PERIPARTALNI POREMEĆAJI F53 duševni poremećaji u svezi s babinjama

1. PERIPARTALNI POREMEĆAJI F53 duševni poremećaji u svezi s babinjama prim.mr.sc. Elvira Koić, dr.med. Predavanja za srednje škole

2. Žene su posebno osjetljive u reproduktivnoj dobi • tijekom koje su najranjivije u tri važne faze hormonalnih fluktuacija koje se događaju • premenstrualno (PMS), • Oko, tijekom i iza poroda (peripartalno) • i u periodu oko menopauze.

3. U takvoj obitelji povećan je rizik obolijevanja od depresije i za supruga, a za bolesnu je ženu povećan rizik da postane žrtva obiteljskog nasilja. depresija znatno smanjuje kvalitetu života zbog osjećaja osobne patnje, izazivanjem različitih tjelesnih poremećaja ili razvojem zlouporabe tvari koje mogu razviti ovisnost (duhan, alkohol, sedativi, druga sredstva) a upravo je depresija čest razlog koji dovodi do odluke o abortusu ili samoubojstvu, mada je ono ipak manje učestalo nego u ne-trudnih žena. U jednom od 125.000 slučajeva moguć je infanticid, tj. ubojstvo djeteta, a nisu rijetka ni tzv. "proširena" samoubojstva majke i djece. Posljedice neliječene depresije u trudnoći su nesagledive i potencijalno opasne za majku, dijete i cijelu obitelj.

4. Utjecaj depresije na djetetov socijalni, emotivni i kognitivni razvoj je izrazito negativan od samog začeća. • Naime, uslijed osjećaja gubitka energije, životne radosti i poremećaja volje • majka može smanjiti skrb za sebe i nerođeno dijete, izbjegavati preglede liječnika, • nedovoljno se hraniti, spavati, kretati ili boraviti na svježem zraku, • pa čedo može biti smanjene porođajne težine i usporenog rasta, smanjenog opsega glave, nezrelo, prijevremeno rođeno s niskim Apgar scorom, • a može doći i do komplikacija poput prijevremenih trudova, placentalne abrupcije ili pre-eklampsije. • Novorođenče depresivne majke često neutješno plače i povećanog je rizika za razvojne poremećaje, neprimjerenu agresivnost, kognitivne i poremećaje pažnje.

5. Uzroci za nastanak poremećaja tijekom trudnoće su kombinacija • genetske osjetljivosti, • hormonalnih promjena • i različitih psihosocijalnih faktora, • poput duševnih smetnji u obitelji majke, neuroendokrinih poremećaja, • velikih životnih događaja, • aktualnih bračnih sukoba, nemogućnosti adaptacije na majčinsku ulogu, • reaktivacije konflikta majka –kćer, • percepcije majke o temperamentu djeteta i različite zahtjevnosti ovisno o djetetu (u svezi spavanja, hranjenja, zdravlja…).

6. posebno ako se radi o prvoj, neželjenoj ili neplaniranoj trudnoći, dugom periodu nemogućnosti začeća, prethodnim problemima, ako postoje loši odnosi buduće majke sa svojom majkom, nezaposlenost ili prezaposlenost majke, komplikacije trudnoće i poroda, izostanak dojenja. Posebno je negativan utjecaj slabe ili izostale socijalne, emocionalne ili financijske podrške supruga, odbijanje ili život bez supruga, mlada dob, bolesti tijekom trudnoće, povećanje tjelesne težine tijekom trudnoće, izolacija majke, loša financijska situacija, jezični problemi, a kod trećine oboljelih razlog za traženje pomoći je socijalna stigma. Rizični su faktori brojni

7. Postpartalna psihoza F53.1 Postpartalna depresija F53.0 Postpartalni anksiozni poremećaji (poremećaj prilagodbe, panični poremećaj, PTSP, opsesivno kompulzivni poremećaj) Baby Blues Incidencija Puerperal Psychosis:……………...1 in 1000 Postpartum Depression:………...…..1 in 10 Baby “Blues”:………….…………...….8 in 10 Infanticide or Homicide:….…...1 in 125,000 Pospartalne promjene raspoloženja čini spektar od četiri poremećaja

8. Postpartalna psihoza • javlja se u jednom od tisuću slučajeva, • u dva do osam tjedana nakon poroda. • Zahtijeva intenzivan tretman i bolničko liječenje • Oboljela žena doživljava izrazit nemir, postaje sumnjičava, vidi i čuje ono što ne postoji u stvarnosti, počinje iskazivati sumanuta nekorektibilna uvjerenja, često religiozna, u koja uključuje i dijete, • a nisu rijetke ni ideje o suicidu, ali i o ubojstvu djeteta.

9. Pospartalna depresija • se javlja u prosjeku kod svake desete rodilje • u prvih dvadeset četiri sata, do šest tjedana nakon poroda, a ponekad i kroz godinu dana • osjećajem tuge ili mrzovolje, smanjenjem interesa ili zadovoljstva za uobičajene aktivnosti, velikim promjenama u tjelesnim funkcijama, apetitu ili težini, nemogućnosti spavanja ili prekomjerne pospanosti, nemirom ili osjećajem usporenosti, gubitka energije, iscrpljenosti, smanjenjem sposobnosti razmišljanja ili koncentracije, neodlučnost i osjećaj nevrijednosti ili neadekvatne krivnje, povratnim mislima o smrti i umiranju, osjećaju nekompentencije za skrb o djetetu.

