1. Friedrich A. Hayek (1899-1992)

1. 1. Friedrich A. Hayek (1899-1992)

2. Bilješka o Hayeku • Friedrich August von Hayek (1899 u Beču – 1992 u Freiburgu) • Na Sveučilištu u Beču doktorirao je pravo i političke znanosti • Austrijski ekonomist i politički filozof • Zalagao se za liberalnu demokraciju i slobodno-tržišni kapitalizam, te protiv socijalističke i kolektivističke misli 20. stoljeća • Promicatelj laissez-faire doktrine • Jedan od najutjecajnijih članova Austrijske škole ekonomije • Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1974. (zajedno sa svojim ideološkim rivalom Gunnarom Myrdalom) • Najznačajnija djela: • Monetary Theory and the Trade Cycle, 1929. • Prices and Production, 1931. • The Road to Serfdom, 1945. • The Constitution of Liberty, 1960.

3. Hayek on-line http://www.filozofija.net/ http://www.hayekcenter.org/friedrichhayek/hayek.html http://www.virtualschool.edu/mon/Economics/HayekEconomicsAndKnowledge.html http://www.mises.org/studyguide.aspx?action=author&Id=126 http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Hayek.html http://www.lse.ac.uk/resources/LSEHistory/hayek.htm http://www.libertyhaven.com/thinkers/friedrichvonhayek/

4. Friedrich A.Hayek: Put u ropstvo Kruzak, Zagreb,2001. Raščlamba: Anđelko Milardović ožujak 2006.

5. Hayek: Put u ropstvo • Kao što smo spomenuli, knjiga se prvi puta pojavila 1945. nakon svršetka Drugog svjetskog rata. Izravna je kritika totalitarizama. Podupire liberalno demokratske ideje u odnosu na kolektivizme različitih ideologijskih predznaka. • Prije prikaza važnih mjesta knjige valja skrenuti pozornost da je Hayek 1973.napisao enciklopedijski članak o liberalizmu objelodanjen u Enciclopedia del Novecento. Isti je pretiskan 1982. u Hayek,F.H., New Studies in Philosophy,Politicics,Economics and History of Ideas, Routladge & KeagenPaul, London and Henley, 1982,pp.119-151.) • Članak su u prvoj u uvodu bavi različitim konceptima liberalizma, poviješću i sistematskim aspektima liberalizma ( kocepcije slobode, zakona, spontanog djelovanja, prirodnih prava, demokracije, pravednosti, uloge vlade i liberalne legislative).

6. Hayek: Put u ropstvo • Vratimo se knjizi Put u ropstvo. Osvrćemo se na važna mjesta knjige. Hayek nas na samom početku knjige suočava s pojavom totalitarizama i sukobom s europskom liberalnom tradicijom. Taj je sukob zapravo sukob ideologija. • Rusija, Njemačka i Italija prepoznaju se kao zemlje totalitarizma i antiliberalizma. U tom vremenu individualizam kao jedan od principa liberalizma nije bio na cijeni. Njega je zamjeno kolektivizam s lijeva i s desna. • U odnosu na totalitarizam i antiindividualizam, Hayek brani principe liberalizma s naglaskom na spontanitet snaga društva i sređivanje «naših poslova» (usp. str.54.). On tvrdi da je uspjeh liberalizma bio istodobno uzrok njegova «malaksavanja» (str.56.).Prijelaz stoljeća pripao je slabljenju vjere u liberalizam(usp.str.56.). Došlo je do svojevrsnog sudara između klasičnih liberalnih ideja i novog moderniteta.

7. Hayek: Put u ropstvo • Primjećuje kako je s modernitetom došlo do novog trenda – tj. napuštanja «individualističke zapadnjačke civilizacije».(str.57.) Uzme li se u obzir da početak 20. stoljeća pripada čovjeku-masi (Massenmensch) i provali masa u politiku (Ortega y Gasset), individualizam je postupno supstituiran kolektivizmom; tržište planom, sloboda planiranjem slobode. • Ključnu godinu u širenju slobode u svijetu Hayek drži 1870. Liberalne ideje postupno su zamjenjivale socijalističke i komunističke. Hayek: «To što je socijalizam zamijenio liberalizam kao nauk uz koji pristaje velika većina naprednih ljudi ne znači naprosto da su ljudi zaboravili na upozorenje velikih liberalnih mislilaca prošlosti koji su ukazivali na posljedice kolektivizma. To se dogodilo zato što su ti ljudi bili uvjereni upravo u suprotno od onoga što su ti mislioci proricali»(str.59.) • Oni su pristajali uz socijalizam hijerarhijski ustrojen. Teoretičari socijalizma bili su protivnici slobode mišljenja koju su smatrali «temeljnim zlom društva». Njihov zahtjev za novom slobodom zapravo je bio zahtjev za novom preraspodjelom bogatstva.

