DAROVITOST

1. DAROVITOST Mentor: prof. dr. Sc. Zdravka Leutar Anita Budimir Mostar, studeni ,2013

2. ŠTO JE DAROVITOST? • Darovitost je sklop osobina koje omogućuju pojedincu da dosljedno postiže izrazito iznad prosječan uradak u jednoj ili više aktivnosti kojima se bavi. • Darovitiimajusnažnuunutarnjumotivacijuzaovladavanjemiosmišljavanjempodručja u kojempokazujunapredanrazvoj. Onaočitujuvrlointenzivan, gotovoopsesivaninteres, sposobnostsnažnogusredotočenja, strastizanos u ovladavanjuspecifičnimpodručjem.

3. Prema mišljenju stručnjaka darovita i talentirana djeca su ona koja svojim iznadprosječnim sposobnostima , predanošću zadatku i kreativnošću mogu postići visoke rezultate pa su im neophodni posebni programi koji će omogućiti njihov maksimalni razvoj i postignuće. • Takva djeca imaju visoke potencijale ili su već postigla visoke rezultate u nekoj od sljedećih oblasti: opća intelektualna sposobnost, specifične obrazovne sposobnosti, kreativno ili produktivno mišljenje, likovne i umjetničke sposobnosti ...

4. Kod definiranja darovite i talentirane djece bitna su • 4 faktora: • Iznadprosječne sposobnosti • Motivacija • Kreativnost • Socijalni faktor

5. Osobine darovite djece • 1. Model darovitosti • 2. Kognitivne komponente darovitosti • 3. Komponente ličnosti koje pridonose realizaciji darovitosti • 4. Motivacija kao posredujući činitelj u realizaciji darovitosti

6. Model darovitosti • Postavlja se pitanje kako pomoći darovitom djetetu u realizaciji njegovih potencijala?

7. Prvi odgovor na to pitanje je razumijevanje prirode darovitosti što pretpostavlja poznavanje ključnih koncepata koji se obično opisuju kao unutrašnji i vanjski činitelji darovitosti , kao i uočavanje njihovog međuodnosa. • Također treba razmotriti razliku između potencijalne i ostvarene darovitosti.

8. Ostvarena darovitost se obično prepoznaje u izjavama kojima učitelji, roditelji, odgajatelji pa i sami njihovi vršnjaci opisuju darovitu djecu: “ rade to i to prije, više , uspješnije, bolje, drukčije od većine svojih vršnjaka”. • Osnovicu potencijalne darovitosti čini niz naslijeđenih dispozicija koje omogućuju natprosječnost u pojedinim područjima.

9. Kognitivne komponente darovitosti • Intelektualne sposobnosti u osnovi darovitosti imaju dva izražena vida: 1. konvergentno mišljenje ( sposobnost rješavanja problema ) 2. divergentno mišljenje (mogućnost generiranja novih ideja ) • Darovitom djecom se smatraju djeca koja ujedinjuju obje komponente.

10. Kognitivistički usmjereni psiholozi naglašavaju kako darovita djeca rano pokazuju posebnost, ne samo u načinu obrade informacija nego i u načinu prihvaćanja i selekcije podražaja iz okoline.

11. Daroviti pojedinci imaju neke zajedničke kognitivne osobine: 1. sposobnost usmjeravanja pažnje na relevantne informacije i sposobnost zadržavanja pažnje 2. visoko razvijena sposobnost uočavanja odnosa u području svoje nadarenosti, tzv. Sistematsko razmišljanje 3. visoko razvijene sposobnosti za uočavanje i pronalaženje novih problema 4. sposobnost brzog pretraživanja dugoročnog pamćenja i dostupnost relevantnih informacija

12. Komponente ličnosti koje pridonose realizaciji darovitosti • 4 su bitna obilježja ličnosti za ostvarenje potencijalne darovitosti : • otvorenost prema sebi • pozitivna slika o sebi • autonomija • otpornost na stres

13. Motivacija kao posredujući činitelj u realizaciji darovitosti • Motivacijski koncepti koji su se pokazali relevantni za tumačenje darovitosti su: • Optimalna razina pobuđenosti • Potreba za postignućem i samoostvarenjem • Osjećaj samodjelotvornosti • Ciljevi povezani s postignućem i ovladavanjem

14. Karakteristike darovitih • KOGNITIVNE: • Izuzetna količina informacija i neobično pamćenje • Raznolikost interesa i velika znatiželja • Izrazita verbalna sposobnost • Ubrzan i fleksibilan proces mišljenja • Sposobnost sinteze naučenog

15. AFEKTIVNE: • Velika akumulacija o osjećajima kojih nisu svjesni • Velika svijest o sebi • Razvijen osjećaj samokontrole vrlo rano • Velika očekivanja od sebe i drugih • Viši stupanj moralnog prosuđivanja

16. FIZIČKA: • neobična i brojna zapažanja iz okoline zbog bolje osjetilne svijesti • nerazmjer između fizičkog i intelektualnog razvoja • nerazmjer između fizičkih sposobnosti i vlastitih kriterija • kartezijanski kompleks ili izbjegavanje fizičkih aktivnosti.

