430 likes | 1.84k Views
PRANJE RUKU Vinko Zoranić Dr.med., Spec. mikrobiologije s parasitologijom. Ritualno (religijsko). Havaji: Svakom većem spiritualnom događaju u životu (vjenčanju i sl.) prethodi obred spiritualnog pranja ruku zvan “HIUWAI”. Ritualno (religijsko). Kod muslimana
E N D
PRANJE RUKUVinko Zoranić Dr.med.,Spec. mikrobiologije s parasitologijom
Ritualno (religijsko) • Havaji: Svakom većem spiritualnom događaju u životu (vjenčanju i sl.) prethodi obred spiritualnog pranja ruku zvan “HIUWAI”
Ritualno (religijsko) • Kod muslimana • U Japanu (prilikom ulaska u hram) • Kod židova • I Poncije Pilat je “oprao” ruke
POVIJEST • Javni WC-i u Rimu • brisali su se spužvom • poslije nisu prali ruke
POVIJEST “Mishnah Torah” 1199. god. ”Nikada nemoj zaboraviti oprati ruke nakon dodirivanja bolesne osobe.” Moses Ben Maimonides (Egipat)
POVIJEST • SREDNJI VIJEK • Nema značajnijeg napretka u higijeni od 1204. god. do 1843. god.
POVIJEST Oliver Wendell Holmes (1809-1894) (Harward University) • Babinju groznicu prenose doktori i med. sestre • Smrtnost i do 25% !!! • * zagovarao provođenje higijene kod kreveta pacijentice • →velik otpor među kolegama
POVIJEST Ignaz Semmelweis (1818-1865) (Bečka opća bolnica) • Pranje ruku klornim vapnom • Smanjenasmrtnost • Stalna borba s kolegama → →duševno obolio • → umro od gnojne infekcije prsta
POVIJEST • DVADESETO STOLJEĆE • Pranje ruku → • → prihvaćeno je kao najvažniji i jednostavan postupak u sprječavanju širenja infekcije Prof. dr. Andrija Štampar (1888-1958)
3,5 miliona djece umre u 1. god. od dijareje i pneumonije • 1/3 civiliziranog društva ne pere ruke poslije obavljanja nužde (većinom muškarci) • 1/4 odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena • 1/2 vlasnika ne pere ruke nakon igre s kućnim ljubimcima ili nakon čišćenja za njima • Samo 1/3 ljudi pere ruke nakon kašljanja ili kihanja • 1/5 pere ruke nakon doticaja s novcem.
Infekcije koje se najčešće prenose prljavim rukama • Dijareja • Bacilarna dizenterija • Tifus • Virusni hepatitis • Prehlada • Gripa • Infekcije konjunktive • Infekcije kože
Istraživanje American Society for Microbiology 2005.g. Pitanje: koliko često perete ruke nakon… Nakon igre s ljubimcem Nakon korištenja WC-a u svom domu Uvijek operem ruke 2005 83% (10%) 2005 42% (16%) Prije pripremanja hrane Nakon mijenjanja pelena 2005 73% (4%) 2005 77% (14%) (Obično operem ruke) Nakon kašljanja ili kihanja Nakon diranja novca Nakon korištenja javnog WC-a 2005 32% (23%) 2005 21% (18%) 2005 91% (6%)
“Bolesti prljavih ruku” (S. aureus normalno kod 30-40% ljudi) Normalna flora (broj mikroorganizama)
“Bolesti prljavih ruku” Ruke su najčešći put prijenosa infekcije • Najčešći put kontaminacije namirnica KONTAKTOM (infekcije probavnog sust.) • neposrednim • posrednim → vlastitom florom → iz okoliša
“Bolesti prljavih ruku” • najčešći put prijenosa respiratornih infekcija (npr. prehlade) • kihanjem (kašljanjem) → → velike kapljice → → padaju → → prijenos kontaktom
Kada prati ruke? UVIJEK: • kad osjetite da su vam ruke prljave • prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane • prije jela i nakon jela • prije igre s bebom ili doticanja bebe • prije i nakon mijenjanja pelena bebi • prije i nakon doticaja s bolesnom osobom
Kada prati ruke? • nakon uporabe toaleta • nakon čišćenja • nakon igre s ljubimcima i nakon čišćenja za njima • nakon kihanja i kašljanja • nakon rukovanja s otpacima ili pražnjenja smeća • uvijek kada uđete u svoj dom • nakon obuvanja obuće
Što treba osigurati za ispravno pranje ruku? • Toplu, tekuću i zdravstveno ispravnu vodu • Tekući sapun (i četkicu) • Jednokratne papirnate ručnike • Koš za otpatke • Dezinfekcijsko sredstvo (neka radna mjesta)
Postupak pranja ruku • vlaženje toplom vodom • nanošenje tekućeg sapuna • sapunanje najmanje 20 sekundi (uporaba četkice - prljavština ispod noktiju) • ispiranje pod mlazom tople vode • dezinfekcijsko sredstvo (gdje je potrebno) • sušenje jednokratnim papirnatim ručnicima → zatvaranje vode papirnatim ručnikom → → bacanje u koš s poklopcem
Što se najčešće loše opere? najčešće loše oprano često loše oprano najčešće dobro oprano
Antibakterijski sapuni • Sadrže antiseptičko sredstvo → (alkohol, klorheksidin, klor, heksaklorofen, jod, kvarterne amonijeve spojeve, ili triklosan) →tvari koje smanjuju broj mikroorganizama • Prema nekim istraživanjima → → nisu djelotvorniji od običnih sapuna
Sušenje ruku • Na radnom mjestu → → isključivo papirnatim ubrusom • Frotirski ubrus → → osobni (kod kuće) • Fenomati su se prema jednom istraživanju pokazali jako loši zbog: • 194% više bakterija na prstima • 254% više bakterija na dlanovima • značajan porast S. aureus na koži (i drugih bakterija - uzročnika trovanja hranom)
Čiščenje sredstvima na bazi (70%) alkohola • Čišćenje bez vode (sadrže aditive za vlaženje kože) • Stavi se na dlan → trljaju se sve površine dok se sredstvo ne osuši • Smanjuju broj mikroorganizama • Manje nadražuju kožu (od sapuna)
Na radnom mjestu • Skinuti nakit • Postaviti slikovne upute
Na radnom mjestu • Medicinska sestra prosječno tijekom smjene od 8 sati: → 1 sat pere ruke (7x/sat po 60 sek.) *Potrebno je koristiti zaštitne kreme! • Dobro oprane ruke → → manje do 95% bakterija
Na radnom mjestu *rukavice* • Smanjuju kontaminaciju ruku • Treba izabrati adekvatne rukavice • Ruke se ne smiju prati u rukavicama • Koriste se jednokratno (mijenjati kod svakog bolesnika) • Treba ih odbaciti na propisani način te oprati ruke
Cilj SZO → do 2015. godine za 2/3 smanjiti umiranjedjece mlađe od pet godina → →pranje ruku sapunom • Odlukom Generalne skupštine UN → prvi put 2008
RAZMISLITE OPERITE RUKE • Što ćete poslije raditi? • Što ste maloprije radili?