KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

1. Karaktercrnogorskekonzularneslužbe do 1878. -Zbog malogbrojadiplomatskihpredstavništava, važnuuloguposebno u oblastiprivrednihitrgovačkihveza, imalasukonzularnapredstavništva. -Zakon o kraljevskojvladiiz 1914. ikonzulesmatradiplomatskimzastupnicimanastrani.. -Crna Gora je u periodu do sticanjanezavisnostiimalakonzulat u Skadruikonzularnuagenciju u Kotorunakojimasuslužbovaliplaćenidržavničinovnici. Ti konzulatisubilipretečekasnijekonzularneslužbe,kojućeCrna Gora početidarazvijaposlijesticanjanezavisnosti. -Osimsadvijesusjednedržave, Austro-Ugarskomi Turskom, eventualnoiItalijom, u početku se nijenametalapotrebazauspostavljanjemkonzularnihodnosasadrugimdržavama. Na sporijirazvojkonzularneslužbeCrne Gore svakakosu morale uticatiodredbečl. 29 Berlinskogugovora, pokojima je konzularnazaštitacrnogorskepomorskezastavepripala Austro-Ugarskoj. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

2. Konzularna agencija u Kotoru poslije 1878. godine. - Postojanje konzularnog agenta u Kotoru seže u vrijeme vladike Petra II Petrovića Njegoša, odnosno knjaza Danila Petrovića. Međutim, sve do 1870, lica koja su obavljala tu dužnost nijesu imala zvaničan činovnički status već su uslovno bili neka vrsta počasnih konzula. - Tek je 1870. godine Petar Ramadanović postavljen za crnogorskog zastupnika u Kotoru kao plaćeni državni činovnik. U istom svojstvu, on je ostao sve do 1906. kada je penzionisan. Na njegovo mjesto te godine imenovan je njegov sin Velimir Ramadanović koji je dužnost konzularnog agenta obavljao do početka I svjetskog rata. -Zastupnik Crne Gore u Kotoru kao državni službenik, nije imao zvanično odobrenje za rad. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

3. Osnovradakonzularneagencije u Kotoru -S međunarodnimpriznanjemCrne Gore radagencije se idaljeodvijananeformalannačinbezposebnogodobrenjazarad - egzekvature. - PetarRamadanović, djelatnost nijeprekidaotokomcrnogorsko-turskog rata 1876-1878. aobavljanjeistihposlova je produžioiposlijesticanjanezavisnosti. -Nijeuslijedilosklapanjekonzularnihkonvencijaputemkojihdržaveugovorniceregulišunačinzasnivanjakonzularnihodnosa, osnivanjakonzularnihpredstavništava, obimisadržajnjihovograda, klasei rang imenovanihkonzula,uzdavanjeegzekvaturedržavekoja prima konzula. -Članom 29 BerlinskogugovorakonzularnozastupanjeCrne Gore u pomorskomitrgovačkomsaobraćajupripalo je Austro-Ugarskoj KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

4. Uspostavljanjediplomatskihodnosasa Austro-Ugarskomiradagencije -Uspostavljanjemdiplomatskogpredstavništva Austro-UgarskenaCetinjuizgubilisu se razloziznačajnijegdjelovanjakonzularneagencije u Kotoru. -Do sticanjanezavisnosticrnogorski agent u Kotoruobavljao jeprevashodnoposlovekonzularnogkaraktera, akaotijelomeđunarodnonepriznatedržavenateritoriji Austro-Ugarskeimalo je iizvjestanpolitičkiidiplomatski značaj u komunikacijisakotorskimvlastima . -OtvaranjemaustrougarskogdiplomatskogpredstavništvanaCetinju, konzularnaagencijagubiznačaj, zadržavšinadležnostutrgovačkimodnos. -Zbog blizinekotorskogpazara, nakojisuCrnogorcidolazili,trgovina se čestosvodilanasitniobrt, koji je nekadimaoelementetrampe. No, i u takvimposlovimatrebalo je pružatipomoćCrnogorcima, zastupatinjihoveinteresepredlokalnimvlastimaodkojihsučestozlostavljani. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

