oko

1. oko Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

2. Staklasto tijelo Cilijarni mišići Mrežnica Krvne žile Mrežnice Bjeloočnica Rožnica Očna leća Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Pupila-zjenica Vidni živac Šarenica-iris Žilnica Žuta pjega (macula lutea) Slijepa pjega Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineer

3. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Serway R.A., Jewett J.W. Physics for scientists and engineer

4. Očna leća realna umanjena obrnuta Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 • konvergentna leća, srednji indeks loma 1,4 • stvara umanjenu realnu obrnutu sliku na mrežnici • udaljenost od L do M je stalna pa da bi bilo moguće gledanje različito • udaljenih predmeta očna leća ima PROMJENLJIVU ŽARIŠNU DULJINU • (koja se postiže promjenom radijusa zakrivljenosti leće pomoću • cilijarnih mišića)

5. Gledamo okom vidimo mozgom Preokrenuta slika očne leće - pribadačom probuši papir - papir udalji od oka tako da dodiruje nos - kroz rupicu jednim okom promatraj udaljen izvor svjetlosti - pribadaču namjesti u uspravan položaj neposredno ispred oka - miči pribadaču gore-dolje i promatraj sliku u rupici Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Slika u rupici se giba suprotno od pribadače. Ona je sjena pribadače na mrežnici oka.

6. STVARANJE SLIKA NA OČNOJ LEĆI - iglom napravi rupicu na papiru - približi je oku i gledaj kroz nju u žarulju Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Slike koje vidimo su sjene koje sitne nečistoće nakupljene u očnoj tekućini stvaraju na mrežnici oka. Budući da imaju veću gustoću od očne tekućine, nakon svakoga treptaja oka, pod utjecajem sile teže, gibaju se prema dolje. U to se možeš uvjeriti ako pokus ponoviš ležeći. Tada će se čestice gibati prema uglu oka.

7. DOKAZ POSTOJANJA SlijepE pjegE OKA - približi lice na desetak centimetara od papira. - prekrij desno oko i zagledaj se lijevim okom u X. - polako se udaljavaj od papira. Znak O će nestati, dok je A, koji je lijevo od njega, i dalje vidljiv. Primijeti da umjesto O ne vidiš rupu, već sivu podlogu jer je „rupa“ je popunjena intervencijom tvojega mozga. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012

8. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Normalno oko - emetropija Oko koje bez napora sliku beskonačno dalekog predmeta lomi u jasnu/oštru sliku točno na mrežnici (gdje je žarište leće).

9. Normalno oko - emetropija Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Krajnje točke akomodacije Daleka točka – u beskonačnosti Bliza točka – s godinama se udaljuje – 7 godina oko 7 cm, kod 60 godišnjaka 20 cm, prosječno se uzima 25 cm Daleka točka Bliza točka Leća oka Interval akomodacije (jasnog vida)

10. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Mane oka - ametropija Ametropia – zajednički naziv za anomalije vida miopia hiperopia (hypermetropia) ili presbiopia astigmatizam

11. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Miopia - kratkovidnost Žarište očne leće i daleka točka leže ispred mrežnice u unutrašnjosti oka tako da je oštrina vida smanjena za gledanje u daljinu. (problem knjiga na nosu tj. dobivanja jasne/oštre slike predmeta koji se nalaze dalje od daleke točke)

12. Djenifer Micoli i Branka Milotić: Web radionica Kako vidimo predmete http://e-skola.hfd.hr/ Kratkovidno oko jasno vidi bliske predmete (nejasno vidi predmete koji su dalje od daleke točke)

13. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de hiperopia - dalekovidnost Bez napora sliku beskonačno dalekog predmeta lomi u oštru sliku IZA mrežnice. (problem prekratkih ruku tj. dobivanja jasne/oštre slike predmeta koji se nalaze bliže od blize točke)

14. Djenifer Micoli i Branka Milotić: Web radionica Kako vidimo predmete http://e-skola.hfd.hr/ Dalekovidno oko jasno vidi daleke predmete. (nejasno vidi predmete koji su bliže od blize točke)

15. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de presbiopia - staračka dalekovidnost Napetost mišića opada i slabi mogućnost akomodacije oka. Oko bliske predmete ne vidi oštro (prekratke ruke).

16. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de astigmatizam spherical or astigmatic ametropia

17. Križ kako ga vidi: ... normalno oko Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 ...astigmatično oko

18. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Korekcija Miopije Divergentna korektivna leća stvara virtualnu sliku u dalekoj točki oka. Ta virtualna slika postaje predmet za leću oka koja stvara sliku na mrežnici.

19. Korekcija Miopije Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Leća oka mrežnica Leća naočala Mnemonik – Kakva leća naočala kod kratkovidnosti? Negativna (negativno je bit kratko-vidan)

20. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Korekcija hipermetropije Konvergentna korektivna leća stvara virtualnu sliku u blizoj točki oka. Ta virtualna slika postaje predmet za leću oka koja stvara sliku na mrežnici.

21. Korekcija hipermetropije Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 mrežnica leća naočala leća oka

22. Carl Zeiss Jena http://www.zeiss.de Korekcija presbiopije Mnemonik – kakva leća naočala kod dalekovidnosti? Pozitivna (pozitivno je bit daleko - vidan)

23. Binokularno gledanje – RUPA U DLANU - šuplji valjak postavi pred desno oko, kao teleskop - promatraj udaljen predmet - otvoreni lijevi dlan postavi tik uz valjak, pred lijevo oko - motri sliku dlana Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Jedno oko vidi udaljen predmet, a drugo dlan, zajednička slika u mozgu stvara iluziju.

24. Binokularno gledanje – procjena udaljenosti • - postavi šalicu na stol ispred prijatelja na udaljenosti oko pola metra • - neka prijatelj pokrije rukom jedno oko • - spajalicu pomiči iznad šalice • neka ti prijatelj da znak kada, • gledajući jednim okom, misli da će • spajalica sigurno pasti u šalicu • izvedite pokus sa 10 spajalica • ponovite pokus sa svih 10 spajalica • tako da prijatelj gleda s oba oka Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Binokularno gledanje stvara trodimenzionalnu sliku prostora pa omogućava bolju procjenu udaljenosti predmeta.

25. Binokularno gledanje – raketa polijeće - crtež stavi na stol - nosom dodirni sunce na crtežu - zarotiraj sliku u smjeru suprotnom od kazaljke sata Čini se da se nacrtana raketa podiže. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Kada nos dodiruje sunce na crtežu, tada lijevim okom vidimo oblake, a desnim raketu. Te se dvije slike ne spajaju u jednu i imamo dojam da se oblaci spuštaju, a raketa polijeće. Na dvodimenzionalnim slikama ne možemo vidjeti dubinu. Međusobne odnose predmeta razaznajemo koristeći iskustvo (relativna veličina objekata, prekrivanje jednoga predmeta drugim, linearna perspektiva), ali ne vidimo trodimenzionalnu sliku. Kada gledamo koristeći oba oka, na mrežnici lijevog i desnog oka nastaju različite slike, a u mozgu se stvara trodimenzionalna slika.

26. Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Optički instrumenti

27. Okularni optički instrumenti - lupa - mikroskop - dalekozor / teleskop Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 Povećanje vidnog kuta

28. Djenifer Micoli i Branka Milotić: Web radionica Kako vidimo predmete http://e-skola.hfd.hr/ vidnI kut Haso: "Kako je moguće da ukradu onako veliki avion?" Mujo: "Pa joj Haso, ukradu ga kad je visoko u zraku, onda je malen!"

29. vidnI kut u2 u1 Izv. prof. Rajka Jurdana Šepić, Fizika 2, PFRI 2012 P1 P2 Vidni kut s optičkim instrumentom Kutno povećanje = ------------------------------------------------ Vidni kut bez optičkog instrumenta