Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl- Franzes -Universität Graz

1. Die possessiven Formen (Genitivus und Dativuspossessivus, possesive Adjektive und Pronomina) im BKS, Mazedonischen und Russischen Darjan Horvat (Graz) Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: Branko Tošović SS 2013 E-Mail: darjan.horvat@edu.uni-graz.at Mtr. Nr: 0613356

2. Inhaltsverzeichnis • Termin posvojnosti • Gramatička kategorija • Pragmatička kategorija • Semantička kategorija

3. Posvojnost u B/K/S jeziku • Ruski jezik i posvojnost • Posesivnost u makedonskom jeziku

4. Termin posvojnosti • Odnos između dviju materija Posjednik (possessor) Posjedovani (possessum)

5. Funkcionalno-jezična vrsta povezana s trima kategorijama: • gramatičkom • semantičkom • pragmatičkom

6. Gramatička kategorija • Poteškoće priodvajanjuposvojnog i neposvojnog značenja šešir oca ≠isplata plaće

7. Pragmatička kategorija • U prvom redu ovisi o čestoći i obveznosti upotrebe posesiva u nekom jeziku. “Pragmatičke konotacije pojavljuju se ondje gdje nema gramatičke obveznosti, ali postoji gramatička dopustivost” (Golovaćeva i dr., 1989: 217).

8. Semantička kategorija • “To je odnos između ljudskog bića i njegovihsrodnika, dijelovanjegovatijela, njegovihmaterijalnihdobara, njegovihkulturalnih i intelektualnihostvaraja” (Seiler,1983: 4).

9. 7 tipova semantičke posvojnosti (Heine) • Fizička posvojnost, npr. Želim ispuniti ovaj formular. Imaš li olovku? • Privremena posvojnost, npr. Imam automobil kojim obično idem na posao, ali on pripada Ivani. Automobil pripada mojoj ženi. • Trajnaposvojnost, npr. Imao sam prometnu nezgodu sa svojim automobilom i moram kupiti novi.

10. Neotuđiva posvojnost, npr. Imam plave oči. • Apstraktna posvojnost, npr. On nema milosti. • Neživa neotuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima tri prozora. • Neživa otuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima nekoliko beskorisnih knjiga.

11. Otuđiva i neotuđiva posvojnost • Dva osnovna područja u značenju posvojnosti • Fluidnost granice – često ovisi o posebnostima kultura pojedinih naroda. „Jedinice koje se ne mogu normalno odvojiti od svojih vlasnikajesu neotuđive, a sve su druge otuđive” (Heine 1997: 10).

12. a) Otuđiva posvojnost • može se raskinuti u svako vrijeme, npr. Anin auto b) Neotuđiva posvojnost • odnosi na koje posjednik ne može utjecati izborom ili kontrolom. • Predmet • dijelovi tijela npr. glava • krvno srodstvo npr. Anina majka • inherentni odnos (prostorni markeri tipaprednji, vrh i sl.)

13. Atributna i predikatna posvojnost • Atributna (nominalna, adnominalna) • upućuje na vezu subjekta i objekta Moja kreditna kartica • Predikatna (verbalna) • osim posjednika i posjedovanog sadrži i tzv. „relacijski predikat‟ Ivan ima kreditnu karticu.

14. Posvojnost u B/K/S-u

15. Oblici za izražavanje posvojnosti: • Posvojni pridjevi • Posvojna i povratno-posvojna zamjenica • Posvojni genitiv i posvojni dativ

16. Posvojni pridjevi • najčešći oblik posesivnosti u hrvatskom jeziku Sufiksi: • -ov, -ev, -in, -ljev, npr. bratov, učiteljev, slugin, pijetlov • -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -ički,-ački, -anski, npr. kovačka kliješta • -ji/-i, -inji, npr. koza – kozji, pčela – pčelinji • -ni, -ani,-eni, -ovni, -evni, npr. kišniogrtač • -nji, -šnji, -ašnji, npr. jutro – jutarnji, skoro – skorašnji • -aći, npr. pisati – pisaći

17. Sufiksi -ov, -ev, -in i -ski • konkretno relacijsko značenje majčinaljubav školskodvorište gradskipark • relacijsko-kvalitativno značenje majčinskaljubav slavujev glas

18. Posvojna i povratno-posvojna zamjenica Posvojne zamjenice moj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihov • zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije? • mijenjaju se kao posvojni pridjevi s nastavkom -ov, -ev, -in

19. Povratno-posvojna zamjenica svoj • označava da nešto pripada subjektu • zamjenjuje sve posvojne zamjenice • mijenja se kao posvojna zamjenica moj Čitam svojuknjigu.

20. Izostavljanje posvojne zamjenice moj i povratno posvojne svoj uzneotuđivo posjedovane imenice: Vidio sam svogoca. → Vidio sam oca. Slomio sam svojunogu. → Slomio sam nogu. Razbio je svojuglavu. → Razbio je glavu.

21. Posvojni genitiv Upotreba • kada se uz takav genitiv nalazi atribut ili apozicija zaručnica moga brata Trg bana Jelačića prva uloga poznate glumice • kada se od imenice ne tvori odgovarajući posvojni pridjev granice carstva–carske granice

22. kada se radi o živim bićima genitiv se ne upotrebljava s prijedlogom od knjiga od mojeg brata →knjiga moga brata • Zastupljenost posvojnog pridjeva odnosno genitiva u pojedinim slavenskim jezicima (u postocima)

23. Posvojni dativ • vrlo blizak posvojnom genitivu • izriče pripadnost imeničkim atributom u dativu, npr. Uzeo joj je knjige. [njezine] Upotreba • zamjenjivanje posvojne zamjenice posvojnim dativom lične zamjenice kod neotuđivo posjedovanih imenica Slomila je njegovosrce. → Slomila mu je srce. Dodirnuo je njezinolice. → Dodirnuo joj je lice.

24. kod apstraktnih imenica koje izražavaju neotuđivo posjedovane pojmove (npr. duša, ime) Ivanovo je zdravlje narušeno. → Ivanu je zdravlje narušeno. Poznajem tvoju dušu. → poznajem tidušu. • uz prijelazne glagole koji znače fizički dodir ili percepciju: Mislio sam na njezinu kosu. → Mislio sam joj na kosu. Sjetio sam se Aninih očiju. → Sjetio sam se Ani očiju.

25. Posvojnost u ruskom jeziku

26. Izražava se: • Posvojnim genitivom • Posvojnom i povratno-posvojnom zamjenicom • Posvojnim pridjevom

27. Posvojni genitiv • Najčešće korišteni oblik posesivnosti u ruskom jeziku На столе́ лежи́т кни́га бра́та. Na stolu leži bratova knjiga. • Na B/K/S se gotovo uvijek prevodi posvojnim pridjevom

28. Posvojni pridjev • Označavaju pripadnost određenome licu ili životinji бра́това кни́га – bratova knjiga – братова книга • Sufiksi: -ов (-ев), npr. бра́тов– bratov –братов -ин (-ын),npr.ма́мин – majčin– мамин -нин,npr. бра́тнин– bratov –братов -н-, npr.доче́рний– kćerin, kćerinski– ќеркин -ин-, npr.мыши́ный –mišji –глувчест -ий (-ья, -ье), npr.коро́вий– kravlji –кравји -ск-, npr.ле́нинский– Lenjinov

29. Sufiksi-ов, -ев, -ин, -нин • Označuju individualnu pripadnost, odnosno pokazuju da nešto pripada nekome. • Tvore se od imenica koje označavaju živo (u rijetkim slučajevima i od onih za neživo). се́стрина кни́га

30. Slično kao i u B/K/S sufiksi -ов, -ев, -ин, -ск- te posvojni genitiv mogu imati i različita značenja. дом отца́–отцо́в дом –отцо́вский дом dom (moga)oca – očev dom – očinski dom дом на татко ми –татков дом –татковски дом • Mogu se i razilaziti. соломо́ново реше́ние –solomonsko rješenje

31. Upotreba • Obiteljski odnosi ба́бушкин–bakin – бабин • Hipokoristici Са́шин(Sašin), Ве́рин(Verin), Ма́шин(Mašin) • Krilatice ахилле́цова пяата́(Ahilova peta)

32. Sufiks -ск-, -еск • Izražavaju pripadnost i svojstvo (ako su tvoreni od imena i prezimena). • Na B/K/S se prevode dvojako, pomoću sufiksa -ov. -ev, -in ili -sk-. пу́шкинский –Puškinov i puškinski го́рьковский –Gorkovljevi gorkovljevski

33. Ostali sufiksi • Pridjevi na -ий,-ья, -ьеizražavaju grupnu pripadnost; jednako se upotrebljavaju i u B/K/S. Пти́чий след – ptičji trag • Pridjevi na -овый i-иныйtakođer izražavaju grupnu pripadnost, no prevode se različito. слоно́вый – (слоно́вая костъ – slonovača) • Pridjevi na -нин se tvore od imenica koje označuju srodnike, prevode se sufiksom -ov: бра́тнин– bratov

34. Posvojna i povratno-posvojna zamjenica • Posvojne zamjenice • Ukazuju na to kome nešto pripada i odgovaraju na pitanja: чей? чъя? чъё? чъи? мой, твой, его́, её, наш,ваш,их • Povratno posvojna zamjenica свой, своя́, своё

35. Zamjenice его́iеё(njegov, njezin) nemaju promjenu. • Umnožini dolaze samo u obliku их(njegovi, njegove, njegova). • Nikad ne dobivaju inicijalno -н, koje je karakteristično za B/K/S i za makedonski jezik. • Podrijetlom su oblici genitiva lične zamjenice za treće lice. Мы идём к его́бра́ту.–Idemo njegovom bratu. Е́то ихкни́ги. –Ovo su njihove knjige.

36. Rod se u množini ne razlikuje предме́ты(Ovo su naši predmeti.) Е́то на́ши места́ (Ovo su naša mjesta.) кни́ги (Ovo su naše knjige.)

37. Posesivnost u makedonskom jeziku

38. Izražava se • prijedlozima • zamjeničnim strukturama, • posvojnim pridjevima.

39. Prijedlozi Prijedlog на • Zauzima primarno mjestu u izražavanju posvojnosti. • Izražava pripadnost (genitiv) i posvojnost u dativu Pripadnost куќата на татко ми – očeva kuća – дом отца Dativ Му давам кнјига на ученикот Dajem knjigu učeniku Я даю книгу студенту

40. Prijedlog од • Isto značenje kao i prijedlog на. Книгата од Ана – Anina knjiga – Книга Аны Prijedlozi соi без лицето со брчки – lice sa brkovima –lицо с усами кафе без шеќер – kava без šećerа – кофе без сахара

41. Zamjeničke strukture • Posvojne zamjenice • Povratno-posvojna zamjenica свој • Kratke dativno-posvojne forme

42. Posvojne zamjenice • Makedonski jezik: • Dodavanje člana: Мојата куќа – moja kuća –мой дом

43. Povratno-posvojna zamjenica свој • Označuju da objekat pripada subjektu – свој, своја, свое, свои. • Dodavanje člana Сакам својотсин. Volim svogsina. Я люблю́ своего́ сы́на Сакам својатаќерка. Volim svojukćer. Я люблю́ свою́дочь

44. Kratka zamjenska forma • Upotrabljava se samo sa imenicama koje označuju uski krug obitelji. • Imenice u jedini i bez člana баба ми– moja baka – мояо́ ба́бушка маж ми– moj muž – мой муж мајка ми– moja majka – моя мать свекор ми– moj svekar – мой тесть

45. Upotreba se proširila i na imenice koje označuju bliskost другар ми– moj prijatelj – мой друг другарка ми– moja prijateljica – моя́ подру́га • Кod mlađe generacije se koristi i: дечко ми– moj dečko– мой па́рень девојка ми– moja djevojka– моя́ де́вушка • Posesivnost se može izraziti i refleksivnom dativnom klitikom си. Мајка си ја сакам.– Ona voli svoju majku.– Она любит свою́ мать.

46. Posvojni pridjevi • Sufiksi -ски/-шки/-чки(najproduktivniji) -ов/-ев -ин/-ји

47. Semantika: • Kvalitativno značenje детски глас– dječji glas – де́тский го́лос • Pripadnost дедова куќа – djedova kuća - дом де́душки • Namjena детска соба– dječja soba – де́тская ко́мната • Porijeklo преспанско јаболко– prespanska jabuka – преспа́нское я́блоко • Relacija dio-cjelina планински врв– planinski vrh – ве́ршина горы́ • Temporalnost утринско кафе– jutarnja kava – у́тренний кофе

48. Literatura • Matasović 2002: Matasović Ranko. Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Zagreb. • Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojni pridjev i izražavanje posvojnosti. Zagreb. • Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojnost. Zagreb. • Tošović 1988: Tošović Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. Glasovi, oblici, rečenica. Sarajevo. • Тасебска 2009: Тасевска Роза. Македонски цо мака. Скопје. • Тоска 2009: Тоска Ваљбона. Основни класификации на посесивните именски синтагми бо албанскиот и бо македонскиот јазик. Ин: Каранфиловски Максим (ур.). Годишен зборник. Скопје. С. 153–168.

49. Hvala na pažnji