolazni kontaminanti, kratkotrajni ”stanovnici” ili trajni kolonizatori kože sisavaca • Stafilokoki uzrokuju: - infekcije rana u svih životinja - mastitis - kožne infekcije - infekcije zglobova (pilići!)
EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA intramamarni izvori zaraze • Prvi i najvažniji rezervoar bakterije S. aureus je zaraženo VIME • NAJVAŽNIJI NAČIN PRIJENOSA SA ZARAŽENOG NA NEZARAŽENO VIME SU RAZLIČITI PREDMETI - STROJEVI ZA MUŽNJU, KRPE KOJIM SE BRIŠE VIME ili RUKE MUZAČA • AKO ZADNJA KRAVA U NIZU MUŽNJE IMA MASTITIS TADA ĆE PRVA SLIJEDEĆA KRAVA BITI IZRAVNO IZLOŽENA INFEKCIJI
EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA ekstramamarni izvori zaraze • S. aureus se nalazi na tijelu (koža, sluznice) većine sisavaca!!! • izdvojen je s kože sisa i vimena, nosa, grudnog koša, sakruma, kaudanih nabora i trbuha, sluznice usana, očiju, vagine, rektuma krava • S. aureuskoji se nalazi na koži sisa često se NE izlučuje mlijekom – istraživači se ne mogu složiti jesu li stafilokoki na koži sisa krava izvor zaraze za ostale krave ali treba smatrati da JESU
Preživljavanje u okolišu • OKOLIŠ se NE smatra važnim izvorom zaraze bakterijom S. aureusiakose ovu bakteriju praktički može izdvojiti odasvud • ZRAK - aerogeno širenje, bakterija S. aureusdokazana je u zrakuu bolnicama, peradnjacima i izmuzištima • STELJA – bakterija S. aureusnije izdvojena iz stelje ili samo vrlo rijetko s podloge na kojima obitavaju krave, te se ne smatra izvorom zaraze za krave • 10 – 40% LJUDI “nosi” bakteriju S. aureusna sluznici ždrijela i nosa, a RUKE MUZAČA smatraju se glavnim izvorom ove bakterije
MUHE • Znanstvenici su pokusima dokazali da su muhe (Musca domestica) vektori odnosno da su izravno odgovorne za širenje bakterije S. aureus. • Obadi također prenose bakteriju S. aureus a šugarci koji oštećuju kožu vimena doprinose lakšem prodoru ove bakterije u vime Bakterija S. aureusizdvojena je s opreme, instrumenata, objekata, vode, hrane i ostalih vrsta životinja
Staphylococcus aureusBOLEST I PATOGENEZA • Infekcije nastaju uglavnom kada su sluznice i/ili koža oštećene na bilo koji način a infekciju potpomaže strano tijelo ili odumrlo tkivo • BakterijaStaphylococcus aureustvori brojne čimbenike virulencije koji joj omogućuju prodor i zadržavanje u životinji
Kapsula Peptidoglikan Teihonska kiselina Protein A Toksini Eksfolijacijski toksin Enterotoksini Toksin koji uzrokuje toksični šok Koagulaza Hijaluronidaza Lipaza Nukleaza Inhibira fagocitozu Privlači leukocite i inaktivira komplementni sustav Vezuje fibronektin Vezuju imunoglobuline Sprečavaju fagocitozu, citotoksičnost Djeluje proteolitički u stratum granulosum epidermisa Superantigenost (aktivacija T-limfocita-povećana citotoksičnost), uzrokuje povraćanje i proljev Superantigenost, oštećenje endotel Pretvara fibrinogen u fibrin-zgrušavanje plazme Rastvara vezivno tkivo - olakšava širenje uzročnika Razgrađuje masnoće Razgrađuje DNA čimbenik virulencijeučinak
Stafilokokni mastitis • Bakterija Staphylococcus aureusnajčešći je uzročnik kroničnog i subakutnog mastitisa krava iako tijek infekcije može biti i akutan a mastitis gangrenozan • S. aureus se najčešće prenosi opremom za mužnju i kroz oštećenja kože vimena (oprema, ugrizi muha, šugaraca) odnosno mliječnog kanala • Vrlo važan trenutak za nastanak mastitisa jest vezivanje bakterije S. aureusza epitel duktusa i alveola a zatim se uzročnik širi sisnim kanalom
Nažalost ova faza ovisi o do sada nerazjašnjenim čimbenicima koji se odnose na: - umnažanje stafilokoka, - imunost prema alfa toksinu kojeg tvori bakterija S. aureus, - brzini urođene imunosne reakcije, odnosno dotoka polimorfonuklearnih neutrofilnih leukocita (neutrofili) na mjesto infekcije, - učestalosti mužnje (evakuacija uzročnika) i - sposobnosti soja da tvori hemolizine i koagulazu. • Neutrofili koji se nalaze u perifernoj krvi vrlo djelotvorno ubijaju stanice vrste S.aureus in vitro,ali u vimenu-(in vivo) djelovanje im je znatno slabije što je najvjerojatnije posljedica inhibitornog djelovanja mliječne masti i kazeina
