1 / 32

4. RAVNOTEŽA U OTOPINAMA ELEKTROLITA

4. RAVNOTEŽA U OTOPINAMA ELEKTROLITA. Elektrolit: supstanca koja, otopljena u vodi, stvara ione: A a B b ⇋ aA b+ + bB a-. jaki elektroliti : otopljeni u vodi potpuno ioniziraju (jake kiseline i jake baze, soli jakih kiselina i jakih baza: HCl, HNO 3 , NaOH, NaCl … HCl ⇋ H + + Cl -

pavel
Download Presentation

4. RAVNOTEŽA U OTOPINAMA ELEKTROLITA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 4. RAVNOTEŽA U OTOPINAMA ELEKTROLITA • Elektrolit: supstanca koja, otopljena u vodi, stvara ione: AaBb⇋aAb+ + bBa-

  2. jaki elektroliti: otopljeni u vodi potpuno ioniziraju (jake kiseline i jake baze, soli jakih kiselina i jakih baza: HCl, HNO3, NaOH, NaCl … HCl ⇋ H+ + Cl- NaCl ⇋ Na+ + Cl-

  3. slabi elektroliti: otopljeni u vodi nepotpuno ioniziraju (slabe kiseline i slabe baze, soli slabih kiselina i slabih baza) H3PO4⇋ H+ + H2PO4-

  4. neelektroliti: supstance koje su topive u vodi ali ne ioniziraju (organski spojevi, …) Elektrolit Neelektrolit

  5. Jaki elektrolitSlabi elektrolitNeelektrolit

  6. 5. TEORIJE KISELINA I BAZA 5.1.Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887) 5.2. Brønsted-Lowry-jeva teorija (teorija protona, 1923) 5.3. Lewis-ova teorija (teorija elektrona, 1923) 5.4. Relativna jakost kiselina i baza

  7. 5.1. Arrhenius-ova teorija elektrolitičke disocijacije (1887) Svante Arrhenius

  8. H2O 1.Kiseline stvaraju vodikov ion u vodenim otopinama. HCl  ⇋ H+(aq) + Cl-(aq) a) Anorganske (mineralne) kiseline: HCl, H2SO4, HNO3 sve jake kiseline H3PO4, H2CO3sve slabe kiseline b) Organske kiseline: HCHO2mravlja kiselina HC2H3O2 octena kiselina H2C2O4 oksalna kiselina HC6H5O fenol

  9. H2O 2. Baze stvaraju hidroksidni ion u vodenim otopinama. NaOH⇋Na+(aq) + OH-(aq) a) Anorganske baze: Mg(OH)2, Ca(OH)2, NaOH, Al(OH)3, KOH b) Organske baze ne mogu se objasniti Arrhenius- ovom teorijom.

  10. Nedoumice vezane za Arrheniusovu teoriju kiselina i baza: 1. Je li moguće da nevodeni HCl nije kiselina jer znamo da ne disocira na ione (ne provodi električnu struju), ili je ipak kiselina jer nakon dodira s vodom disocira na hidronijeve ione (provodi električnu struju)! 2. Što je s nevodenim otopinama u kojima ne nastaje hidroksidni ion, jer na primjer u metanolu nastaje metoksidni ion (CH3O¯) a u amonijaku amidni ion (NH2¯)? 3. Ustanovljeno je da H+ ion ne postoji nego je solvatiran s nekoliko molekula otapala (H3O+ u vodi, CH3OH2+ u metanolu, NH4+ u tekućem amonijaku).

  11. 4. Neutralizacija, utjecaj na biljne boje, te kiselobazna kataliza su opaženi i u otapalima u kojima nema hidronijevog (aprotična otapala) ni drugih iona (slaba električna provodljivost). 5. U vodenim otopinama kao baze ponašaju se tvari koje disocijacijom ne mogu dati hidroksidni ion (npr. amini). Zbog toga su uvedene alternativne teorije.