8. Hayek: Put u ropstvo • Hayek primjećuje kako su vodeći fašisti započeli svoje karijere kao socijalisti. Socijalizam i sloboda ne mogu se spojiti. Čak to ne polazi za rukom «demokratskom socijalizmu»,kako piše Hayek, koji je danas zamijenjen novom doktrinom «trećeg puta» (A. Giddens) • Važno je pokazati što Hayek misli pod socijalizmom ? Hayek:» Taj pojam može značiti, često i znači naprosto ideale društvene pravde, veću jednakost i sigurnost, koji su krajnji ciljevi socijalizma» (str. 67.) • U ekonomskom smislu podrazumijeva «ukidanje privatnog vlasništva» i utemeljivanje sustava «planirane privrede»(Hayek,str.67.). Zatim centralizirano upravljanje što je sve protivno liberalizmu, koji potiče tržišno gospodarstvo snage «konkurencije kao sredstva koordiniranja ljudskih napora…» (str.70.) • Hayek ovdje principu kolektivizma suprotstavlja princip individualizma.( http://en.wikipedia.org/wiki/Individualism)

9. Hayek: Put u ropstvo • Kolektivistički sustavi mogu se prema Hayeku opisati kao «promišljeno organiziranje napora društva u cilju određene društvene svrhe»(str.87.). Prigovor socijalista su da u društvu prevladaju djelatnosti u kojima prevladavaju hirovi i sklonosti neodgovornih pojedinaca. U mnogome smislu taj iskaz vrlo jasno postavlja temeljni problem. I izravno nas upućuje na ono oko čega izbija sukob između pojedinčeve slobode i kolektivizma. • Razni oblici kolektivizma - komunizam, fašizam itd.-međusobno se razlikuju u pogledu naravi cilja kojemu žele usmjeriti napore društva..» (str.87.) • Ti totalitarizmi (http://www.answers.com/topic/totalitarianism)razlikuju se od liberalizma «po tomu što žele cjelinu društva i sve njegove resurse ustrojiti tako da djeluju za taj jedinstveni cilj po tome što odbijaju priznati neovisna područja u kojima su ciljevi pojedinaca vrhovni ciljevi»(str.87.). • Hayek primjećuje da su oni totalitarni što znači da pod tim razumijemo «neočekivana, no ipak neizbježna očitovanja onoga što u teoriji nazivamo kolektivizmom».(str.87.)

10. Hayek: Put u ropstvo • Nasuprot kolektivizmu i totalitarizmu Hayek daje prvenstvo individualizmu, kao principu organizacije i vođenja života pojedinca vođenog vlastitim vrednotama, preferencijama i interesima. • U čemu je bit individualizma? Hayek: «Bit individualističke pozicije jest poznavanje pojedinca (individualizam A.M.: http://en.wikipedia.org/wiki/Individualism) kao onoga tko donosi konačan sud o svojim ciljevima, uvjerenje da njegova vlastita stajališta moraju koliko je god to moguće upravljati njegovim postupcima»(str.90.) • Drugi princip kojeg Hayek zastupa kontra totalitarizma je (liberalna) demokracija(http://en.wikipedia.org/wiki/Liberal_democracy) kao jamstvo individualne slobode. Treći princip je vladavina prava(http://en.wikipedia.org/wiki/Rule_of_law) • Hayek:»Kad je riječ o vladavini prava, vlast samo utvrđuje pravila što određuju uvjete pod kojima se dostupni resursi mogu koristiti, a pojedincima prepušta odluku u koje će svrhe ti resursi biti korišteni.» (str. 102.)

11. Hayek: Put u ropstvo • Princip vladavine prava oživotvoren je u liberalnoj eri pa ga Hayek smatra jednim od najvećih dostignuća toga doba, ne samo kao jamstvo i nego i kao izravno otjelovljenje slobode»(str.108.). • Zatim princip gospodarske slobode nasuprot gospodarskoj kontroli i totalitarizmu. • Ona podrazumijeva slobodnog pojedinca, poduzimanje slobodu izbora u djelovanju, tj. «sloboda naše gospodarske djelatnosti koja, uz pravo na odabir, neizmjerno sadrži rizik i odgovornost.» (str. 123.) • Hayek dalje raspravlja o razlozima koji u totalitarnim režimima izbacuju najgore ljude na površinu, zatim piše o «socijalističkim korijenima nacizma», i «perspektivama međunarodnoga poretka». Na kraju on se zalaže za međunarodnu vladavinu zakona na tragu Kantove ideje vječnoga mira (http://www.cpi.hr/hr-3312_1_predavanja.htm) s idejom «zajednice naroda slobodnih ljudi».(str.230.) Pri čamu naglašava federalno načelo organizacije. Pa ovako zbori:»Ako federalno načelo organizacije koristimo mudro, moglo bi se doista pokazati da je to najbolje rješenje nekih najtežih problema u svijetu.» (str.230.).

12. Hayek: Put u ropstvo • U Zaključku Hayek kaže da nije zadatak ove knjige pisanje nekog programa budućnosti. On knjigu završava obranom načela slobode u odnosu na sve totalitarizme. Pa kaže:»Temeljeno načelo, tj. da je usmjerenost slobodi pojedinca jedina uistinu napredna orijentacija, valjano je danas jednako kao što je bilo valjano i u devetnaestom stoljeću.» (str.232.) • Hayekova knjiga u biti je pokazala dominantan sukob slobode i totalitarizma u dvadesetom stoljeću i sukob ideologija. • Valovi demokratizacije poslije Drugog svjetskog rata odnijeli su fašizam i nacionalsocijalizam 1945. Boljševizam, socijalizam, komunizma ili kako se već zovu u obliku čistih totalitarizma i posttotaliarizama otišli su u povijest 1989. godine. • Putovi slobode i liberalne demokracije bili su otvoreni u društvima koja su se smatrala neprijateljima slobode: od Vladivostoka do Jadrana. Bilo je to moguće tranzicijom u liberalnu demokraciju.(http://en.wikipedia.org/wiki/Liberal_democracy)