SAŽETAK • PRIMARNI IZVOR ZARAZE BAKTERIJOM S. AUREUS JE INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA • INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA NIJE JEDINI IZVOR/REZERVOAR BAKTERIJE S. AUREUS • JUNICE MOGU ZADRŽAVATI BAKTERIJU S. AUREUS(intramamarna infekcija) a KRAVE OBOLJEVAJU U SUHOSTAJU • MJERE ZA NADZIRANJE I KONTROLU KONTAGIOZNOG MASTITISA TREBA PROVODITI I ONDA KADA JE BROJ ZARAŽENIH KRAVA MALEN ILI IH UOPĆE NEMA
Streptokoki su gram-pozitivne, fakultativno anaerobne, katalaza-negativne, nesporogene i nepokretne bakterije kugličasta oblika poredanih u nizovima • Prema polisaharidnom antigenu stanične stijenke streptokoki su podijeljeni u skupine koje se označavaju velikim slovima abecede: A, B, C, D, E, G, L i V, no S. uberis, S. parauberis i S. pneumoniae ne pripadaju niti jednoj skupini tipična morfologija streptokoka poredani u nizu beta- hemolitični streptokok
1. Streptococcus agalactiae(skupina B prema Lanefieldovoj) • uobičajen uzročnik kontagioznog mastitisa krava, kroničnog, subkliničkog ili akutnog tijeka, a zahvaćene su najčešće više od jedne četvrti • subklinički oblik očituje se povećanim brojem somatskih stanica bez vidljivih promjena u izgledu mlijeka • čimbenici virulencije bakterije S. agalactiae proučavani su na ljudima i BALB/c miševima sa svrhom da se ustanovi populacija leukocita i tvorba citokina u mliječnoj žlijezdi inficiranoj ovim streptokokom
Već nakon 24 sata bakterija S. agalactiae se umnožila u mliječnoj žlijezdi a njezin broj ustostručio, a već nakon šest sati bakterija je dokazana i u ostalim organima • Istovremeno broj neutrofila se znatno povećao kao i tvorba upalnih citokina: interleukin (IL)-1β, IL-6 kao i “tumor necrosis factor alfa” (TNF-α) što je jasan znak UPALE • Upalni citokini pojačano su se izlučivali 72 sata nakon infekcije, a u područnim limfnim čvorovima porastao je broj makrofaga ali i T limfocita • 10 dana nakon infekcije ustanovljen je porast titra protutijela za bakteriju S. agalactiae • Sve navedeno upućuje na to da infekcija vimena provocira mehanizme urođene imunosti (UPALA – kao prvi mehanizam obrane od infekcije) kao i humoralnu imunost, odnosno tvorbu specifičnih protutijela
LIJEČENJE • Bakterija S. agalactiaeobitava SAMO u vimenu krava a većina (88-95%) zaraženih krava moguće je izlječiti primjenom penicilinskih antibiotika; krave koje ne reagiraju na poduzeto liječenje potrebno je odvojiti od zdravih i izlučiti jer su trajan izvor infekcije za ostale zdrave krave PREVENTIVA • Dezinfekcija sisa nakon mužnje • Terapija u suhostaju svih krava i svih četvrti • Pri svakoj pojavi mastitisa ODMAH poduzeti liječenje • Redovito kontrolirati i održavati opremu za mužnju • Zasušivati kronično zaražene krave
Streptococcus dysgalactiae • BakterijaStreptococcus dysgalactiaeuzročnik je tzv.okolišnog mastitisa a izdvaja se iz krava u laktaciji i suhostaju i u uzornim uzgojima u kojima se trajno provodi nadzor • Iako često prisutna kao uzročnik mastitisa ova bakterija i dalje je nepoznanica glede čimbenika virulencije • Poznato je da bakterija S. dysgalactiae može, posredstvom svojih površinskih bjelančevina, reagirati s više plazminih i izvanstaničnih bjelančevina domaćina, primjerice immunoglobulinom G, albuminom, fibronektinom, fibrinogenom, kolagenom, vitronectinom, plazminogenom, i α2-makroglobulinom • S. dysgalactiae također tvori enzime hijaluronidazu i fibrinolizin koji joj pomažu u razgradnji tkiva i širenju po inficiranom tkivu vimena
U pokusnim uvjetimaS. dysgalactiae prijanja i prodire u epitelne stanice m. žlijezde a sve je uvjetovano složenim mehanizmima koji se odvijaju između epitelnih stanica i mikroba • Bakterija preživljava U EPITELNIM STANICAMA MLIJEČNE ŽLIJEZDE DUGO VREMENA NE MIJENJAJUĆI SE NITI UNIŠTAVAJUĆI EPITELNE STANICE (nema klinički vidljivih znakova mastitisa!!!) • Potrebna su nova istraživanja koja će rasvjetliti međuodnos bakterije i stanica domaćina u početnoj fazi infekcije i tako poboljšati poznavanje patogeneze intramamarne infekcije što bi u konačnici pomoglo razvitku postupaka da se smanje štete uzrokovane infekcijom vimena ovom bakterijom
