1 / 31

LITURGIJSKA GODINA

LITURGIJSKA GODINA. OPĆENITO O LITURGIJSKOJ (CRKVENOJ) GODINI. započinje: Prvom nedjeljom došašća (ili adventa), završava: posljednjom nedjeljom u studenom (Nedjelja Krista Kralja), odnosno nedjeljom koja prethodi blagdanu sv. Andrije ( 30. studenoga)

nixie
Download Presentation

LITURGIJSKA GODINA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. LITURGIJSKA GODINA

  2. OPĆENITO O LITURGIJSKOJ (CRKVENOJ) GODINI • započinje: Prvom nedjeljom došašća (ili adventa), • završava: posljednjom nedjeljom u studenom (Nedjelja Krista Kralja), odnosno nedjeljom koja prethodi blagdanu sv. Andrije (30. studenoga) • podijeljena je na tri ciklusa (vremena), prema tri važna blagdana: • božićni • uskrsni • duhovski • + vrijeme kroz godinu

  3. LITURGIJSKA GODINA shema preuzeta sa stranice župe Ivanje Reke

  4. 1. BOŽIĆNI CIKLUS • DOŠAŠĆE • BOŽIĆ • BOŽIĆNA OSMINA

  5. advent - od lat. adventus = dolazak, došašće • došašće se sastoji od četiri nedjelje prije Božića • liturgijska boja je ljubičasta(treće nedjelje došašća može biti ružičasta) • kroz došašće se „organiziraju” ranojutarnje svete mise – zornice • u crkvama i domovima se stavljaju adventski panjevi ili vijenci s četiri svijeće (ljubičaste boje), od kojih se po jedna pali svake nedjelje došašća • adventski panjevi – imaju dublju simboliku: panj ima četiri razine, a na svakoj je svijeća; najprije se pali najviša, a na kraju najniža – simbolizira silazak Boga među ljude • adventski vijenac nije izvorno kršćanski simbol i nema dubinu kao panj Došašće

  6. naziv „Božić” dolazi od umanjenice imenice Bog = mali Bog • središte božićnog ciklusa: blagdan Božjeg utjelovljenja • u Katoličkoj Crkvi slavi se uvijek 25. prosinca Božić • Božić se počinje slaviti od 4. st., i to kao reakcija na poganski blagdan Dan nepobjedivog (boga) Sunca - taj je dan bio vezan uz zimski solsticij (kada je najduža noć i najkraći dan), a pogani su tada uz ples i pjesmu „pomagali” bogu Suncu da se „rodi” • kršćani su preuzeli taj dan, ali su mu dali sasvim novo značenje – jedino Sunce koje se rađa je sam Bog • na Zapadu je zimski solsticij padao 25. prosinca (prema rimskom kalendaru), a na Istoku 6. siječnja (prema egipatskom kalendaru) - to će kasnije utjecati na različite datume katoličkog i pravoslavnog Božića

  7. Božićna osmina • nakon Božića još se narednih tjedan dana izravno slavi Božić, a do Svijećnice traje božićno vrijeme • blagdani: • 26. prosinca - Sveti Stjepan • 27. prosinca - Sveti Ivan • 28. prosinca - Nevina dječica • 1. siječnja – Marija Bogorodica • 6. siječnja – Bogojavljenje (Tri kralja) • prva nedjelja nakon Bogojavljenja – Krštenje Isusovo • 2. veljače – Svijećnica (završetak božićnog vremena)

  8. 1. USKRSNI CIKLUS • KORIZMA • VELIKI TJEDAN • USKRS – do DUHOVA

  9. Korizma • traje (oko) 40 dana • započinje Čistom srijedom (Pepelnicom) i traje do Velikog četvrtka • u počecima je bila vrijeme pokore za katekumene(odrasle pripravnike za krštenje), a onda se proširilo na sve • vrijeme ozbiljnosti, pokore, osnaživanje vjere, odricanja... • važan dio pučke pobožnosti u korizmi je križni put (pobožnost je nastala u Jeruzalemu u 15. st., a sastoji se u razmišljanju o Kristovoj muci i smrti kroz 14 postaja) • liturgijska boja je ljubičasta • ne svira se, crkva se ne ukrašava, ne pjeva se Slava ni Aleluja...