10. Anksiozni poremećaji • poremećaj prilagodbe, • panični poremećaj, • poslijetraumatski stresni poremećaj (PTSP). • opsesivni simptomi koji uključuju ponavljane, intruzivne i uznemirujuće, zbunjujuće misli zvan kontrole, a koje su fokusirane na dijete (npr. da će ga ozlijediti, da će se razboljeti, utopiti, da će biti razroko, da će ga netko ukrasti, staviti u pećnicu ili mikrovalnu…). • kompulzije, ponavljani akti koji prate obsesivne misli i čije izvršenje dovodi do olakšanja napetosti, poput izbjegavanja čuvanja djeteta u blizini stubišta, izbjegavanje kupanja, skrivanje noževa, zaobilaženje kuhinje, izbjegavanje mijenjanja pelena ili čak boravljenja u kući.

11. Majčinski poslijeporođajni,tzv. "Baby Blues" • osjećaj potištenosti, utučenosti, snuždenosti, • sniženog raspoloženja s napadima plakanja, iritabilnosti, anksioznosti, nesanice, • uz labilnost raspoloženja koje oscilira do osjećaja ekstremne sreće i povišene reaktivnosti. • Beby Blues se u svim kulturama javlja u do osamdeset posto majki nakon poroda i ne smatra se psihičkim poremećajem, • a nastaje bez veze sa vanjskim stresorima, • srednjeg je intenziteta i prolaznog karaktera. • Osoba se smiri za dva do tri tjedna.

12. Prevencija • monitoriranje znakova u visoko rizičnih žena prije i tijekom trudnoće, • edukacija žena i članova obitelji prije rođenja, • savjetovanje i visoka društvena podrška prije poroda, • razgovarati o planiranju obitelji, s fokusom na promjene i integraciju novih uloga. • Korisna je individualna, bračna i obiteljska psihoterapija, suportivne grupe majki • Treba istražiti osjećaje i ambivalenciju o njima, • uz usmjerenje na specifične probleme, okolnosti trudnoće, prije, samog poroda, poslije, • te pronalaženje kompromisa između idealnih fantazija i stvarne obitelji. • Kreirati atmosferu prihvaćanja.

13. Terapiju antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja, tj. profilaksu bipolarnog afektivnog poremećaja raspoloženja, treba započeti tijekom trećeg trimestra ili neposredno prije poroda. Kako bi se spriječili neželjeni efekti lijekova. Odluka o terapiji treba biti zajednička između pacijenta, partnera, obstetričara, obiteljskog doktora, primalje, pedijatra i psihijatra. Terapija • Medication in Pregnancy • •First Trimester Exposure • –  Organogenesis • •Third Trimester Exposure • –  Neonatal Adaptation Syndrome • •Longterm Effects • –  Behavioural Teratogenicity

14. Prema FDA nema antidepresiva koji bi bio odobren tijekom trudnoće, a svi psihotropni lijekovi prolaze kroz placentarnu barijeru i u majčino mlijeko, nekoliko antidpresiva manje od drugih. Mada su relativno male toksičnosti i adverzivnih efekata, uvijek postoji rizik od malformacije organa i teratogeneze, neonatalne toksičnosti i sindroma uzdržavanja, tj. apstinencijskog sindroma, te sekvela na kasnijem razvoju i ponašanju djeteta.

15. Period dojenja • Posebno treba obratiti pozornost na period dojenja, kojeg je učestalost u posljednje vrijeme povišeno prisutna. • Najbolje je odlučiti prestati dojiti ako se mora primijeniti terapija. • Klijent mora biti informiran o rizicima i koristi tretmana i ne- tretmana za sebe i dijete

16. Postpartum Depression Screening Scale (PDSS) 35 itema (samoocjenska ljestvica) Skala od 5 mogućih izbora Osjetljivost 94%, i 96% specifična Beck’s Depression Inventory (PDI) Samoocjenska 21 pitanje - scored 0 – 3 Score viši od 17 indicira da pacijent vidi korist od profesionalne pomoći U 56% žena u postpartumu identificirana je depresija Skale procjene

17. Edinburgh Postnatal Depression Scale (EPDS) • Dizajnirana je za vanjske pacijente • Ima 10 pitanja • Pretpostavljeno vrijeme za odgovor je 5 minuta • Prikazuje osjećaje u prethodnih 7 dana • Scor je od 0-3 ovisno o ozbiljnosti simptoma • Maksimalni total score je 30 mogućih bodova • Cut off je 13-9 bodova ovisno o studiji • Scores > 12 ili 13 identificira većinu žena sa postpartalnom depresijom • Score > 12 je 100% osjetljivi 95% specifičan u detekciji major depression

18. Edinburgh Postnatal Depression Scale 1. I have been able to laugh and see the funny side ofthings. 2. I have looked forward with enjoyment to things. 3. I have blamed myself unnecessarily when things wentwrong. 4. I have been anxious or worried for no good reason. 5. I have felt scared or panicky for no good reason. 6. Things have been getting on top of me. 7. I have been so unhappy that I have had difficultysleeping. 8. I have felt sad or miserable. 9. I have been so unhappy that I have been crying. 10. The thought of harming myself has occurred to me. (Cox JL et al Br J Psychiatry 1987) The EPDS Scoring “I have been able to laugh and see the funnyside of things.” 0 = As much as I could 1 = Not quite so much now 2 = Definitely not so much now 3 = Not at all An EPDS score of >10 identifies 100% of women who are depressed >14 can be used to identify 92% true positives and24% false positives.

19. SAMPLE EPDS QUESTIONS §1. I have been able to laugh & see the funny side of things • As much as I always could • Not quite so much now • Definitely not so much not • Not at all §*3. I have blamed myself unnecessarily when things went wrong • Yes, most of the time • Yes, some of the time • Not very often • No never §*6. Things have been getting on top of me • Yes, most of the time I haven’t been able to cope at all • Yes, sometimes I haven’t been coping as well as usual • No, most of the time I have coped as well as ever • No, I have been coping as well as ever

20. Sample Test - Edinburgh Postnatal Depression Scale Instructions:As you have recently had a baby, we would like to know how you arefeeling now. Please choose the answer that comes closest to how you have felt INTHE PAST WEEK, not justhow you feel today. Question 1 In the past week I have been able to laugh and see the funny side of things: Asmuch as I always could Not quite so much now Definitely not so much now Not at all Question 2 In the past week I have looked forward with enjoyment to things: As much as Iever did Rather less than I used to Definitely less than I used to Hardly at all Question 3 In the past week I have blamed myself unnecessarily when things went wrong:Yes, most of the time Yes, some of the time Not very often No, never Question 4 In the past week I have been anxious or worried for no good reason: No, not at allHardly ever Yes, sometimes Yes, very often Question 5 In the last week I have felt scared or panicky for no very good reason: Yes, quite alot Yes, sometimes No, not much No, not at all Question 6 In the past week things have been getting on top of me: Yes, most of the time Ihaven't been able to cope at all Yes, sometimes I haven't been coping as well as usual No,most of the time I have coped quite well No, I have been coping as well as ever Question 7 In the past week I have been so unhappy that I have difficulty sleeping: Yes, mostof the time Yes, sometimes Not very often No, not at all Question 8 In the past week I have felt sad or miserable: Yes, most of the time, Yes, quiteoften Not very often No, not at all Question 9 In the past week I have been so unhappy that I have been crying: Yes, most of thetime. Yes, quite often Only occasionally No, never Question 10 In the past week the thought of harming myself has occurred to me: Yes, quiteoften Sometimes Hardly ever Never

21. Prospective Instruments Used To Diagnose And Rate Postpartum Mood Disorders •  Daily Record of Severity of Problems (DRSP) • Calendar of Premenstrual Experiences (COPE) • Visual Analogue Scale (VAS)

22. Literatura  1. Beck AT, Ward, CH, Mendelson M, Mock J, Erbaugh J. An inventory for measuring depression. Archives of General Psychiatry. (June 1961). 4:6:561-571.  2. Cox JL, Holden, JM, Sagovsky R. Edinburgh Postnatal Depression Scale (EPDS). British Journal of Psychiatry. (1987). 150:782-786. • Epperson CN. Postpartum major depression: detection & treatment. American Family Physician. (April 15, 1999). 59:8:2247-2254. • Mandl KD, Tronick EZ, Brennan TA, Alpert HR, Homer J. Infant health care use and maternal depression. Archives of Pediatric Adolescent Medicine. (1999). 153:(8):808-813. • Stowe Z. Depression after childbirth: I it the “baby blues” or something more? Pfizer Inc. January 1998. • Stowe ZN, Nemeroff CB. Women at risk for postpartum-onset major depression. American Journal of Obstetrics & Gynecology. (August 1995). 173:2:639-645. • Utah Department of Health. (2001). [Untitled]. Unpublished Maternal Mortality Review Program data. • Utah Department of Health. (2001). [Untitled]. Unpublished PRAMS data. • Whiffen VE, Gotlib IH. Infants of postpartum depressed mothers: temperament and cognitive status. Journal of Abnormal Psychology. (1989). 98:3:274-279. • Debby Carapezza, R.N., M..S.N. Nurse Consultant, Reproductive Health Program. POSTPARTUM DEPRESSION. BEYOND THE BLUES. Utah Department of Health. INCIDENCE OF DEPRESSION • Prenatal & Postpartum Depression. Speakers’ Bureau: GSK, Wyeth, Lundbeck, Astra Zeneca.Advisory Boards:GSK, Wyeth, Janssen Ortho. Pregnancy & Postpartum Depression. Screening for PPD • Laura J. Miller, M.D.Peripartum Depression. Women’s Services Division. University of Illinois at Chicago • LT Sarah Jorgensen. Postpartum Mood Disorders. Naval Hospital Jacksonville.Primary Objectives