MINISTARSTVO ZDRAVLJA 2012. i 2013. godina

1. MINISTARSTVO ZDRAVLJA 2012. i 2013. godina

2. Zatečeno stanje Slaba povezanost i manjkav kontinuitet u zdravstvu Neujednačena ili nepoznata kvaliteta zdravstvene zaštite Nedovoljna učinkovitost i djelotvornost u zdravstvenom sustavu Slaba ili neujednačena dostupnost zdravstvene zaštite Slabi pokazatelji zdravlja Gomilanje dugova

3. Ciljevi • Strateški plan Ministarstva zdravlja 2013.- 2015. (usklađen s Planom 21) • Razvoj informatizacije i eZdravstva • Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu • Jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu • Reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova • Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti • Jačanje preventivnih aktivnosti • Očuvanje financijske stabilnosti zdravstva • Suradnja s drugim resorima i društvom u cjelini

4. Što smo ostvarili? • Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. - krovni strateški dokument za donošenje politika i odluka u zdravstvu u idućih osam godina i glavni preduvjet za pristup europskim fondovima. • Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji - moderan zakon koji uređuje liječenje neplodnosti kod žena i parova, koji će hrvatskim građanima učiniti dostupnim najsuvremenije metode liječenja i koji je u skladu sa standardima za zaštitu ljudskih prava. • Akcijski plan za smanjenje listi čekanja u bolnicama - uvođenje eListe i eNaručivanje. Cilj je liste čekanja svesti u medicinski prihvatljive granice za prve preglede specijalista, za dijagnostičke i terapijske postupke, operativne zahvate te kontrolne preglede liječnika specijalista. Uvodimo pravila i procedure za njihovo vođenje prema stupnju hitnosti pacijenta (hitna stanja, brze i redovne procedure). • Zajednička javna nabava - projekt pokrenut u bolnicama i javnim ustanovama kako bi se postigla najbolja vrijednost za uložena financijska sredstva, odnosno postigle značajne uštede u nabavci lijekova, medicinskog materijala, goriva, prehrambenih i drugih proizvoda. Dosad su postignute uštede u iznosu od 449,088,744.32kn s PDV-om , odnosno 27.2 % u odnosu na dosadašnju potrošnju po istim artiklima. Sve bolnice provođenjem zajedničke nabave postigle su uštede, a nadmetanja koja su postigla najviše uštede su lijekovi 97,8mln. kn (44.7%), zemni plin  74,5 mln.kn (42%) i električna energija 70,2 mln.kn (35.4%).

5. Što smo ostvarili? - 2 • Niz projekata koji omogućuju kvalitetnije liječenje i bolju dostupnost zdravstvene zaštite • otvaranje OHBP u bolnicama (do kraja godine ukupno 21 odjel) • uređenje novih odjela za palijativnu skrb u bolnici u Novom Marofu i Općoj bolnici Knin, dječjih hematoonkoloških odjela u KBC Rijeka i KBC Split • preventivni programi ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva • program javno dostupne defibrilacije “Pokreni srce – spasi život”, kako bi se povećao broj preživljavanja u slučaju iznenadnog zastoja srca, nabava 150 automatskih vanjskih defibrilatora (AVD) koji se postavljaju na javne površine • Razvoj transplantacijske medicine • Hrvatska je po stopi realiziranih darivatelja te transplantaciji bubrega i jetre s umrlih darivatelja na milijun stanovnika vodeća zemlja svijeta i najuspješnija članica Eurotransplanta • Hrvatska se pozicionirala kao regionalni lider te Centar za razvojnu podršku zemljama Jugoistočne Europe, uspješno je potaknut razvoj i revitalizacija transplantacijskih programa u regiji (Crna Gora i Srbija)