MIKOPLAZMALNI MASTITIS U KRAVA UZROKOVAN VRSTOM Mycoplasma bovis Dijagnostika mikoplazama obavlja se u bakteriološkom laboratoriju Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti, Heinzelova 55 VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel./faks: 01 2390 208 Mob: 091/89 38 101
Mastitis u krava muzara u uvjetima intenzivne stočarske proizvodnje općenito predstavlja gospodarski značajnu bolest, a u novije se doba među uzročnicima upale vimena sve češće spominju infekcije mikoplazmama. • Poznato je više od 100 vrsta mikoplazama • Čak 11 različitih vrsta mikoplazama sudjeluje u etiologiji mastitisa u mliječnih krava • Najveće značenje ima vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis) koja je do sada je izdvojena iz mlijeka krava u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji.
ETIOLOGIJA • M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo. • Po učestalosti nalaza i značenju koje ima u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalazi se na prvom mjestu među dvadesetak vrsta tih mikroba izdvojenih iz goveda, posebice u europskim zemljama i SAD-u. • M. bovis prvi je puta izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa 1962. godine u SAD-u
PROŠIRENOST • Vrsta M. bovis NIJE ubikvitarna, ali je često prisutna u goveda u područjima u kojima se infekcija javlja enzootski. • S epizootiološkog stajališta važna je činjenica da M. bovis često uzrokuje latentne infekcije vimena što ima važnu ulogu u širenju infekcije tim uzročnikom, a time mikoplazmoznog mastitisa.
Tko koga zaražava? pneumonija artirits mastitis pobačaj
U pokusnim je uvjetima dokazano da su sojevi M. bovis izdvojeni s nosne sluznice zdrave ili bolesne teladi patogeni za vime krava u kojih mogu uzrokovati mastitis što upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave • To upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave • M. bovis u pokusnim uvjetima može uzrokovati pobačaj u krava, a nakon intravezikularne aplikacije u bikova uzrokuje vezikulitis, epididimitis i orhitis
PREŽIVLJAVANJE U OKOLIŠU • Uvriježeno je ali i pogrešno mišljenje da M. bovis ne može dugo preživjeti izvan domaćina u okolišu zbog nedostatka vlage. • Znanstvenici su istražili preživljavanje mikoplazama izdvojenih iz životinja pri različitim temperaturama i u različitim hranjivim podlogama i izvan njih. • vrsta M. bovis pri temperaturi od +40C preživljava 59-116 dana, • pri +300C 185 dana, • pri +370C 140-180 dana, • pri sobnoj temperaturi 59-185 dana.
M. bovis na običnom filtar papiru pri temeraturi od +40C zadrži infektivnost čak 126 dana. • M. bovis, suprotno dosadašnjem mišljenju, može dovoljno dugo preživjeti u okolišu da bi se njome inficirala zdrava goveda.
KLINIČKI NALAZ • M. bovis uzrokuje: • akutne do subakutne upalne procese u različitim organima: vimenu krava, • Mastitis uzrokovan tom vrstom vrlo je kontagiozan(zarazan, priljepčiv) • zglobovima teladi i mlađih goveda • te u dišnom ili spolnom sustavu u mladih i odraslih goveda
MASTITIS • U zaraženim stadima od mastitisa oboli više od 20% muznih krava bez obzira na stadij laktacije a oboljevaju i krave u suhostaju. • INKUBACIJA ovisi o dozi uzročnika, a iznosi dva do šest dana. • Kada se bolest ukorijeni u stadu inkubacijski period može se protegnuti i na nekoliko tjedana, a klinički zdrave krave često izlučuju uzročnika mlijekom.
Jedan od najvažnijih znakova mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis je: • izrazita promjena konzistencije mlijeka, • nagli pad mliječnosti na svega nekoliko mililitara sekreta u tijeku tri do pet dana nakon početka bolesti, • brzo širenje infekcije s inficiranih na neinficirane četvrti • neuspjeh u liječenju antibioticima krajnji ishod - agalakcija.
