1 / 52

Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz

Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz. Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću O.Univ .-Prof. Dr. Branko  Tošović Frančeska Vidić

penney
Download Presentation

Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Institut für Slawistik Karl-Franzens-Universität Graz Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću O.Univ.-Prof. Dr.Branko Tošović Frančeska Vidić SE Nationale Sichtweisen des faniv@hotmail.com Verhältnisses zwischen demBosnischen/ Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (515.056) WS 2011/2012

  2. Sadržaj • Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. st. • Važna djela XVIII. stoljeća • Hrvatski narodni preporod • Bečki književni dogovor • Ante Starčević • Hrvatske filološke škole • Hrvatski „vukovci“ • Zaključak • Literatura • Ilustracije 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 2

  3. Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (1) • Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. (Umjesto Hrvatske, većinskim dijelom vraćenog teritorija, koji je stoljećima bio pod Osmanlijama, vladaju Habsburgovci i Venecija). • Marija Terezija (1740–1780) i Josip II (1780–1790) – centralizacija i germanizacija • Prihvaćanje zajedničke vlade za Hrvatsku i Ugarsku 1790. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 3

  4. Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (2) • Francuska Dalmacija (1805–1809) i francuske Ilirske pokrajine (1809–1813) • Kraj Dubrovačke Republike (1806 –1808) • Nakon Napoleonova poraza u Rusiji 1812. i kod Leipziga 1813, Austrijanci preuzimaju teritorij Ilirskih pokrajina. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 4

  5. Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (3) • Maksimilijan Vrhovac • Hrvatski narodni preporod (1830–1847) • Ljudevit Gaj i Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (Budim, 1830) • Pod Gajevim rukovodstvom 6. siječnja 1835. izlaze Novine horvatzke i Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka . • Ilirske narodne novine i Danica ilirska (1836–1843) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 5

  6. Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (4) • Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. u Saboru prvi put upotrebljeva hrvatski jezik. • Mađarska revolucija 1848. • Ban Josip Jelačić (1848–1859) • Austro-ugarska nagodba (1867) i Hrvatsko-ugarska nagodba (1868) • Ante Starčević i Eugen Kvaternik osnivaju 1861. Stranku prava . 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 6

  7. Kratak pregled hrvatske povijesti XVIII. i XIX. stoljeća (5) • Josip Juraj Strossmayer i osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) u Zagrebu (1866/67) • Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji (1860–1882) i u Istri (1866–1899) • Ban Khuen Hérdévary (1883–1903), mađarizacija i paljenje mađarske zastave na Trgu bana Jalačića 1895. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 7

  8. Važna književna djela XVIII. stoljeća • Andrija Kačić Miošić (1704–1760) –Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756), na štokavskoj ijekavici • Matija Antun Relković (1732–1798) –Satir iliti divji čovik (1762), pisan štokavskom ikavicom . • Tituš Brezovački (1757–1805) –Matijaš grabancijaš dijak (1804) i Diogeneš (1805), visok domet kajkavskog književnog izraza 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 8

  9. Leksikografija u XVIII. stoljeću • Ardelio Della Bella (1655–1737) –Dizionario Italiano-Latino-Illirico (Rječnik talijansko-latinsko-ilirski) • Gazophylacium(1740), veliki latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik Ivana Belostenca (1593–1675), napisan još prije 1675. • Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples  Andrije Jambrešića (1706–1758) i Franje Sušnika (1686–1739), tiskan 1742. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 9

  10. Značajne gramatike XVIII.stoljeća (1) • Ardelio Della Bella – Instruzioni grammaticali della lingua illirica (1728) • Blaž Tadijanović – Svaschta po mallo illiti kratko sloxenye immenah, i ricsih u illyrski, i nyemacski jezik, Koje sloxio Blax Thaddianovich (1761) • Matija Antun Reljković izdaje najopsežniju gramatiku do tada –Nova slavonska i nimacska grammatika. Neue Slavonische und Deutsche Grammatik(1767). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 10

  11. Značajne gramatike XVIII. stoljeća (2) • Marijan Lanosović (1742–1812) – Neue Einleitung zur Slavonischen Sprache (1778) • Josip Jurin (Josephi Giurini) – Grammatica Illyricae juventuti Latino-Italoque sermone instruendae accomodata. Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena (1793) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 11