6. Što smo ostvarili? - 3 • Domaće zakonodavstvo smo uskladili s propisima Europske unije Tijekom 2012 i 2013 godine doneseno je niz propisa, uredbi, zakona i podzakonskih akata kako bi se hrvatsko zakonodavstvo prilagodilo europskim propisima i standardima, a to su: • Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti • Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju • Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji • Zakon o kemikalijama • Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima • Zakon o predmetima opće uporabe • Zakon o kontaminatima • Zakon o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima • Zakon o hrani za posebne prehrambene potrebe • Zakon o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja • Zakon o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke • Zakon o vodi za ljudsku potrošnju • Zakon o medicinskim proizvodima • Zakon o lijekovima • Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravestvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda • Zakon o provedbi Uredbi EU iz područja prekursora za droge

7. Što smo ostvarili? - 4 • Aktivnosti u području sigurnosti hrane • monitoring u području genetski modificiranih organizama - ukupno je provedeno 270 nadzora • inspekcijski nadzor nad zdravstvenim tvrdnjama u cilju sprječavanja zavaravanja potrošača, povlačenje kozmetičkih pripravaka zbog prisutnosti djelatnih tvari lijekova (kortikosteroidi), povlačenje pripravaka ionskog i koloidnog srebra, zabrana reklamiranja predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom zbog dovođenja potrošača u zabludu • nadzor nad primjenom Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda - ukupno obavljeno 22.820 nadzora, podneseno 395 optužnih prijedloga, naplaćena 2.441 mandatna kazna s ukupnim prihodom u državni proračun od 1,67 milijuna kuna, podneseno ukupno 22 prekršajnih naloga s prihodom u državni proračun od 22.000 kuna, očekivani prihod u državni proračun od optužnih prijedloga je od 5,48 do 5.8 milijuna kuna • nadzorom na granici ukupno je pregledano 110.917 uvoznih pošiljaka • ulaskom RH u EU izvršena je reorganizacija granične sanitarne inspekcije - zatvoreni su granični prijelazi sa susjednim zemljama članicama te otvoreni novi na lokacijama sa trećim zemljama

8. Pet najvažnijih ciljeva do kraja mandata • Sanacija i reorganizacija bolničkog zdravstvenog sustava • Sanacija bolnica - obuhvaća analizu i utvrđivanje uzroka gubitka, pregovore s vjerovnicima, podmirivanje obveza, otpis potraživanja i svođenje rokova plaćanja u zakonom utvrđene okvire te provedbu reorganizacije i racionalizacije poslovanja. Za bolnice u sanaciji imenovani su sanacijski upravitelj i sanacijska vijeća koja sačinjavaju predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva financija i bolnice, koji će Ministarstvu zdravlja dostaviti plan sanacije svojih ustanova. Provođenje sanacije prati Koordinacijsko tijelo. • Master plan bolničkog zdravstvenog sustava – ključni dokument za reorganizaciju bolničkog sustava bit će izrađen s ciljem efikasnijeg poslovanja te osiguravanja boljih uvjeta rada i daljnjeg unaprjeđenja bolničkih usluga, ciljevi su usporavanje porasta bolničke potrošnje kroz remodeliranje postojećih bolničkih kapaciteta, te sukladno tome predložiti udruživanja nekih postojećih bolnica u regionalne mreže, novu organizaciju rada unutar bolnica i bolničkih mreža te osnivanje nacionalnih i regionalnih centara izvrsnosti, uvođenje dnevnih bolnica, smanjenje skupih akutnih kapaciteta koji se trenutno koriste za produženo liječenje te proširenje kroničnih kapaciteta bolnica. Procijenjeni učinak iznosi 400 milijuna kuna godišnje u usporedbi s razinom potrošnje bez provedbe master plana. • Outsourcing nemedicinskih usluga – cilj je smanjiti troškove nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama. Sukladno dogovoru, aktivnosti će biti provedene istodobno s drugim sektorima: socijalnoj skrbi, obrazovanju i pravosuđu. U tijeku je analiza nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama.