5. Status konzularnihagenata u Kotoru -Agenciju u Kotoru u periodusamostalnosti Crne Gore trebasvrstati u kategorijuplaćenih, a ne počasnihkonzularnihpredstavništava. -S obziromna rang, ona se ipak ne možetretiratinaistinačinkaoisličnakonzularnatijelaCrne Gore, u SkadruiRimu. -Doksu, naprimjer, konzuli u RimuiSkadrusmatraniukaznimosobljemi, shodno tome, dobijaliodgovarajućunovčanunadoknadu, dotle jeagent u Kotorupripadaokategorijineukaznogosoblja. U pogledugodišnjihprimanja agent u Kotoru bio je izjednačensadragomanom (tumačem) u Albaniji, odnosnoprimao je upolamanjuplatuodkonzula u RimuiSkadru. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

6. Konzulat u Trstu-prvi period rada. Konzulat u Trstuimao je dva periodarada. U prvom, imenovanikonzulimaoje počasni status, a u drugom, od 1905, status konzulaodkarijere. -U decembra 1889. godine, zbogtrgovačkihinteresa u Trstu je ustanoviljenkonzulat, alipoštonijebilokonzularnekonvencijecrnogorskavlada je molilaministarstvospoljnihposlovaAustro-Ugarskedasvojojvladipredstavipotrebuosnivanjacrnogorskogkonzulataiizdejstvujeodobrenje. -Računajućinapozitivan odgovor zakonzula je predloženDušanRistić, stanovnikTrsta. Ristiću je datsavjetdapodobijanjuegzekvature radi u granicamazakonakojisuvažilikako u CrnojGoritakoi u Austro-Ugarskoj, vodećiračuna o trgovačkiminteresimaCrne Gore.. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

7. Funkcijekonzula u Trstu -Međupronađenimdokumentimaima maloonihkojigovore o zastupanjuCrnogoraca u poslovimatrgovačkeprirode. Glavnaaktivnostodnosila se naobezbjeđivanjeličnihiputnihispravazaCrnogorcekojisudolazilinarad u Trst. -Drugavažna oblast u aktivnostkonzulata u Trstu, u prvomperiodunjegovograda,ticala se pregovora s kompanijomČikoni-PengracizTrstaradipostizanjasporazuma o plovidbiBojanom, isušenjuSkadarskogjezeraregulisanjemtokarijeka: Bojane, DrimaiKira. -Razloziprestankaradakonzulatabilisufinansijaskeprirode. -Nemanidotadašnjeprepiskeizmeđuministrainostranihdjelaikonzula, štoznačida je, posvemusudeći, početkom 1895. konzulatprestaodaradi. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

8. Konzulat u Trstu-drugi period rada. -Konzulat u Trstuponovo je otvorenpočetkom1905.godine. Za generalnogkonzulaimenovan je austrijskipodanikKornelije Gorup. -BrojniekonomskiemigranatiizCrne Gore, koji su radilinaželjezničkojpruziizmeđuItalijei Austro-Ugarskeotvaranjekonzulatačinilisu neminovnim. Vlada je pridonošenjuodluke o otvaranjukozulatariješilada se u Trstpošaljedržavničinovnikkoji bi imao status konzula, dok bi KornelijeGorup bio počasnaličnost. -Austrijskavlada, notomod1. aprila 1905, odobrila jeotvaranjecrnogorskoggeneralnogkonzulata u Trstu, pod uslovomdaicrnogorskavladaizdasaglasnostzaotvaranjeaustrougarskogkonzulata u Podgorici. -Pitanjeotvaranjaaustrougarskogkonzulata u CrnojGori, mimoonoga u Baru, riješenoje takošto je Ministarstvuspoljnihposlova Austro-Ugarske u januaru 1905. predloženoda se ova stvarprolongira do sklapanjakonsularnekonvencijaizmeđudvijesusjednedržave. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