17. INTUITIVNE: • rano uključivanje u intuitivno mišljenje • znanje te metafizičke ideje i fenomene • kreativnost u svim poljima djelovanja • SOCIJALNE: • jaka motivacija zbog potrebe samodokazivanja • razvijena kognitivna i afektivna sposobnost poimanja i rješavanja društvenih problema.

18. Darovitoj djeci potrebno je osigurati uvjete za rano stjecanje različitih znanja i vještina, izazovniji i sadržajniji nastavni i izvannastavni program, stimulirati vještinu produktivnog mišljenja, naučiti ih boljem razumijevanju osjećaja i očekivanja drugih i veze između osjećaja i ponašanja, prevladavanju negativnih reakcija na vrijednosti kojima se treba podvrgnuti, postavljanju realnih ciljeva, dati im priliku da u fizičkoj aktivnosti uživaju

19. EMOCIONALNO – SOCIJALNI RAZVOJDAROVITE DJECE • Važno obilježje emocionalnog razvoja darovitih jest da on obično zaostaje za intelektualnim, a to znači da darovita djeca emocionalno reagiraju slično djeci svoje dobi. • Važan vid socijalnog razvoja darovitih jest činjenica da se ta djeca kad su u društvu vršnjaka, moraju prilagoditi činjenici da su po sposobnostima prilično drukčija od ostale djece. Daroviti osjećaju unutrašnji sukob između svoje potrebe za uspjehom i potrebe da pripadaju društvu «manje uspješnih» koji nije lako svladati.

20. Daroviti pojedinci imaju i neke specifične osobine ličnosti koje pridonose iskazivanju darovitosti. Pri tome se najveći značaj pridaje specifičnoj motivaciji za rad. Ona se iskazuje u izričitoj usmjerenosti prema cilju u aktivnosti koja je predmetom specifična interesa, kao i u iznimnoj radnoj energiji. Takve osobine dovode do izuzetne obaviještenosti o području koje je predmetom specifičnih interesa i fascinantnim znanjem.

21. Odpostignućakoje se smatrapokazateljemdarovitosti ne očekuje se samodabudevisokoiznadprosjekanegodapredstavljakreativandoprinospodručju u kojem se javio. Kreativnost je onasposobnostkoju u djecemožemonaslutiti u njihovimoriginalnimineuobičajenimpitanjimaiodgovorima, u neuobičajenimmudrimizjavama, njihovojneiscrpnojmaštovitostiiinventivnosti, smisluzaimprovizacijuioriginalnimrješenjimaproblema, hrabrostidaiskažuteidejeitd..

22. Darovito dijete počinje ovladavati nekim područjem znatno prije prosjeka svoje dobne skupine, napreduje mnogo brže od prosječnog djeteta u određenim područjima, ponajviše zato što mu učenje i ovladavanje vještinama u tim područjima ide mnogo brže i lakše. Ono uči na kvalitativno različit način i treba mu minimum pomoći odrasle osobe da bi ovladalo područjem svog intenzivnog interesa. Veći dio vremena uči samostalno. Ono što darovita djeca otkrivaju učeći djeluje na njih motivirajuće i tjera ih korak dalje u ovladavanju materijom. Često samostalno pronalaze nova pravila, te nove, osebujne načine rješavanja problema unutar tog područja.

23. Zaključak: • Darovitost zamijećenu kod djece bilo bi potencijalno korisno u što ranijoj dobi sustavno poticati, osiguravajući djeci širok opseg iskustava, te uvjete za razvoj vještina, stavova i znanja kojima će upotpunjavati svoju ličnost i dalje razvijati darovitost. Upravo o ogromnom prostoru odgojnih utjecaja, koji se nalazi između potencijalne i produktivne darovitosti, ovisi koji će i koliki dio potencijala biti iskazan kroz iznimna postignuća koja određuju darovitost pojedinca. Gotovo svako dijete predškolske dobi treba tretirati kao potencijal i osigurati mu odgoj i obrazovanje koje će maksimalno poticati razvoj njegovih potencijala.