NAKNADA ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA Pravosudna akademija

1. NAKNADA ŠTETE IZ RADNOG ODNOSAPravosudna akademija

2. CILJEVI RADIONICE • Nakon ove radionice polaznici će moći: • analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz  pretpostavke za odgovornost poslodavca za naknadu štete koju pretrpi radnik na radu ili u svezi s radom  • analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz odgovornost radnika poslodavcu za naknadu štete koju radnik počini na radu ili u svezi s radom • prepoznavati i primjenjivati važeće odredbe zakona koje propisuju vidove naknade štete specifične za radne odnose.

3. ZAKONI KOJI UREĐUJU NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA • Zakon o radu (NN 38/95 i dr.) • Zakon o radu (NN 149/09) • Zakon o obveznim odnosima (NN br.53/91 i dr.) • Zakon o obveznim odnosima (NN br.35/05 i dr.) • Zakon o zaštiti na radu (NN br.59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) • Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN br.85/08) • Naknada štete iz radnog odnosa radni je spor na kojeg se primjenjuju posebne odredbe iz ZPP-a o parnicama iz radnog odnosa.

4. Čl. 103. ZAKONA O RADU I ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA • kao osnovni materijalno-pravni propis koji uređuje pitanje naknade štete (i u parnici iz radnog odnosa)

5. ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETU UZROKOVANU RADNIKU • Članak 103. st.1. ZR-a • Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

6. ŠTETA NA RADU • šteta koju je pretrpio radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca, • za vrijeme dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu, • ali i poslove koji se izvršavaju u interesu ili u korist poslodavca.

7. ŠTETA U VEZI S RADOM • šteta koja je posljedica aktivnosti radnika koje su u užoj funkcionalnoj vezi s poslovima i zadacima. • kao i šteta nastala pri radu koji izlazi izvan okvira sadržaja poslova ali su obavljeni po nalogu rukovoditelja

8. ODGOVORNOST POSLODAVCA • Kriterij krivnje (čl.1045.st.1.i 2. u vezi čl.1049. ZOO-a) • Kriterij uzročnosti (čl.1045.st.3.i.4. u vezi s čl.1063. i 1064. ZOO-a)

9. KRITERIJ KRIVNJE • Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (čl.1045.st.1.ZOO). • poslodavac mora dokazati da nije kriv za najblaži oblik krivnje, običnu nepažnju. • krajnju nepažnju ili namjeru na strani poslodavca - mora dokazati radnik.

10. KRITERIJ UZROČNOSTI • Objektivna odgovornost poslodavca za - opasnu stvar - opasnu djelatnost Čl.1063.ZOO - kad se smatra da šteta potječe od opasne stvari i opasne djelatnosti

11. OSLOBOĐENJE OD ODGOVORNOSTI; Prema ZOO-u poslodavac se može osloboditi od odgovornosti u tri slučaja; 1. viša sila 2. radnja oštećenika 3. radnja treće osobe

12. IZGUBLJENA ZARADA • Šteta je razlika između plaće i ukupnih primanja koje bi radnik ostvario da nije bilo ozljede • Zaradom se smatra svaka materijalna korist koja se postiže radom, neovisno o tome je li se ona ostvarivala u radnom odnosu ili izvan njega

13. NEIMOVINSKA ŠTETA • objektivna koncepcija neimovinske štete • prava osobnosti u čl.19. primjerice navedena • ako nađe da okolnosti slučaja opravdavaju, sud će dosuditi naknadu neimovinske štete • visina ovisi o jačini i trajanju fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada

14. DOSPIJEĆE NEIMOVINSKE ŠTETE • dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga (čl.1103.) • to određuje i početak tijeka zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu (čl.1103).

15. ZAKON O RADU I ZAKON O ZAŠTITI NA RADU KAO OSNOVNI SPECIJALNI PROPISI KOJI UREĐUJU PITANJA NAKNADE ŠTETE U PARNICI IZ RADNOG ODNOSA

16. ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU UZROKOVANU POSLODAVCU Radnik odgovarao za štetu ako je; a)šteta prouzročena na radu, odnosno u svezi s radom, b) šteta nastala namjerno ili zbog krajnje nepažnje, c) poslodavcu nastala šteta

17. ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (I) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl.99.st.2.ZR-a).

18. ŠTETA (I) Čl.1046. ZOO-a imovinska šteta je; -umanjenje nečije imovine (obična šteta) - sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist)

19. ŠTETA (II) • Neimovinska šteta - pravna osoba ima sva prava osobnosti kao i fizička osoba (pravo na ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu…) • razlika je jedino u pravu osobnosti vezanih uz biološku bit fizičke osobe

20. ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (I) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl.99.st.2.ZR-a).

21. ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (II) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima

22. ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (III) Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom – za štetu odgovaraju solidarno.