9. Imenovanje konzula u Trstu -Patentno pismoSlavu Ramadanoviću, ranijem crnogorskom konzulu u Skadru, izdatoje sredinom septembra 1905. -Razlozi ranijeg dolaska bili su hitnost pružanja pomoći velikom broju Crnogoraca koji se radi zarade i odlaska u Ameriku nalazio u Trstu.Za Kornelija Gorupa titula generalnog konzula bila je samo dekoracija zbog čega je trebalo što prije organizovati pomoć Crnogorcima koji su masovno pristizali u Trst. -Crnogorci su radili kod različitih privatnih preduzimača na izgradnji željezničke pruge koja je išla od Trsta preko Gorice, i dalje do Klagenfurta i bili su materijalno neobezbijeđeni. Samo se na dijelu pruge od Trsta do Podbrda na radu nalazilo ukupno 1450 Crnogoraca. -U vrijeme Ramadanovićevog dolaska lokalne vlasti su vratile 130 Crnogoraca u Crnu Goru. Njegov zadatak je zato bio da nezaposlenim Crnogorcima, pokuša obezbijediti posao odnosno pomoć da se vrate u Crnu Goru. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

10.Prestanak sa radom konzulata u Trstu -Druga značajna oblast Ramadanovićevog rada odnosila se na odlazak Crnogoraca u Ameriku -Pitanje crnogorske emigracije koja je boravila u Trstu i okolini navedenim putem svakako nije moglo biti potpuno riješeno radom crnogorskog konzulata. -1. marta 1906. Slavo Ramadanović povučen je sa dužnosti i stavljen na raspolaganje. Spremajući se za povratak u Trstu je ostao do 1. aprila, kada je njegova misija okončana. -Da se to, ipak, desilo prilično neplanirano govori i podatak da je prije stavljanja na raspolaganje za potrebe knjaževskog konzulata u Trstu, sa znanjem knjaževske vlade, bila na 6 mjeseci zakupljena zgrada u kojoj se konzulat nalazio. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

11. O otvaranju konzulata u Skadru. - Prvi period njegovog rada prestao je početkom crnogorsko-turskih ratova 1876-1878. Sa završetkom Velike istočne krize i sticanjem nezavisnosti Crne Gore tokom 1879. uspostavljeni su diplomatski odnosi na recipročnoj osnovi, a rad konzulata u Skadru nije obnovljen. To je učinjeno tek 1893. godine. -Uz slabe finansijske mogućnosti Crne Gore, razlozi za kasno ponovno otvaranje konzulata U periodu prije sticanja međunarodnog priznanja, postojanje konzulata u Skadru, osim ekonomskog, imalo je i praktično politički značaj, Uspostavljanjem diplomatskih odnosa mogle su se nadomjestiti funkcije konzularnog karaktera, koje je ovo tijelo u periodu prije međunarodnog priznanja obavljalo. Kada su privreda i trgovina počele da hvataju zamah u Crnoj Gori, kao i radi uticaja na stanovnišzvo u skadarskoj oblasti, pitanje otvaranje konzulata u Skadru bilo je ponovo postavljeno. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

12. Otvaranjekonzulata u Skadru -Instrukcijeupućene u pismuBakiću 29. jula 1893. imalesuodlučujućiznačaj, takoda je većpočetkomavgustaMinistarstvuproslijeđenoobavještenjeod Porte daćeLazaruMijuškovićubitiizdataegzekvatura. -Shodno tom obavještenju, Lazar Mijušković je već 29. avgustastigao u Skadar. Bio je primljen u audijencijukodskadarskogpaše, koji je negiraobilokakvunaredbuizCarigrada o njegovomimenovanju. -Osimštonijemogaobitiprimljenzakonzula, nijeprihvaćennizahtjevda se, shodnoBakićevomdogovoru u Carigradu, Mijuškovićuključi u radkomisijezabojanskopitanje. -PoslijeponovljenihintervencijavladeidiplomatskogpredstavnikaCrne Gore u Carigradu, tek je sredinomseptembra 1893. sultanskomiradomsankcionisanorješenjeministarskogsavjeta o otvaranjucrnogorskogkonzulata u Skadru. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

