Seminar 1.4.2014.

1. Seminar1.4.2014. Katedra za međunarodno privatno pravo Dora ZgrabljićRotar Seminar 2014.

2. Prvi ugovori o europskoj zajednici Države imaju obvezu suradnje kako bi se olakšalo priznanje i ovrha stranih odluka i kasnije obvezu pravosudne suradnje u građanskim predmetima. • 1968.godinedonošenjemBruxelleskekonvencije o sudskoj nadležnosti, proznaju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetimazapočeopostupakunifikacijegrađanskoga procesnog prava EU i time je postavljentemeljzaunifikacijukolizijskihpravilaEU • Rimskakonvencija o mjerodavnompravuzaugovorneobvezeiz 1980. (Rimskakonvencija)

3. Ugovor iz Amsterdama • Članak 65. • Donošenje kolizijskih pravila i pravila međunarodnog građanskog procesnog prava u nadležnosti su europskog zakonodavca • Na području MPP-a ne donose se više konvencije nego uredbe – Rimska konvencija zamijenjena je Uredbom Rim I, Briselska konvencija zamijenjena je Uredbom Bruxelles I

4. Prednosti uređenja materije MPP-a uredbama

5. Prednosti uređenja materije MPP-a uredbama • Uredbama izbjegnuta dugotrajnost i neizvjesnost postupka izmjena konvencija. • Uredbe su obvezujući pravni akti EU koji u svim državama članicama EU djeluju izravno, a podložne su tumačenju od strane Europskog suda. • Donošenju uredbe u skladu je sa sistematizacijom pravila međunarodnog privatnog prava na području europske unije.

6. Izvori europskog MPP-a • Primarno pravo Europske unije Ugovor iz Lisabona (čl . 101 i čl. 102) Uredbe EU (izravno se primjenjuju u državama članicama) Međunarodni ugovori u kojima je EU stranka (europski ugovori) • Sekundarno Pravila iz smjernica EU koja se imaju smatrati pravilima neposredne primjene

7. Ugovorni i izvanugovorni statut • Uredba (EZ) br. 593/2008 EuropskogparlamentaiVijećaod 17. lipnja2008. o pravumjerodavnomzaugovorneobveze(UredbaRim I) • Uredba (EZ) br. 864/2007 EuropskogparlamentaiVijećaod 11. srpnja 2007. o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze (Uredba Rim II) • Uredba Vijeća (EZ) br. 44/2001 od 22. prosinca 2000. o nadležnosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (Uredba Bruxelles I)

8. Cilj unifikacije Zašto je važna unifikacija pravila međunarodnog privatnog prava na europskoj razini? Moguća rješenja: • Harmonizacija privatnog prava • Harmonizacija pravila mpp

9. Izvori kolizijskih pravila o ugovorima (EU) • Uredba (EZ) Br. 593/2008. Europskog parlamenta i Vijeća od 17.6.2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze – Rim I – stupila na snagu 19. prosinca 2009. • Uredba Rim I zamijenila je Rimsku konvenciju iz 1980.

10. KOLIZIJSKO PRAVILO Kolizijsko pravilo određuje koje će se od više materijalnih prava primijeniti na pravnu situaciju koja ima vezu s više država. Elementi kolizijskog pravila: • Kategorija vezivanja • Poveznica

11. POVEZNICA Pravni pojam, pravna činjenica ili ugovorna odredba koji upućuju na mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja. • Pravni pojam: državljanstvo, prebivalište • Pravna činjenica: mjesto počinjenja protupravnog čina, mjesto gdje stvar leži… • Ugovorna odredba: stranačka autonomija

12. Poveznica najbliža veza Apstraktno određena poveznica koja ostavlja vrednovanje konkretnog pravnog odnosa tijelu primjene. Čl. 27(2) ZA Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama stavka 1. ovog članka, arbitražni sud će suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najužoj vezi.

13. Načelo najbliže veze Temeljno načelo međunarodnog privatnog prava! Zakonodavac uvijek nastoji uvijek pronaći poveznicu koja za određenu kategoriju vezivanja upućuje na najbliže povezano pravo.

14. Načelo karakterističnog sadržaja • A. Schnitzer, 1944: • za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično

15. Načelo karakterističnog sadržaja • A. Schnitzer, 1944: • za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično • Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih.

16. Načelo karakterističnog sadržaja • A. Schnitzer, 1944: • za svaki pravni odnos mjerodavno pravo treba odrediti prema onome što je za taj odnos karakteristično • Ugovorni statut: pravo stranke koja obavlja činidbu koja predmetnu vrstu ugovora razlikuje od drugih (ona koja odražava bit ugovora). • Karakteristična činidba – osnovna poveznica za ugovorni statut u švicarskom pravu.

17. Ugovorni statut • Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan.

18. Ugovorni statut • Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan. • Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe.

19. Ugovorni statut • Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo s kojim je ugovor najuže povezan. • Oboriva presumpcija da je ugovor najuže povezan s pravom karakteristične činidbe. • Karakteristična činidba je za većinu ugovora nenovčana (naturalna) činidba. • npr. činidba prodavatelja, zajmodavca, izvođača radova

20. ZRS, članak 20. • Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja

21. ZRS, članak 20. • Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja • 3 iznimke:

22. ZRS, članak 20. • Zakonodavac je konkretizirao načelo karakterističnog sadržaja • 3 iznimke: • Burzovni poslovi • Ugovor o prijenosu tehnologije • Imovinska potraživanja iz ugovora o radu

23. Uredba Rim I 1. stranke mogu izabrati pravo mjerodavno za ugovor 2. u nedostatku izbora prava mjerodavno je pravo države koja je najuže povezana s ugovorom 3. s iznimkom nekih određenih vrsta ugovora u kojima je toliko poremećen odnos snaga da je potrebno zaštiti slabiju stranu

24. Uredba Rim I – članak 4. (podredna poveznica) • Konkretizacija načela karakteristične činidbe za izričito određene ugovore (uz tri iznimke) • Poveznica karakteristična činidba • Izbjegavajuća klauzula – zbog poštivanja načela najuže veze • Poveznica najuža veza

25. Zašto pravo karakteristične činidbe? • najčešće ispunjava glavnu gospodarsku i društvenu svrhu ugovora • uglavnom je više regulirana od činidbe plaćanja • upućivanje na pravo karakteristične činidbe omogućuje da se za slične ugovore mjerodavno pravo određuje na sličan način • relativno predvidljiv kriterij za određivanje mjerodavnog prava