9. Pet najvažnijih ciljeva do kraja mandata - 2 • Plan za poboljšanje položaja i razvoj zaposlenika u zdravstvu • s ciljem otklanjanja postojećih nedostataka i dosezanja europskih standarda, Ministarstvo zdravlja započelo je proces definiranja sustava upravljanja ljudskim potencijalima, te je u izradi strateški plan za razvoj ljudskih potencijala. Novi sustav upravljanja definirat će načine za praćenje i procjenu rada zdravstvenih djelatnika te predložiti mehanizme za regrutiranje, zadržavanje, obrazovanje i profesionalni razvoj, naročito u kontekstu nedavnog ulaska Hrvatske u EU. Sustav će ujedno omogućiti i poboljšanje položaja zdravstvenih djelatnika te uvođenje sustava nagrađivanja i stimuliranja najboljih. • Reorganizacija hitne medicinske službe • obuhvaća objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, integraciju telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvođenje specijalizacije iz hitne medicine za doktore medicine i dodatnog specijalističkog stručnog usavršavanja iz hitne medicinske pomoći za medicinske sestre-medicinske tehničare, standardizaciju medicinske opreme i vozila i izradu smjernica/protokola/algoritama postupaka zbrinjavanja • do kraja 2013. godine počet će sa radom objedinjeni hitni prijemi (OHBP) u još 11 akutnih bolnica. U sklopu OHBP nalazi se trijaža, moderna dijagnostika, hitni laboratorij, reanimacijske sale, hitna operacijska sala te uređen i opremljen prostor za smještaj i nadzor akutnih pacijenata. OHBP-i će potpuno biti opremljeni kvalitetnom modernom opremom, poput anestezioloških aparata, rendgena s mobilnim dijelom, monitora za praćenje životnih funkcija, EKG aparata i mobilnog ultrazvučnog uređaja. Nabavu opreme, sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko - tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicinske službe financira Ministarstvo zdravlja iz kredita Svjetske banke za projekt unaprjeđenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu, uz sufinanciranje iz Državnog proračuna.

10. Pet najvažnijih ciljeva do kraja mandata - 3 • 4. Novi modeli ugovaranja bolnica i primarne zdravstvene zaštite i informatizacija zdravstvenog sustava • Novi modeli ugovaranja - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje provodi ugovaranje primarne zdravstvene zaštite i bolnica po novom modelu koji potiče učinkovitost i kvalitetu rada u zdravstvu. Novi model ugovaranja je osmišljen i definiran za ugovorno razdoblje 2013.-2015. temeljen na praćenju učinkovitosti i kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite, provođenju preventive, upravljanju kroničnim bolestima, udruživanju liječnika prema posebnim vještinama te pružanju dodatnih usluga pacijentima - prema najvišim europskim i svjetskim standardima. • Informatizacija zdravstvenog sustava - nastavlja se i dalje, s ciljem podizanja učinkovitosti, pristupačnosti i sigurnosti zdravstvenog sustava, standardizacijom poslovnih procesa i informacija, te poboljšanjem nadzora i upravljanja zdravstvenim sustavom u cijelosti. Planirano je preusmjeravanje uštede od 1,5% od ukupnog godišnjeg proračuna zdravstvenog sustava u podizanje kvalitete zdravstvene zaštite odnosno liječenje osjetljivih skupina. Ulaganjem u informatizaciju ostvaruju se preduvjeti praćenja rada, potrošnje i ostvarivanja ciljeva, a time i učinkovitog upravljanja sustavom zdravstva. Također, boljom kontrolom i smjernicama usporava se prirodni trend porasta potražnje za zdravstvenim uslugama.

11. Pet najvažnijih ciljeva do kraja mandata - 4 • 5. Privlačenje sredstava iz EU fondova • Tijekom prošle godine iz IPA programa osigurali smo financijska sredstva za dva projekta ukupne vrijednosti 324.000 EUR – to su projekti Further strenghtening of capacity for blood, tissue and cells i Technical assistence in preparation of projects for EU funds. • U sklopu Prijelaznog instrumenta, kao pomoć za jačanje kapaciteta pri usklađivanju pravne stečevine EU, Europska komisija odobrila je 12 projekata ukupno vrijedna 4 milijuna Eura • Izrađene su tzv. zalihe projektnih ideja čime je MZ započelo s projektnom aktivnošću u sklopu kredita Svjetske banke. Do sada je prikupljeno oko 288 projektnih ideja iz sektora zdravstva, za koje će se pokušati osigurati sredstva iz strukturnih fondova u narednom razdoblju