13. Rad konzulata - Lazar Mijušković je obavljao konzularrne poslove do avgusta 1902, kada ga je na toj dužnosti zamijenio Slavo Ramadanović. Poslije Ramadanovićevog imenovanja za konzula u Trstu tokom 1906. i 1907. konzulski poslovi su povjereni Dušanu Gregoviću. Zatim je za konzula imenovan Petar Plamenac. -Odlaskom Plamenca u Carigrad, na mjesto otpravnika poslova, za konzula u Skadru početkom 1910. ponovo je imenovan Dušan Gregović. Kada je ovaj izabran za ministra spoljnih poslova od marta do oktobra 1912. konzularne poslove je obavljao dr Ivo Jovićević. -Funkcije crnogorskog konzula u Skadru bile su raznovrsne. Osim onih koje su se odnosile na zaštitu interesa crnogorskih podanika pred turskim vlastima, rješavanje sitnih pograničnih sporova, plovidbe i ribolova na Bojani, važan zadatak Mijuškovićeve misije bilo je i širenje crnogorskog uticaja među srpskim pravoslavnim življem u Skadru i okolini. KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI Petar Plamenac

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 14.Politički ciljevi otvaranja konzulata -U periodu samostalnosti primat je bio u teritorijalnom širenju zemlje.Poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine ono nije bilo ostvarivo u tome pravcu pa je pažnja bila usmjerena, ka Staroj Srbiji, i prema susjednim teritorijama na jugoistoku Crne Gore nastanjenim albanskim življem. -Skadar s njegovom okolinom i Metohija sa gradovima Peć i Đakovica bili su važne interesne sfere Crne Gore. -Otvaranjem konzulata crnogorska vlada je nastojala da održava dobre odnose sa sjevernoalbanskim plemenima, i da pravoslavno stanovništvo što jače veže za Crnu Goru. U tome se sučeljavala i sa širenjem uticaja Kraljevine Srbije. -Posredstvom crnogorskog konzula u Skadru se nastojao ostvariti upliv i na katoličko stanovništvo pograničnih albanskih plemena. Prisna međusobna saradnja uspostavljena je u toku malisorskih ustanaka, poslije mladoturske revolucije (1908), kada je miješanje crnogorske strane bilo naročito izraženo a glavari albanskih plemena Sokol Baco, Prenk Bib Doda i drugi, često boravili na Cetinju.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 15.Rad konzulata u Skadru nakon formiranja albanske države. -Zauzimanje Skadra, koji je poslije petomjesečne vojne opsade uspjela da zaposjedne 22. aprila 1913. - bilo je poništeno. Odlukama Konferencije ambasadora velikih sila Skadar je dodijeljen Albaniji. Crnogorska vojska predala je grad međunarodnim snagama 9. maja 1913. godine, čime je započeo novi, treći, period u istoriji crnogorskog konzulata u ovom gradu. Samo to sada neće biti instrument za održavanje konzularnih odnosa s Turskom već s Albanijom. -Na dužnost konzula u Skadru Aleksa Matanović je imenovan početkom januara 1914, poslije predaje grada međunarodnim snagama i povlačenja crnogorske vojske, ukaz kralja Nikole datiran je 12. januara 1914. Povlačenjem međunarodnih trupa iz Skadra grad je praktično ostao bez vlasti. S obzirom na to da centralna vlast u Albaniji nije funkcionisala mogli bi postaviti pitanje: kod koga su konzularni predstavnici u Skadru u stvari bili akreditovani.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 16. Prestanak s radomkonzulata u Skadru -Odlaskommeđunarodnihsnaga grad je ostaobezikakvevlasti. Haralesupljačkaškebande, a sanjimarazumije se ineredianarhija. Ometana je plovidbaBojanom, stvaran je nered, pljačkana je vojničkahrana, ometanatrgovina, organizovanerazbojničkebande, izazivanineredina granici ... -Navedenirazlozinamjernosupreuveličavani, jersuuzetikaopovodzaokupacijuSkadraodstranecrnogorskevojske 27. jula 1915. -Pošto je SkadarpripojenCrnojGori, postojanjenjenogkonzulatavišenijeimalosvrhe. Konzularnipredstavniciostalihzemalja, izuzevaustrougarskog, produžilisudjelatnost u Skadru do odlukenjihovihvlada. AustrijskomkonzuluKarluHaleucrnogorskevlastisu, plašeći se uticajaaustrijskogkonzulanadiostanovništvaSkadraiokoline, izdale naređenje o udaljenju. -U Skadru je nakon toga zaguvernerapostavljenvojvodaBožoPetrović.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI Božo Petrović

