POLOŽAJ BIH U PRVOJ ZAJEDNIČKOJ JUŽNOSLAVENSKOJ DRŽAVI

1. POLOŽAJ BIH U PRVOJ ZAJEDNIČKOJ JUŽNOSLAVENSKOJ DRŽAVI Uvod

2. Položaj BiH u novoj državi • 1.12.1918. formirana je Kraljevina SHS; • Formiranjem Kraljevine SHS, BiH gubi svoj državni identitet i to zbog više razloga: • Centralizirana vlast, • Unitarističke težnje srpskog građanstva i vojske, • Nesloga u BiH političkom vrhu, • Zavođenje diktature, ...

3. Ulaskom u Kraljevinu SHS, Glavni odbor Narodnog vijeća prestao je sa radom, a Narodna vlada je nastavila sa radom sve do 31.1.1919. kada je preimenovana u Zemaljsku vladu. • Prilikom preimenovanja vlade smanjene su joj i ovlasti. Tako su u njenoj nadležnosti ostala samo četiri povjerenstva, i to: • Unutrašnjih poslova; • Pravosuđa; • Poljoprivrede i • Prosvjete i vjere.

4. Ostali poslovi Zemaljske vlade su prenešeni na vladu u Beogradu. Time je izvršena centralizacija uprave. • Ipak, 28.6.1921. na Vidovdan, donešen je Ustav, poznat kao Vidovdanski ustav. • Prema ovom Ustavu Bosni i Hercegovini je garantiran postojeći teritorijalni integritet ( član 135. ili tzv.”turski paragraf” )

5. Političke i teritorijalne promjene Bosne i Hercegovine u novoj državi

6. BiH je u sastavu nove države doživjela velike političke, upravne i teritorijalne promjene • Ustav SHS je garantirao cjelovitost BiH, ali s tim da dotadašnji okruzi “važe kao oblasti” • Donošenjem Zakona o pokrajinskoj upravi 21.7.1921. predsjednik Zemaljske vlade BiH je imenovan u pokrajinskog namjesnika, a oblasti u srezove i kotare. • Tokom 1923. eliminirana su odjeljenja vjere, pravosuđa, socijalne politike i unutrašnjih poslova. • Do februara 1924. likvidirani su svi poslovi pokrajinske uprave za BiH.

7. Šestojanuarska diktatura • Haotično stanje u Kraljevini izazvano diktatorskim ponašanjem kralja kulminiralo je 20.6.1928. atentatom Puniše Racića na hrvatske poslanike u Skupštini. • Ovaj događaj je bio izgovor Aleksandru Karađorđeviću za ukidanje Vidovdanskog ustava, raspuštanje Narodne skupštine i zavođenje diktature. • 6.1.1929. kralj je zaveo monarhodiktaturu i time preuzeo sve funkcije države na sebe.

8. Kraljevina Jugoslavija podijeljena na banovine • 3.10.1929.kralj donosi zakon o promjeni imena zemlje i njenoj podjeli na devet banovina. • Od devet banovina u šest je većinsko stanovništvo bilo srpsko.

9. BiH u Kraljevini Jugoslaviji • Podjelom Jugoslavije na banovine položaj BiH u sklopu kraljevine se znatno pogoršao. • Teritorij BiH je bio razbijen na četiri banovine ( Vrbaska, Drinska, Zetska i Primorska ). • Muslimani - Bošnajci su se našli u manjini u sve četiri banovine. Na ovaj način i značaj JMO je znatno opao. • 3.1.1930. novi udarac Bošnjacima je bio ukidanje Ministarstva vjere i njegovo centraliziranje. • Sarajevo i Skoplje su zadržali Uleme medžlis čije je članove birao sam kralj.

10. Begovat • BiH begovat ja pretrpio znatne štete prvih dana nastanka nove države, kada su srpski seljaci pljačkali, palili i otimali zemlju od bosanskih begova. • Država je preuzela obavezu da isplati cjelokupnu štetu u obveznicama i novcu, ali su naknade bile daleko ispod vrijednosti zemlje i sa periodom od 40 godina za otplatu.

11. Oktroirani ustav • Stanje nastalo Šestojanuarskom diktaturom je potvrđeno Ustavom Kraljevine Jugoslavije od 3.9.1931. kojeg je kralj “darovao” narodu. • Ovaj Ustav je prozvan Oktroirani jer je proglašen bez učešća naroda, tj. Skupštine. • Ustavom je uveden Parlament koji se sastojao od dva doma. • Gronji dom ili Senat • Donji dom ili Narodna skupština

12. Sarajevske punktacije • Na izborima za Narodnu skupštinu koji su održani 8.11.1931. pobijedile su unitarističke i centralističke stranke. • To je izazvalo reakciju mnogih političara i stranaka. Između ostalih oglasio se i dr. Mehmed Spaho,predsjednik JMO, koji traži uređenje po “ravnopravnim političko – historijskim jedinicama” od kojih je jedna i BiH. • Kralj nije obrađao pažnju na zahtjeve građanskih stranaka, pa će do promjena doći tek poslije atentata na kralja u Marseju 1934.

13. Sporazm Cvetković - Maček • Nakon pogibije kralja državom je upravljalo tročlano predsjedništvo, a u ime maloljetnog Petra. • U vrijeme ove vladavine dolazi do odustajanja od politike otvorene diktature, do ukidanja šestojanuarskog zakona o IVZ i do povratka rijaseta u Sarajevo, ali i do nove podjele zemlje.

14. 26.8.1939. formirana je vlada Cvetković-Maček, pri čemu je formirana Banovina Hrvatska koja je obuhvatala trinaest nekadašnjih kotara BiH. • Ova podjela BiH je izazvala proteste BiH Muslimana, a naročito organizacije “Mladi Muslimani”