MLIJEKO KRAVA IZ KOJEG JE IZDVOJENA MYCOPLASMA BOVIS Mlijeko zdrave krave Lijevo i sredina: mlijeko Krava zaraženih vrstom Mycoplasma bovis
Spomenuti klinički znakovi mastitisa puno su izraženiji pri prvom pojavku bolesti u nekom uzgoju kao i u krava koje su se neposredno otelile. • Osim što se smanji količina mlijeka, značajno se mijenja konzistencija sekreta vimena, koji je vodenast do gnojni. • Za mikoplazalni mastitis tipičan je nalaz obilnog taloga u epruveti koji čine krpice fibrina i vodenasti sadržaj iznad njega.
LIJEČENJE • Iako se u liječenju infekcija uzrokovanih mikoplazmama koriste mnogi antibiotici i kemoterapeutici, kao što su primjerice oni iz skupine fluorokinolona (enrofloksacin i danofloksacin), teraciklinski pripravci, spektinomicin, gentamicin i spiramicin, važno je znati da potpunog izliječenja nema. • Jednom zaražena krava većinom ostaje doživotno inficirana. Iz ove spoznaje proizlazi činjenica da naglasak u suzbijanju mastitisa uzrokovanog mikoplazmama treba staviti na profilaksu.
PROGRAM NADZORA I SUZBIJANJA MIKOPLAZMALNOG MASTITISA U MLIJEČNIH KRAVA
U KOJIM SE TIPOVIMA UZGOJA POJAVLJUJE MIKOPLAZMA? • U uzgojima mliječnih krava u kojima se NE provodi nadzor, infekcija se proširi na približno 70% krava a redovito je povezana s nedostatnom higijenom vimena u najširem smislu riječi (OPREMA ZA MUŽNJU, ruke, nesterilni aplikatori, stelja...) • U uzgojima mliječnih krava u kojima se provodi nadzor infekcija će zahvatiti oko 10% krava • OPTIMALAN BROJ ŽIVOTINJA BIO BI 150
MOŽEMO LI MIKOPLAZMALNI MASTITIS DOKAZATI UOBIČAJENIM BAKTERIOLOŠKIM POSTUPCIMA? • NE, NIKADA, stoga što su za uzgoj mikoplazama potrebne posebne hranjive podloge i što za njihov uzgoj (za razliku od ostalih bakterijskih uzročnika mastitisa) treba 4 do 7 a ponekad i 10 dana-sporo rastu • Nakon što ih uzgojimo potrebno je odrediti kojoj vrsti pripadaju (nisu sve mikoplazme patogene): ELISA, PCR
VAŽNO je znati da je mikoplazme moguće izdvojiti iz skupnog uzorka (bazeni) čak iako je samo JEDNA KRAVA IZVOR ZARAZE • ALI ako se mikoplazme izlučuju samo povremeno (stado koje je kronično zaraženo) moguće je da rezultat pretrage bude negativan-što nije dokaz da je stado zdravo!!
PREVENTIVNE MJERE KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE SPRIJEČILO ŠIRENJE MIKOPLAZMALNOG MASTITISA • ZAPOČETI NADZOR PODRAZUMIJEVA SLIJEDEĆE KORAKE: • USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE UZORAKA MLIJEKA ZA MIKROBIOLOŠKU PRETRAGU MLIJEKA • OBUHVATITI TREBA: • SVA NOVA STADA • SVE KRAVE KOJE SU SE VRATILE-IZLOŽBE I SLIČNO • SVE NOVE JUNICE I KRAVE • SVE KLINIČKI VIDLJIVE MASTITISE • JEDNOM MJESEČNO, A PO POTREBI I ČEŠĆE, UZIMATI UZORKE IZ BAZENA (“BULK TANK”)
Poštivanjem predloženog modela postupanja omogućit ćemo otkrivanje zaraženih životinja prije nego li se bolest proširi na veći broj životinja • VAŽNO JE USVOJITI SLIJEDEĆU MISAO: • SVAKU NOVU ŽIVOTINJU TREBA SMATRATI ZARAŽENOM DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO
SAŽETAK • NOVONABAVLJENE ŽIVOTINJE KARANTENA - 2X NEGATIVNE-SLOBODNE OD MIKOPLAZAMA • 1-2X MJESEČNO PREGLED SKUPNIH UZORAKA + KONTROLA BROJA SS • PREGLED-IZDVAJANJE MIKOPL. U LAB- MLIJEKA SVIH KRAVA S MASTITISM • “POZITIVNE” ŽIVOTINJE IZLUČITI I ODVOJITI OD ZDRAVIH • STROGA HIGIJENA PRIBORA ZA MUŽNJU I SVEGA ŠTO DOLAZI U DOTICAJ S VIMENOM