Ekonomska politika

1. Ekonomska politika • Poglavlja: • 13.5. Centralna banka i monetarna baza • 13.6. Banke i depoziti • 13.7. Kontroliranje monetarne baze i ponude novca

2. 13.5. CB i MB • Nastanak CB: • Banke → jedna od njih dobila privilegiju izdavanja banknota → bliska veza s vladom i centralizacija zlatnih rezervi. • Funkcije CB: • Reguliranje novčane ponude; • Zajmodavac u nuždi; • Regulacija i nadzor.

3. 13.5. CB i MB • Izvori stvaranja MB: • Strani sektor – CB kreira MB putem stranog sektora kada stječe službene rezerve koje čine zajam tom sektoru. Događa se u slučaju viška bilance plaćanja. • Riznica - MB može stvoriti riznica jer ona izdaje kovanice i novčanice i vrijed. papire, a CB joj može odobriti kredit kupovinom drž. vrijednosnica na primarnom tržištu → zabranjeno. Okreće se operacijama na otvorenom tržištu, tj. trgovanje drž. vrijednosnicama na sekundarnom tržištu.

4. 13.5. CB i MB • Bankarsko refinanciranje – CB može regulirati pristup kreditu bankama mijenjajući minimalnu stopu posuđivanja i stopu na predujmove. • ponuda MB = potražnja MB • BPm + TFIN + BR = ΔPMB + ΔBMB

5. 13.6. Banke i depoziti • Depoziti su najvažnija stavka pasive monetarnih institucija. • Ispitat ćemo kako, u određenim uvjetima, D ovise o veličini MB. • Zaključak: • Dva glavna oblika novca, MB i D, su povezani jer je MB, s kojom raspolažu banke osnova procesa formiranja kredita i D. • Veza između MB i D je varijabilna jer se koeficijenti, h i j, mogu mijenjati.

6. 13.7. Kontroliranje MB i ponude novca • Po Keynesu, velik dio nestabilnosti kapitalističkog sustava je povezan s postojanjem monetarne ekonomije, tj. njezine fiducijarne prirode. • Koje varijable, koje tvore sadržaj ponude novca, mogu kontrolirati monetarne vlasti? • Kratkoročno, najbolje je kontrolirati: • MB; • Stopu obvezne rezerve.

7. 13.7. Kontroliranje MB i ponude novca • Kako kontrolirati MB? • MB je moguće kontrolirati ako nositelji politike kontroliraju najmanje jedan izvor. • Strani sektor – se ne može direktno kontrolirati ako je devizni tečaj čvrsto vezan ili fluktuira slobodno ukoliko se ne koriste mjere izravne kontole (ograničenja robe i kapitala). • Riznica – bez nekih specijalnih zahtjeva, CB može neovisno odlučiti o kupovini vladinih vrijednosnica na sekundarnom tržištu ili čak na primarnom tržištu.

8. 13.7. Kontroliranje MB i ponude novca • Refinanciranje – promjene kamatnjaka koje se zaračunavaju na kredite u nuždi → na taj način utječe na raspoloživost rezervi (tj. na MB). Koristi se u ekspanzivne i restriktivne svrhe. • Sada uzmimo u obzir REŽIM DEVIZNOG TEČAJA – strani sektor može uništiti MB koju su stvorili drugi sektori u određenim uvjetima.

9. 13.7. Kontroliranje MB i ponude novca • Kontrola MB ne jamči kontrolu nad ponudom novca → takva kontrola je moguća samo onda kad je depozitini multiplikator konstantan, tj. kad su h i j zadani. Međutim to u stvarnosti nije moguće zbog: • h i j su osjetljivi na kamatnjake za depozite i zajmove; • Koeficijent j (za višak rezervi) je određen potražnjom za kreditima po zadanom kamatnjaku.

10. 13.7. Kontroliranje MB i ponude novca • Kako kontrolirati stopu obvezne rezerve? • Izravna mjera kontrole. • Stopa obvezne rezerve ima snažniji učinak na restriktivne politike nego na ekspanzivne politike. • 1. slučaj: porast stope obv. rezerve, MB ostaje ista. • 2. slučaj: banke ne drže velike količine MB, dolazi do porasta stope obv. rezerve.