  10. Veliki tjedan • zadnji tjedan prije Uskrsa • naziva se: • Tjedan muke, • Sveti tjedan ili • Veliki tjedan • CVJETNICA • VELIKI ČETVRTAK • VELIKI PETAK • VELIKA SUBOTA

  11. Cvjetnica • označava spomen na • svečani Kristov ulazak u Jeruzalem • svećenik tada nosi crvenu, a ne ljubičastu boju odjeće • narod se okupi izvan crkve, noseći u rukama grančice (palmine, maslinove ili neke druge), svećenik blagoslovi te grančice, navijesti evanđelje o ulasku Gospodinovu u Jeruzalem, te se nakon toga vjernici upute u crkvu • umjesto redovitog čitanja evanđelja, na Cvjetnicu se čita ili pjeva Muka (po Mateju, Marku ili Luki). Blagoslovljene grančice se obično nose kući i zataknu za križ ili se nose u staje.

  12. Veliki četvrtak • posljednji dan Korizme, a na taj dan navečer započinje vazmeno trodnevlje (Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota) • prije podne se održava samo jedna sveta misa u cijeloj biskupiji, koju slavi biskup sa svećenicima iz cijele biskupije (Misa posvete ulja) • biskup tada blagoslovi tri ulja: • bolesničko ulje, kojim se mažu bolesnici, • katekumensko, kojim se mažu krštenici, te • krizmu, tj. mješavinu maslinova ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se upotrebljava kod krštenja, potvrde, te kod svećeničkog i biskupskog ređenja

  13. Veliki četvrtak • navečer se u svakoj župi slavi misa Gospodnje večere • prije mise se isprazni tabernakul (svetohranište, ormarić u kojem se čuvaju hostije); • pjeva se Slava, a tada zazvone zvona i više ne zvone do Vazmenog bdijenja; • nakon čitanja evanđelja može se izvršiti obred pranja nogu • nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno prozirnu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista); • također, svi se ukrasi s oltara odnesu; • tada se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, kada su njegovi učenici pozaspali.

  14. Veliki petak • označava spomen na Kristovu smrt • nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikog petka • svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti • obredi započinju u šutnji: svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli; • Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva • umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva • slijedi ljubljenje križa(donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva i pjeva se: Evo drvo križa…) • nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi (pri tome se pjevaju tzv. prijekori, odnosno pjesme koje označavaju tužbe raspetog Krista za nezahvalnost puka ) • zatim slijedi pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak • nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti.

  15. Velika subota • Velika subota predstavlja spomen na Kristov počinak u grobu • nema mise niti pričešćivanja • oltar ostaje i dalje nepokriven • navečer (nije točno određeno vrijeme, ali ne bi trebalo započinjati prije 21 sata, niti završiti nakon 6 sati u nedjelju) se slavi Vazmeno (ili uskrsno) bdijenje.

  16. Vazmeno bdijenje • spomen na Kristovo osloboditeljsko djelo, spomen na Kristovu muku i smrt, te njegovo uskrsnuće, po kojima smo i mi vjernici spašeni • započinje paljenjem i blagoslovom “ognja bdijenja”, odnosno vatre koja se naloži u blizini crkve, i pripravom uskrsne svijeće (velike svijeće na kojoj su urezana grčka slova A i W /alfa i omega/, kao znak da je Krist početak i svršetak svega, te tekuća godina) • zatim svećenik pali uskrsnu svijeću od ognja bdijenja, te s njom ulazi u crkvu (dok ulazi, tri puta pjeva, svaki put višim glasom: Svjetlo Kristovo!, na što vjernici odgovaraju: Bogu hvala! Pri tome pale svoje svijeće od uskrsne