  12. Hrvatski narodni preporod (1) • Biskup Maksimilijan Vrhovac (1752–1827) poziva na sakupljanje „narodnog blaga“ 1813. • Antun Mihanović – Rech Domovini od Hasznovitozti Piszanya vu Domorodnom Jeziku (1815) • Ljudevit Gaj – Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830) • Janko Drašković i Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (Karlovac, 1832) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. XIX. stoljeću 12

  13. Hrvatski narodni preporod (2) • Siječanj 1835. – Novine horvatzke i Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka (Ilirske narodne novine i Danica ilirska, 1836–1843) • Stanko Vraz, Dragutin Rakovac i Ljudevit Vukotinović – časopis Kolo 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 13

  14. Hrvatski narodni preporod (3) • Osnivanje Ilirske čitaonice 1838. i Matice ilirske 1842. (od 1874. postaje Matica hrvatska) • Ivan Kukuljević Sakcinski 2. svibnja 1843. u Saboru prvi put upotrebljeva hrvatski jezik i zahtjeva njegovo uvođenje u škole i javne ustanove. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 14

  15. Hrvatski narodni preporod (4) • Vjekoslav Babukić (1812–1875), prvi profesor hrvatskog jezika (1846) na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji, piše: Mi Iliri (Serblji, Horvati, Slavonci, Bosanci, Cernogorci, Hercegovci, Dalmatinci, Dubrovčani, Bugari, Istrianci, Štajerci, Krajnci i Korušci) imademo 29. glasov, […] 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX .stoljeću 15

  16. Ljudevit Gaj (Krapina, 1809–Zagreb, 1872) • Karizmatični vođa ilirskog pokreta • Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (Budim, 1830) • Novine horvatzke i njihov književni prilog Il.1: Ljudevit Gaj Danica Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka • Ilirske narodne novine i Danica ilirska (1836–1843) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 16

  17. Horvatov sloga i zjedinjenje Još Horvatska ni propala,dok miživimo; visoko se bude stalakad ju zbudimo: Ak je dugo tvrdo spala,jačja hoće bit, Ak’ je sada vu snu mala,če se prostranit. [...] Jenput čuje svoje sineglasno pevati, složne glase u visinetako zdigati: “Braća danas kolo vodi,danka svetkuje, Horvatska se preporodi,sin se raduje.” V kolu jesu vsi HorvatiStare Države, StarojSlavi verni svatiz Like, Krbave, Krajnci, Štajer, Gorotancii Šlavonija, Skup Bošnjaci, Istrijanciter Dalmacija. Vsi Horvati se rukuju,i spoznavaju, Istinski se sad kušuju,reč si davaju; Neka znaju sveta pukinjihov novi zvez, Hvalit čeju vnukov vnukislavni narod ves. Nudar, braćo, čaše z vinomsad napunie, Zdravicu horvatskem sinomvernemnap’te, Neka žive naša sloga,vsaki pravi Slav, Pravi sinko Roda svoganeka bude zdrav. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 17

  18. U Proglasu Danice Ilirske iz 1839. Gaj piše: Mogli su pravi domorodci do sada viditi, da mine činimo nikakove razlike, što se tiče bratinskeljubavi izmedju H o r v a t a h, S è r b a h, V e n da h, S l a v o n c a h, D a l m a t in a h, B o š n j a – k a h it.d., već da se sve uskup pozivamo u jedno kolo i l i r s k o. Zato i u napridak zaklinjamo sve rodoljupce onom slogom, koju smo rasplodjivati dužni, da ova imena kao posebna, a ime i l i r s k o kao skupno narodno, ime pako s l a v j a n s k o kao sveobćenito s nami jednako smatraju, isto tako, kako se smatraju u Italii imena mlitačko,longobardsko, toškansko, rimsko, neapolitansko it. d. za posebna,italiansko pako za skupno narodno, a romansko obuzimajućitaliansko, francezko, španjolsko i portugisko, za sveobćenito ime. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 18

  19. Gaj piše nadalje: S è r b neće nikad biti H o r v a t ili K r a n j a c, a ova dvojica, kad nisu, nemogu nipošto biti S è r b l j i. A na što inat, kad smo ipak jedno nesamo po kèrvi i jeziku u obće, jer u tom smo smislu jedno tilo i s Č e s i,P o - l ja c i i R u s i, veće jedno baš upravo u najužem smislu po naričju, po pismah, po običajih, po domaćih uspomenah, jednom ričju: po višehiljadgodišnjoj posebnoj narodnosti i l i r s k o j, a i po naravskom zvanju na jedan obćeniti cilj. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 19