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 17. Konzulat u Rimu -Kao ličniprijateljknjazaNikoleEvgenijePopović, advokatizRima, imenovan je natudužnost1896.kaopočasnigeneralnikonzulCrne Gore. Međutim, većnarednegodinenjemu je određenagodišnjaplataod 2.000 fiorina, koju je primaopočevod 15. maja 1897. -EvgenijePopović je bio rodomizBokeKotorske, a odrastao je u Trstu. Zatonijemogaobitidržavničinovnik, jernije bio crnogorskidržavljanin. - U zvaničnimpublikacijama, tj. u godišnjacima, državnimkalendarimaCrne Gore, tretiranisukaoknjaževski, odnosnokraljevskikonzulatinastrani, čime se pravilarazlikaodknjaževskih, odnosnokraljevskihpočasnihkonzulatanastrani.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 18.Rad konzulata u Rimu -S obzirom na oskudne trgovačke veze Crne Gore s Italijom, nije imao veći značaj u oblasti pomorstva i klasičnih trgovačkih odnosa. -U oblasti pružanja konzularne zaštite crnogorskim podanicima, njegova uloga je bila manja nego konzulata u Trstu. -Ono što, je rad ovog konzulata činilo značajnim jeste to što je njegovim posredovanjem relativno veliki broj italijanskih firmi, spremnih da ulože kapital za eksploatisanje privrednih bogatstava Crne Gore, stupio u kontakt sa crnogorskom vladom. Mnoge od njih su dobile i koncesije za pojedine vrste djelatnosti: uzgoj i preradu duvana, održavanje poštansko-telegrafskog saobraćaja, izgradnju slobodnog barskog pristaništa i pruge od Bara do Virpazara itd. - Crna Gora je u Italiji već 1907, osim ovog generalnog konzulata, imala još nekoliko počasnih konzula (9) i dva vicekonzula.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 19.Ostale funkcije konzulata -Osim klasičnih funkcija, u koje spadaju i poslovi oko izdavanja i ovjere pasoša po odobrenju crnogorske vlade, zastupanja crnogorskih podanika kod lokalnih vlasti, generalni konzul se bavio i obavještajnom funkcijom. Naročito su zahtjevi te vrste bili izraženi u Italijansko-turskom ratu (1911). - Evgenije Popović je dužnost generalnog konzula u Rimu obavljao sve do imenovanja za predsjednika crnogorske izbjegličke vlade. -Nakon toga na njegovo mjesto određen je Veljko Ramadanović. Neko vrijeme tokom 1918. tu dužnost je obavljao i Filip Dobrečić.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI Evgenije Popović

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 20. Sudbina knjaževskih - kraljevskih konzulata u ostalim zemljama - Četiri pomenuta konzulata bila su jedina konzularna predstavništva Crne Gore karijernog karaktera do početka Prvog svjetskog rata. -Za vrijeme knjaževog puta u Carigrad 1899. bilo je riječi i o otvaranju crnogorskih konzulata u Prizrenu, Prištini ili Mitrovici. U pregovorima koji su o tome vođeni kasnije, Gavro Vuković je u decembru 1899. javljao da je veliki vezir pristao da Prizren bude sjedišta konzulata. -Međutim, svi ti pokušaji nijesu dali nikakvog rezultata, tako da je u Osmanskom Carstvu Crna Gora imala jedino konzulat u Skadru.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 21. Konzulat u SAD -Crna Gora je u SAD imalageneralnikonzulatnačelu s FrederikomDiksom. -Prije toga, zacrnogorskogkonzula u Njujorku u proljeće 1916. imenovan je kapetanSeferović, dotadašnjikonzul u Kanadi. Njegov status je bio blizakkarijernomkonzularnompredstavniku. -Osimradanadobrovoljačkompitanju, glavna njihovaaktivnost, kaoikasnijeGvozdenovićeva, bila je daprekonadležnihdržavnihorganaradinadobijanjumaterijalneinovčanepomoćizaCrnuGoru. -U svomdnevniku N. PotapovkaokonzulaCrne Gore u SAD tokom 1915. pominjeiMihailaPupina. -Njegovaaktivnost je bilaizražena u vezisaorganizovanjempovratka u zemljucrnogorskihdobrovoljacatokom I svjetskog rata.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI Mihailo Pupin