  17. Vazmeno bdijenje • nakon toga slijedi hvalospjev svijeći, tzv. Exultet, koji započinje: Ovo je noć… • potom se čitaju biblijska čitanja(najprije se čitaju tekstovi iz Starog zavjeta, kojih može biti sedam, a nakon svakog se pjeva ili čita psalam, te svećenik moli kratku molitvu. Ipak, broj se tih čitanja može smanjiti na tri, s tim da se izvještaj o oslobođenju iz Egipta ne smije izostaviti. Nakon posljednjeg starozavjetnog čitanja svećenik zapjeva Slava Bogu na visini…, a potom se čita poslanica, pjeva ponovno Aleluja, te slijedi evanđelje) • ponovno se počinju svirati orgulje, pale se svijeće na oltaru, te zvone sva zvona; nastupa, dakle, radost jer je Krist uskrsnuo, pobijedio smrt; danas se slavi i danja misa na Uskrs

  18. Vazmeno bdijenje Takva bogata liturgija želi pokazati značenje Kristova vazmenog otajstva (tj. muke, smrti i uskrsnuća), po kojem smo mi otkupljeni. Nažalost, kod nas se na Uskrs daleko više pridaje vrijednost običnom poganskom, nekršćanskom folkloru: “uskršnjim” jajima, pilićima, zečevima i slično, nego li tajni našeg spasenja. Osim toga, po izlozima i trgovinama se takvi “simboli Uskrsa” stavljaju već početkom Korizme, tako da se Uskrs – koji tako postaje dan prejedanja i opijanja – počinje slaviti još u ono vrijeme koje je predviđeno za pokoru. Korizma i Uskrs nipošto nisu dani folklora i narodnih običaja, nego Korizma treba označavati dane iskrenog pokajanja i iščekivanja Božje milosti, a Uskrs dan potpunog izlijevanja te Božje milosti ostvarene u Isusu Kristu.

  19. USKRS • Uskrs se često naziva i Vazam (sama riječ vazam dolazi od vuzem - uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta /nakon Korizme; post se prekidao samo na Veliki četvrtak/opet može uzeti meso) • postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa - dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo našeg spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu

  20. USKRS • svetkovinaUskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena • postoji formula za računanje Uskrsa, a na temelju nje se može izračunati dan Uskrsa za svaku godinu

  21. Od Uskrsa do Duhova • nakon blagdana Uskrsa, četrdeset je narednih dana posvećeno događajima koji su se zbili do Kristova uzašašća • sam se blagdan Uzašašća uvijek slavi 40. dan poslije Uskrsa, odnosno u četvrtak Šeste vazmene nedjelje • deset dana poslije, odnosno 50. dan nakon Uskrsa, slavi se blagdan Duhova, tj. spomen na silazak Duha Svetoga na prvu Crkvu • tim blagdanom završava uskrsni, a započinje duhovski ciklus

  22. 3. DUHOVSKI CIKLUS • vrijeme od Duhova do kraja liturgijske godine pripada duhovskom ciklusu • kroz to vrijeme značajniji blagdani su: • Presveto Trojstvo (slavi se u nedjelju iza Duhova), • Tijelovo(u prvi četvrtak nakon Trojstva), • Krist Kralj (u zadnju nedjelju kroz godinu; prije početka Došašća)…

  23. ZAPIŠIMO LITURGIJSKA GODINA • započinje Prvom nedjeljom došašća, a završava posljednjom nedjeljom u studenom • podijeljena je na tri ciklusa • BOŽIĆNI (Došašće, Božić i Božićna osmina) • USKRSNI (korizma, Veliki tjedan, Uskrs, od Usrsa do Duhova) • DUHOVSKI (od Duhova do početka Došašća) • + VRIJEME KROZ GODINU (nedjelje bez značajnih blagdana) www.vjeraidjela.com

More Related