  20. Il. 2: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaña poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarnehtemeljov i zrokov 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 20

  21. Il. 3: Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini Slike iz Krapine 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 21

  22. Il. 4: Pekarna Gaj u Krapini 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 22

  23. Il. 5: Foto Gaj u Krapini 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 23

  24. Il. 6: Restoran brze prehrane Gaj 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 24

  25. Dubravko Škiljan u svom djelu Govornacije o ilircima piše sljedeće: “Kadbismoilircepromatralisamokaonosioceromantičarskogkulturnog hrvatskognarodnogpreporoda (štosuoninesumljivotakođerbili), njihovo bise odustajanjeodkajkavskogdijalekta[…] i prihvaćanještokavštinekaoosnoviceknjiževnogizrazamogloprotumačitikaoizboruvjetovanželjom dase objedinihrvatskikulturniprostor i – eventualno – jezičnazajednica ubudućnosti izjednači s etničkimkolektivom. Noakoilirskipokretshvatimo ikaopolitičkuskupinu,kojaće se od 1841. g. organizirati i u Ilirskustranku, sasvojim programomkoji jenadilaziokulturneciljeve i u kojemsuelementi, ukrajnjojkonsekvenciji, podređenipolitičkimzacrtanimciljevima, objašnjenjejezičnog segmenta u tomprogramupostajeneštosloženije. Ilircisu u svojempolitičkomdjelovanjutežili,u minimalističkojverzijiprograma, zaustavljanjeprocesamadžarizacije iočuvanjupolitičkogidentitetaHrvatske u okviruAustro-Ugarske na osnovitradicionalnedržavnopravneargumentacijekojomsu se služile i prethodnegeneracijehrvatskihpolitičara, alisu u maksimalističkojformulacijihtjelizasnovatiširokozamišljen (i, u krajnjojkonsekvenciji,realiziran u oblikunovedržavnetvorevine) savezjužnoslavenskihnaroda.” 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 25

  26. Bečki književni dogovor • Ožujak 1850. godine • Cilj: Dogovor o ujedinjenju književnih jezika Slovenaca, Hrvata i Srba • Prisutni književnici: - Hrvatska: I. K. Sakcinski, Dimitrije Demeter, Ivan Mažuranić, Vinko Pacel i Stefan Pejaković - Srbija: Vuk Stefanović Karadžić i Đuro Daničić - Slovenija: Franc Miklošič (Bečki književni dogovor – www) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 26

  27. Pet točaka Bečkog dogovora (1) • Odabir jednog od južnoslavenskih narodnih govora, koji će biti književni i na kojem bi svi trebali pisati. • Južno narječje bi trebalo biti zajedničko književno narječje svih južnih Slavena – svi bi trebali pisati ije tamo gdje su to po tom narječju dva sloga, a gdje je to samo jedan slog neka se piše je ili e ili i. • I Srbi i Crnogorci bi trebali pisati hrvatski glas h svuda gdje mu je mjesto po etimologiji, kako to pišu Hrvati. (Bečki književni dogovor – www) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 27

  28. Pet točaka Bečkog dogovora (2) • Kod imenica u genitivumnožine ne treba na kraju pisati h jer mu po etimologiji tamo nije mjesto. • Ispred samoglasnog r gdje ono čini slog ne treba pisati ni a ni e, već samo r kao u riječi „prst“, jer tako „narod“ govori i tako piše većina drugih književnika i manji dio hrvatskih. (Bečki književni dogovor – www) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 28

  29. Ante Starčević (1823–1896) (1) • Političar, književnik, publicist • Otac Domovine • Utemeljitelj Stranke prava (1861) • Gorljivi zagovornik hrvatske neovisnosti (Ni pod Beč ni Il. 7: Ante Starčević pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku!) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 29

  30. Ante Starčević (1823–1896) (2) • Pisao na ekavici, zalažući se da hrvatski standardni jezik počiva na njoj, usprostavaljajući se na taj način Vuku Karadžiću. • Tvrdio je da su Srbi (Slavoserbi) ustvari Hrvati (nazivao ih je „izmetom Hervatah“). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 30

  31. U djelu Pisma Magjarolacah Starčević piše: Napokon, o Slavoserbima koje mislite predobiti. Oni su sužanjska pasmina, skot gnjusnii od ikojega drugoga. Uzmimo u čoveku tri stupnja saveršenstva: stupanj životinje, stupanj razbora, i stupanj uma, duševnosti. Slavoserbi nisu podpuno dostignuli ni najniži stupanj, a iz njega ne mogu se dignuti. Oni nemaju svest; oni ne znadu kao ljudi čitat; njih se nikakav nauk ne prima; oni ne mogu biti ni bolji ni gorji nego li su; oni su, izuzev okretnost i prepredenost koje daje vežbanje, svi u svemu posve jednaki; oni o sebi, biti siti, bili gladni, ne mogu mučat ni lajat, mirovat ni skakat, nego se u svemu vladaju kako im njihovi pastiri određuju. (Ante Starčević – www1) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 31

  32. U djelu Nekolike uspomene Starčević piše: Slavoserbi su smetje naroda, vrsta ljudi koji se prodavaju svakomu tko i po što ih hoće, i svakomu kupcu davaju Hervatsku u nametak; versta ljudih, koje će svatko, ako se ne da više, kupiti i za zdelu krumpirah; ljudi koje imati svatko bi se stidio osim Austrie i drugih herđavih vladah; ljudih koji najverstnii možda bi dobil od prave vlade čiste lule; ljudih koji su po svojoj sužanjskoj naravi proti svemu što je dobro, slavno, veličanstveno; koji su kao zakleti narod hervatski zbrisati s lica zemlje, te o tomu i rade. To su Slavoserbi. (Ante Starčević – www1) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 32

  33. U prvoj knjizi Djela Starčević piše: Dok budemo imali domaćih izdajicah, dotle ćemo imati tudjinacah gospodarah. Izdajica ćemo imati dok se narod neosvesti. U trećoj knjizi Djela piše: Ako vaši Slavjani ostanu na dosadanjoj stazi,ove će narode pozobat Romanci ili Germanci. [...] Jer ako ovi narodi imaju kakovu budućnost, ako dojdu do jedinstva, to će se moći postignuti samo umom i snagom koju razum upravlja; a gde je uma, tu ja nemogu ni pomisliti nego da će svatko radje pristati uz narodno, slavno ime, makar koje, negoli uz ime slavansko, imeizmišljeno, ime pod kojim nerazumeva se drugo nego nevolja i sramota. (Ante Starčević- www2) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 33

  34. Il. 8: Novčanica od 1000 kuna s likom Ante Starčevića 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 34

  35. Hrvatske filološke škole • Zagrebačka filološka škola – nasljednica ilirskih ideja (začetnici: Ljudevit Gaj, Vjekoslav Babukić i Antun Mažuranić; najznačajniji predstavnici: Adolf Veber Tkalčević i Bogoslav Šulek) • Riječka filološka škola (Fran Kurelac) • Zadarska filološka škola (časopis Zora dalmatinska – Ante Kuzmanić) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 35

  36. Hrvatski „vukovci“ (1) • Definirali razvoj jezičnog standarda • Slijedili ideje iliraca, no na suženim pretenzijama – njihova zamišljena jezična zajednica obuhvaćala je hrvatsko-srpsko jezično područje („odrekli se“ slovenskih, makedonskih i bugarskih južnoslavenskih vernakulara) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 36

  37. Hrvatski „vukovci“ (2) • Ivan Broz (1852–1893) – Hrvatski pravopis (1892) • Tomislav Maretić (1854–1938) – Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) • Ivan Broz-Franjo Iveković (1834–1914) –Rječnik hrvatskog jezika (1901) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 37

  38. Hrvatski “vukovci” (3) • Najvažnije promjene, nastale njihovim djelovanjem: - uvođenje fonetskog umjesto etimološkog pravopisa (glatko : gladko) - pisanje -ije- u dugim slogovima i -je- u kratkim slogovima kao zamjena za jat - preuzimanje novijih imenskih oblika za genitiv, dativ, lokativ i instrumental množine umjesto starijih (žena : ženah; ženama : ženam; ženama : ženah; ženama : ženami) 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 38