23. UNAPRIJED ODREĐENI IZNOS NAKNADE ŠTETE • KU ili Pravilnikom o radu može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. • Ako je šteta veća od predviđenog iznosa, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

24. REGRESNA ODGOVORNOST RADNIKA (čl.101.ZR) • Radnik koji na radu ili u svezi s radom, • namjerno ili zbog krajnje nepažnje • uzrokuje štetu trećoj osobi, • a štetu je naknadio poslodavac – dužan je naknaditi iznos isplaćen trećoj osobi.

25. SMANJENJE ILI OSLOBOĐENJE RADNIKA OD DUŽNOSTI NAKNADE ŠTETE (čl.102.ZR) • KU ili • pravilnikom o radu • mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobođenja radnika od dužnosti naknade štete.

26. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (NN 59/96, 94/96, 114/03) Čl.15. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu - ozljedom na radu, - profesionalnom bolešću ili -bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

27. ČL.1067. ZOO • Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st.1.). • Vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (st.2.).

28. DJELOMIČNO OSLOBOĐENJE čl.1067. ZOO-a Vlasnik se djelomično oslobađa odgovornosti ako je - oštećenik djelomično pridonio nastanku štete ili - treća osoba, Ona tad odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

29. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU (75/09) • Čl.15.st.1. poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti - ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. • St.2. poslodavac se može osloboditi odgovornosti jedino kod izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile.

30. POSEBNE ODREDBE ZAKONA O RADU KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

31. ŠTETA NA RADU –čl.103. st.2. ZR-a • Pravo na naknadu štete radnika prema poslodavcu odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

32. ZABRANA NATJECANJA KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

33. ZAKONSKA ZABRANA NATJECANJA • Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

34. PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE NATJECANJA (I) • Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanjeposla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

35. PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE NATJECANJA (II) • Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

36. PRAVA POSLODAVCA KADA RADNIK KRŠI ZAKONSKU ZABRANU NATJECANJA • Poslodavac može: • tražiti naknadu pretrpljene štete ili • tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, ili • da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili • da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

37. UGOVORNA ZABRANA NATJECANJA • Ugovor p. i r. da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže za razdoblje od 2 godine, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem.

38. IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE RADNIKA KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

39. IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU Dopuštenkada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, nastavak radnog odnosa nije moguć. Rok za donošenje - petnaest dana od dana saznanja za činjenice na kojima se otkaz temelji – subjektivan i prekluzivan.

40. DISKRIMINACIJA I UZNEMIRAVANJE KAO OSNOVE ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

41. ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-čl.5. (I) • Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području: • 1) rada i • 2) radnih uvjeta, • 3) uključujući kriterije za odabir i uvjete: • pri zapošljavanju, • napredovanju, • profesionalnom usmjeravanju, • stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

42. ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-čl.5. (II) • Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika • za vrijeme obavljanja posla • od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, • ako je takvo postupanje neželjeno i • u suprotnosti s posebnim zakonima.

43. DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (I) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 1) rase ili • 2) etničke pripadnosti ili • 3) boje kože, • 4) spola, • 5) jezika, • 6) vjere,

44. DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (II) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 7) političkog ili • 8) drugog uvjerenja, • 9) nacionalnog ili • 10) socijalnog podrijetla, • 11) imovnog stanja, • 12) članstva u sindikatu,

45. DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (III) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 13) obrazovanja, • 14) društvenog položaja, • 15) bračnog ili • 16) obiteljskog statusa, • 17) dobi, • 18) zdravstvenog stanja, …

46. TERET DOKAZIVANJA PO NOVOM ZAKONU O RADU I UZNEMIRAVANJE • Odredba kojom je uređena zabrana uznemiravanja više ne sadrži pravila o teretu dokazivanja, • U tom pogledu primjenjuju se druge odredbe, odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije – radnik je dužan učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i tada teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

47. ZAKON O RADU I UZNEMIRAVANJE • Uznemiravanje je (ZSD) • 1) neželjeno ponašanje • 2) uzrokovano nekim od zabranjenih osnova diskriminacije • 3) koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a • 4) koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

48. VRSTE DISKRIMINACIJE PREMA ZSD • 1) a) IZRAVNA • b) NEIZRAVNA • (propisuju ih svi antidiskriminacijski zakoni) • 2) a) OBIČNA • b) TEŽA • višestruka (s više osnova) • ponovljena (počinjena više puta) • produljena (počinjena kroz duže vrijeme) • koja s posljedicama osobito teško pogađa žrtvu (propisuje ih samo ZSD)

49. PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE ZBOG UZNEMIRAVANJA (I) • 1) Uznemiravanje je oblik diskriminacije, a prema ZSD diskriminirana osoba ima pravo na naknadu štete. • 2) Prema čl.5. ZR-a : • a) poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući prava i dostojanstvo radnika • b) poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

50. PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE ZBOG UZNEMIRAVANJA (II) • c) Zakon o radu propisuje (načelno) zabranu izravne ili neizravne diskriminacije. d) Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika.