1 / 19

POSTANAK SVIJET, TEORIJA VELIKOG PRASKA

Vjeronauk: Dominik Šahović, 8.a. POSTANAK SVIJET, TEORIJA VELIKOG PRASKA. VELIKI PRASAK. VELIKI PRASAK. Prema teoriji velikog praska,svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće. (SINGULARNOST)

roana
Download Presentation

POSTANAK SVIJET, TEORIJA VELIKOG PRASKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Vjeronauk: Dominik Šahović, 8.a POSTANAK SVIJET, TEORIJA VELIKOG PRASKA

  2. VELIKI PRASAK

  3. VELIKI PRASAK Prema teoriji velikog praska,svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće. (SINGULARNOST) -Singluarnost- to je mjesto gdje prostorno-vremenska krivulja postaje beskonačna i gdje gravitacione sile postaju beskonačno jake.

  4. VELIKI PRASAK • Po teoriji Velikog praska (eng. Big Bang), svemir  se prije (prema posljednjim istraživanjima) 13,7 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas. Ova teorija, za razliku od suparničkih teorija, obuhvaća koncepte mijenjanja i evolucije svemira, te je zato jedina u stanju objasniti pojave kao što su Hubbleov zakon, kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenjei omjeri lakih elemenata u svemiru.

  5. VELIKI PRASAK Hubbleov zakon-Edwin Hubble otkrio je 1929. proporcionalnost između udaljenosti pojedine galaktike i brzine kojom se ona udaljava od nas.

  6. VELIKI PRASAK Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje - to je difuzno izotropno zračenje čiji spektar odgovara spektru zračenja crnog tijela pri temperaturi od 2.73 K.

  7. VELIKI PRASAK • Velikim praskom naziva se događaj stvaranja svemira. • Važno je razumjeti da Veliki prasak nije nikakva eksplozija u "središtu svemira" (svemir nema središte!) već sam događaj stvaranja prostora, vremena, materije i energije. • Svemir se nakon Velikog praska počeo širiti i širi se i danas. Sa širenjem prostora, materija se razrjeđivala, svemir se hladio i mijenjao: od homogene "juhe" vrućih, nama danas uglavnom nepoznatih čestica, do današnjeg hladnog svemira s milijardama galaksija.

  8. KRATKA POVIJEST SVEMIRA • Svemirmožemopodijeliti u nekolikoepoha. • Izaepohekvantnegravitacije, slijederedomepohavelikogujedinjenja, epohaelektroslabesile (kvarkovskaepoha), leptonskaepoha, fotnskaepoha, epoha u kojojsvemirpostajeproziraniepohaformiranjagalaktikanakonkojenastupasadašnjafazarazvojasvemira.

  9. KRATKA POVIJEST SVEMIRA • Fluktuacije u vakumu uzrokuju ubrzanu ekspanziju, tzv. inflaciju. Svemir je u 10-34 sekundi narastao od 10-15 m do veličine deset milijuna promjera sunčevog sustava. • Milijardu godina nakon Velikog praska, počinje epoha formiranja galaksija, temeratura je pala na 18 K.

  10. KAKO SU SE GALAKTIKE USPJELE FORMIRATI U TAKO KRATKOM VREMENU? Proces formiranja galaktika je usko vezan uz proces stvaranja atoma koji se dogodio oko 500 000 godina nakon Velikog praska. Proces počinje s dva atoma koji se slučajno nađu u blizini te se, zbog gravitacije, još više približe. Takva mala nakupina svojom naraslom gravitacijskom silom postaje uzrokom lančanog procesa koji na kraju vodi do formiranja galaktika i skupova galaksija.

  11. VELIKI PRASAK Znanstvenici koji su radili na toeriji velikog praska: -Einstein -Friedman -Lemaitre -Hubble -Wilson -Gamow I mnogi drugi...

  12. NAŠA GALAKSIJA Ovo je naša galaksija. Zove se MLIJEČNI PUT

  13. NAŠ SUNČEV SUSTAV

  14. ODNOS BIBLIJE I ZNANOSTI • Budući da se pitanje stvaranja nalazi odmah na početku Svetog pisma, dakle na mjestu na kojem još nismo mogli ući u biblijski jezik i mentalitet, postoji mogućnost da ih suvremeni čitatelj, umjesto biblijskim, čita svojim (prirodno)znanstvenim očima. I. Kešina, mr. teologije i prof. biologije, kaže: „Kada Biblija govori o stvaranju svijeta, onda ona nije prirodoslovna, dakle znanstvena knjiga u modernom smislu riječi. Riječi u prvoj i drugoj glavi Knjige Postanka nisu reportaža nekog dopisnika koji je prisustvovao izgradnji svemira i svega u njemu

  15. ODNOS BIBLIJE I ZNANOSTI Dakle, Biblija u prvom redu govori ljudima o Bogu Stvoritelju te o odnosu čovjeka prema Bogu iz čijih ruku proizlazi. Biblijski pisac, nadahnut Duhom Svetim, ne želi nas poučavati o tome kako je svijet stvarno postao kao i sve u njemu, koje je izvanjska i unutarnja struktura toga svijeta, već nam govori o tome kako treba živjeti da bismo ostvarili cilj svojega života – život s Bogom i u Bogu. Biblija je spis koji govori o Bogu, dakle, o nečem neizrecivom, ali je govor upućen ljudima, i to svima, te se odijeva i u stil, u književne oblike, usporedbe, metafore, slike svijeta.

  16. ODNOS BIBLIJE I ZNANOSTI • To i jest svrhaBiblije – voditičovjeka do spasenja. • Povijestkojubiblijskipisacprikazujenijeznanstvenanegopovijesno-spasenjska. • Biblijanijepisanaznanstvenommetodomtezbog toga i ne možebitiprirodoznanstvenaknjigakadgovori o stvaranjusvijetaičovjeka. 

  17. ODNOS BIBLIJE I ZNANOSTI • Biblijski izvještaj o stvaranju i znanstveno tumačenje nastanka svemira nisu u suprotnosti niti se međusobno isključuju. • Određenim pitanjima svaka pristupa na svoj način, iz svog kuta gledanja. Znanost pokušava odgovoriti na pitanje „kako“ i „kada“ je svijet nastao. Vjera daje odgovor na pitanje „zašto“ i „čemu“ je svijet nastao. • Znanost obogaćuje naše znanje o kretanju nebeskih tijela, o starosti svijeta, o postanku i razvoju biljnih i životinjskih vrsta itd. • Vjera nam, s druge strane, daje odgovor na pitanja o smislu i svrsi postojanja, svemira, svijeta i čovjeka te odakle dolazimo i kamo idemo.

  18. ZAKLJUČAK • Znanost i vjera ne mogu biti u sukobu,jer se područje onog što opisuje znanost ne preklapa s područjem onog o čemu nas uči vjera. • Znanost proučava vidljivi svijet. • Vjera proučava nevidljivi svijet,duhovni.

  19. KRAJ...

More Related