  12. 5.2.Brønsted-Lowry-jeva teorija (teorija protona, 1923) ThomasMartinLowry Johannes Nicolaus Brønsted

  13. 1. Kiseline su tvari koje daju proton(e) u kemijskoj reakciji (donori protona). 2. Baze su tvari koje prihvataju proton(e) u kemijskoj reakciji (akceptori protona).

  14. 1923. godine Brønsted (Danska) i Lowry (Engleska) neovisno jedan o drugome, predložili su teoriju ponašanja kiselina i baza: Kiseline su proton donori (davatelji), a baze su proton akceptori (primatelji). - da bi se neka jedinka ponašala kao kiselina, mora biti prisutan proton akceptor (baza), i obrnuto

  15. Primjer: NH3 + CN¯⇋ NH2¯+ HCN a) Obratiti pozornost da u gornjoj reakciji nema niti H+ niti OH¯ b) NH3 je kiselina!! c) CN¯ je baza. d) NH2¯je konjugirana baza. (konjugirana baza = anion kiseline). e) HCN je konjugirana kiselina. (konjugirana kiselina = kiselina koja nastaje kad baza prihvati proton izvorne kiseline).

  16. Konjugirane kiseline i baze • kada kiselina daje proton , nastane KONJUGIRANA BAZA kiselina1 baza1 + proton kiselina1 i baza1 su konjugirani (spregnuti) kiselo/bazni par • kada baza primi proton, nastane KONJUGIRANA KISELINA baza2 + proton kiselina2

  17. HNO2 + H2O NO2¯ + H3O+kiselina2 baza1 konjugirana konjugirana baza2 kiselina1

  18. H2O + NH3 OH¯ + NH4+kiselina 2 baza 1 konjugirana konjugirana baza 2 kiselina 1

  19. Ostali primjeri: HCl + NH3⇋Cl¯ + NH4+ H2O + HCO3¯⇋OH¯ + H2CO3

  20. 5.3. Lewis-ova teorija (teorija elektrona, 1923) Gilbert Newton Lewis

  21. Lewis-ova teorija je najopćenitija teorija 1. Kiseline prihvataju elektrone (elektronske parove) u kemijskoj reakciji (akceptori elektrona). 2. Baze daju elektrone (elektronske parove) u kemijskoj reakciji (donori elektrona). Primjer: BF3 + :NH3⇋F3B:NH3

  22. 5.4. Pregled teorija kiselina i baza

  23. 5.5. Relativna jakost kiselina i baza 1. Definicija "jaka" ili "slaba" nema nikakve veze s korozivnošću. a) "Jaka" = 100 % ionizacija b) "Slaba" = <100 % ionizacija, ali > 0 % 2. Definicija reflektira sposobnost ionizacije kiseline/baze i ništa drugo. 3. Zapamtiti da "jaka" kiselina/baza = jaki elektrolit.

  24. 5.6. Amfiprotična otapala • U prisutnosi baze ponašaju se kao kiselina, a u prisutnosti kiseline kao baza Npr. voda podliježe samoionizaciji 2H2O  H3O+ + OH¯ (autoprotoliza) U čistoj vodi samo 1 od 107 molekula vode podliježe autoprotolizi.

  25. 5.6. Amfiprotična otapala • Ostali primjeri metanol NH3 + CH3OH NH4+ + CH3O¯ CH3OH + HNO2  CH3OH2+ + NO2¯ B1 K2 KK1 KB2

  26. 5.7. Autoprotoliza - amfiprotična otapala podliježu samoionizaciji ili autoprotolizi, čime nastaje par ionskih vrsta baza 1 + kiselina 2 kiselina 1 + baza 2 H2O + H2O H3O+ + OH¯ CH3OH + CH3OH CH3OH2+ + CH3O¯ HCOOH + HCOOH HCOOH2+ + HCOO¯ NH3 + NH3 NH4+ + NH2¯

  27. Relativna jakost nekih kiselina

More Related