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 22. Počasna konzularna služba poslije sticanja nezavisnosti. -- Prema Orliću - godišnjaku za 1885. godinu - Crna Gora te godine, osim diplomatskog predstavnika u Carigradu i agenta u Kotoru, nije imala više ni jedno drugo predstavništvo. - Početkom devedesetih godina započela je bogata praksa imenovanja konzula. U 1891. Crna Gora je imala počasne konzule u Marselju i Parizu. Iste godine radila je na otvaranju konzulata u Trstu. U 1893. uz navedene imala je konzule u Bariju,Napulju i Kataniji u Italiji. Kasnije se taj broj povećao, tako da je u 1907. počasne konzule imala u Belgiji 2, u Italiji 10 iste godine imala je počasne konzulate u Francuskoj: generalnog konzula u Parizu, konzula u Havru, Marselju, Parizu i Nici i vicekonzula u Marselju, zatim počasne konzule u Engleskoj i na Malti. -U 1911. Crna Gora je, osim s pomenutim državama, imala uspostavljene konzularne odnose još i sa Grčkom i Rumunijom, imenovanjem počasnih konzula na Krfu i u Brajili. Takođe je te godine imala otvorena još dva konzulata u Londonu i u Briselu, pored onog na Malti.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 23. Počasnakonzularna služba1917. - U oktobra 1917, Crna Gora je nanivoupočasnihkonzularnihpredstavnikaimalakonzulate u Brazilu (Rio De Žaneiro), Španiji (Madrid), Americi (Njujork), Francuskoj (Bordo, Havr, Marselj, Nica, Pariz), VelikojBritaniji(Bristol, London, Malta), Grčkoj(Solun), Holandiji (Amsterdam), Italiji (Rim, Bari, Bolonja, Brindizi, Đenova, Milano, Napulj, Torino, Venecija), Norveškoj (Kristijanija), Švedskoj (Štokholm), Švajcarskoj (Ženeva). -To je naročitokarakterističnozasredinu 1918, kada se u situacijivrlougroženogmeđunarodnogsubjektiviteta, izpolitičkihrazloga, želioostavitiutisak o uspješnojaktivnosticrnogorskeizbjegličkevladeinjenomnepromijenjenommeđunarodnomznačaju. -Tako se, osimzamjenedotadašnjihpočasnihkonzulaukazimakraljaNikole u pojedinimgradovima (u Londonu, Marseju, Nici), otvarajui nova konzularnapredstavništva u Glazgovu, Buenos Airesu, Liverpulu, Edinburgu, Lejsu.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 24. Karakterpočasnekonzularneslužbe -KonzularnaslužbaCrne Gore, i do početkaPrvogsvjetskog rata, posebnonanivoupočasnihkonzula, bila je, dakle, vrlobogatairazgranataiodražavala je privredniuspondržave. -Crna Gora je u ovomslučajuimaladalekovećibrojsvojihkonzularnihpredstavništavanastrani, negoštosudrugedržaveimalesvojihkonzulata u CrnojGori. -1893. samoOsmanskocarstvo (u PodgoriciiBaru)iAustro-Ugarska (vicekonzul u Baru),imali susvojakonzularnapredstavništva u CrnojGori. Do 1901. tajbroj se neznatnopovećao, pa je, osimAustro-Ugarske (vicekonzul u Baru), Turske(vicekonzul u Podgorici, BaruiUlcinju) iItalijaimalavicekonzula u Baru. -Konzularnipredstavnicistranihdržavabilisukonzulipozvanju, tj. karijernikonzuli. Počasnihkonzulastranihdržavanijebilo.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 25. Dužnosti počasnih konzula -Oni su zastupali interese zemlje po pitanjima koja su imala uglavnom trgovački ili ekonomski značaj, a veoma rijetko politički. -Počasni konzuli obično su birani iz redova uglednih stranih državljana, najčešće pravnika, koji su izborom u zvanje počasnog konzula sticali pravo da na svojoj kancelariji istaknu crnogorski grb ili zastavu. - Njihove obaveze su bile da posreduju i povremeno ugovaraju određene trgovačke ili privredne odnose, a radili su i na pitanjima iz djelokruga zaštite crnogorskih državljana na strani. -Oblast njihovog rada, više na negativan način, određena je Zakonom o izdavanju pasoša od 16. marta 1905. Članom 24 Zakona regulisana je promjena pasoša, odnosno postupak izdavanja novih, ukoliko se osoba koja to želi nalazi u inostranstvu.