  39. Tomislav Maretić (1854–1938) (1) • Jezikoslovac, leksikograf, prevoditelj, profesor na zagrebačkoj slavistici, član JAZU-a i njezin predsjednik od 1915. do 1918. • Zalagao se za štokavski purizam Il. 9: Tomislav Maretić 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 39

  40. Tomislav Maretić (1854–1938) (2) • Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899) • Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola (1899) • Njegove gramatike službeno su prihvaćene i kodificirale su normu književnog jezika i u Hrvata i u Srba. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 40

  41. Il. 10: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 41

  42. Kritike upućene Maretiću • Antun Radić u Obzoru 1899. osuđuje Maretićevo zaobilaženje najznačajnijih djela hrvatske književnosti i oslanjanje isključivo na djela Vuka Karadžića i Đure Daničića. • Vatroslav Jagić dijeli Radićevo mišljenje, no ipak pozdravlja pojavu njegove Gramatike “jer se tek od njezina objavljivanja može govoriti o zajedničkoj hrvatskoj i srpskoj gramatici”. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 42

  43. Zaključak • Kaos i razjedinjenost na političkoj sceni i u uporabi jezika • Otpor germanizaciji, mađarizaciji i talijanizaciji • Zabluda o tome da smo potomci Ilira • Zajedništvo Hrvata i Srba • Smanjivanje razlika između njihovih jezika • Štokavski purizam 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 43

  44. Literatura (1) • Ante Starčević – www1: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Star%C4%8Devi%C4%87. Stanje: 11.11.2011. • Ante Starčević – www2: http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-lanova/8425-30-misli-i-poruka-dr-ante-starevia-.html. Stanje: 11.11.2011. • Bečki književni dogovor – www: http://hr.wikipedia.org/wiki/Be%C4%8Dki_knji%C5%BEevni_dogovor. Stanje: 11.11.2011. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 44

  45. Literatura (2) • Davorka Horvatek Modrić, Ruža Križan-Sirovica: Čitanka 2. za drugi razred četverogodišnje srednje strukovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 2003. • Dragutin Pavličević: Povijest Hrvatske. P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2000. • Dubravko Škiljan: Govor nacije. Golden marketing, Zagreb, 2002. • Joanna Rapacka: Leksikon hrvatskih tradicija. Matica hrvatska, Zagreb, 2002. 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 45

  46. Literatura (3) • Ljudevit Jonke: Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća. Matica hrvatska, Zagreb, 1971. • http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-gramatike.html(Stanje: 11.11.2011). • http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik#Rije.C4.8Dka_jezikoslovna_.C5.A1kola (Stanje: 11.11.2011). • http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gaj (Stanje: 11.11.2011). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 46

  47. Literatura (4) • http://hr.wikipedia.org/wiki/Tomislav_Mareti%C4%87 (Stanje: 11.11.2011). • http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/kratkapovijesthrvatskogajezika(Stanje: 11.11.2011). • http://hr.wikisource.org/wiki/Govor_Ivana_Kukuljevi%C4%87a_Sakcinskog_u_Hrvatskome_saboru_2._svibnja_1843 (Stanje: 11.11.2011). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 47

  48. Ilustracije (1) • Ilustracija br. 1: Ljudevit Gaj – http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gaj(stanje: 11.11.2011). • Ilustracija br. 2: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaña poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov –http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=10-ljudevit_gaj(stanje: 11.11.2011). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 48

  49. Ilustracije (2) • Ilustracija br. 3: Rodna kuća Ljudevita Gaja u Krapini – autor: Frančeska Vidić • Ilustracija br. 4: Pekarna Gaj u Krapini – autor: Frančeska Vidić • Ilustracija br. 5: Foto Gaj u Krapini – autor: Frančeska Vidić • Ilustracija br. 6: Restoran brze prehrane Gaj – autor: Frančeska Vidić 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 49

  50. Ilustracije (3) • lIustracija br. 7: Ante Starčević – http://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Star%C4%8Devi%C4%87(stanje: 11.11.2011). • lIustracija br. 8: Novčanica od 1000 kuna s likom Ante Starčevića – http://www.hnb.hr/novcan/novcanice/h1000k.htm(stanje: 11.11.2011). 22.11.2011. Frančeska Vidić: Hrvatski pogledi u XVIII. i XIX. stoljeću 50

More Related