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 26. Status počasnihkonzula -Pojedinipočasnikonzulidobijalisuodministarstvafinansijaodređenematerijalneprinadležnosti. To nijebilaplata, već se radilo o nadoknaditroškova. To se činiloodslučaja do slučaja. O ovakvimizdacima mi smonašlipodatkezacrnogorskoggeneralnogkonzula u Parizu, PolaMelona. -Odopštekonstatacije o angažovanjukonzulanaposlovimanepolitičkeprirodetakođe se mogunaćiizuzeci. Takav je slučaj, recimo, sacrnogorskimkonzulom u Parizu, LujomBrineom, koji je do formiranjavladeAndrijeRadovićapraktičnoobavljaoposloveministrafinansija u vladiLazaraMijuškovića . Iakostranidržavljanin, on je kasnijepostaoigeneralnisekretarMinistarstvainostranihdjelaCrne Gore, a ondaiotpravnikposlovaCrne Gore u Francuskoj. -FrederikDiks, se, kaoštosmovidjeli, s AleksomDevineomtokom 1918. kodameričkeadministracijezalagaozaprivrednurevitalizacijuCrne Gore.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 27. Praksazaključivanjakonzularnihkonvencijaiimenovanjakonzulazadiplomatskezastupnike. -U ugovornojpraksiCrne Gore nijesu bile poznatekonzularnekonvencije. -Što se, pak, tičeugovora o trgoviniiplovidbi, kojih je Crna Gora odsticanjanezavisnosti pa do početkaPrvogsvjetskog rata sklopilaukupno20, samodvaodnjihsadržeiodredbe o uređenjumeđusobnihkonzularnihodnosa. Riječ je o ugovorimasaVelikeBritanije 21. januara 1882. iItalijomod 28. marta 1883. -Članom 10 prvog, odnosnočl. 14 drugogugovora, napotpunoidentičannačin je riješenradkonzulakaoi njihovihpravadavršeistefunkcije, iuživajuistepovlastice, izuzetkeiolakšice, kojesudozvoljeneilikojeće se dozvolitiubuduće, konsularnimagentimanajpovlašćenijihnaroda. -Shodnoodredbamaovihugovora, Crna Gora je u ItalijiiVelikojBritanijiinjenimkolonijama, a ovezemlje u CrnojGori, mogleimenovatikonzularnepredstavnikeodnajvišeg do najnižegranga, alisamo u mjestima u kojimasu to pravoimalinajpovlašćenijinarodi.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI 28.Praksa u uspostavljanju počasnih konzularnih odnosa -Pošto konzularne konvencije nijesu zaključivane, a u najvećem broju trgovačkih ugovora takvih odredaba nema, vjerovatno je saglasnost za uspostavljanje konzularnih odnosa tražena po osnovu već uspostavljenih diplomatskih odnosa. - Procedura imenovanja u svakom slučaju je podrazumijevala, osim akta o imenovanju, i saglasnost države prijema u pogledu ličnosti konzula i mogućnosti da na njenoj teritoriji obavlja konzularne poslove. -Osim što pitanja konzularnog zastupanja nijesu regulisana ugovornim putem, na bilateralnom planu, veoma su oskudni i propisi unutrašnjepravnog karaktera o statusu i funkcijama konzularnog tijela. Izuzetak je spominjani Zakon o kraljevskoj vladi i uređenju državnih nadleštava iz maja 1914. Njime su, kao što smo vidjeli, čl. 44, u diplomatske zastupnike svrstani i konzuli i vicekonzuli.

KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE U PERIODU SAMOSTALNOSTI