ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

1. ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

2. UVOD • Zakonsko nasljedno pravo je nasljeđivanje na temelju određenih činjenica koje propis predviđa kao osnove u slučaju kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnoga nasljeđivanja • Do zakonskoga nasljeđivanja dolazi: • 1. kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka, ili je oporuka poništena, ili oporučitelj nije rasporedio oporukom cijelu imovinu, • 2. kad je oporučni nasljednik umro prije ostavitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan • Činjenice koje se uvažavaju kao pretpostavke zakonskoga nasljeđivanja: - krvno srodstvo - bračna veza (izvanbračna veza) - posvojenje

3. KRVNO SRODSTVO • Krvno je srodstvo odnos dviju ili više osoba povezanih podrijetlom, bilo da potječu jedna od druge ili od zajedničkoga pretka • Srodstvo po tazbini • Građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju • Duhovno srodstvo • Krvno srodstvo: bračno i izvanbračno • Izvanbračna djeca kao nasljednici – očinstvo mora biti utvrđeno bilo dobrovoljno bilo sudskim putem • Računanje krvnoga srodstva – razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima • Ravna loza – ushodna (pretci – ascendenti: otac, majka; djed, baka; pradjed, prabaka; šukundjed, šukunbaka itd.) • Ravna loza – nishodna (potomci – descendenti: sin, kćerka; unuk, unuka; praunuk, praunuka; šukununuk, šukununuka itd.) • Stupanj srodstva – koliko poroda toliko stupnjeva (quot generationes tot gradus) • Pobočna loza – punokrvni srodnici (germani); polukrvni (consanguinei; uterini)

4. POSVOJENJE – građansko srodstvo • Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika jer su posvojenik i njegovi srodnici izašli iz obitelji kojojs u do tada pripadali, a ušli su u posvojiteljevu obitelj u kojoj su dobili status kao da je posvojenik posvojiteljevo dijete

5. BRAČNA VEZA • Bračni drug se s ostaviteljem mora nalaziti u valjanom braku u trenutku ostaviteljeve smrti. • Do nasljeđivanja neće doći ako je ostavitelj još za života podnio tužbu za razvod, poništaj ili sporazumni zahtjev za razvod braka za koje se nakon njegove smrti utvrdi da su osnovani; ako je brak bio proglašen nepostojećim ili je poništen nakon ostaviteljeve smrti iz uzroka za čije postojanje je znao ili je morao znati nadživjeli bračni drug; ako je zajednica života bračnog druga i ostavitelja trajno prestala krivnjom nadživojelog bračnog druga ili u sporazumu s ostaviteljem.

6. IZVANBRAČNA VEZA • Pretpostavke: • a) izvanbračna zajednica s ostaviteljem je bila zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca • b) trajala je “dulje vrijeme” (3 godine ili kraće, ako je u njoj rođeno zajedničko dijete) • c) u pogledu te zajednice bile su ispunjene sve pretpostavke koje bi trebale biti ispunjene i da bi brak tih osoba bio valjan

7. ZAKONSKI NASLJEDNICI • POTOMCI • BRAČNI DRUG • POSVOJENICI I NJIHOVI POTOMCI • RODITELJI (POSVOJITELJI) • BRAĆA I SESTRE I NJIHOVI POTOMCI • DJEDOVI I BAKE I NJIHOVI POTOMCI • OSTALI PRETCI U RAVNOJ LOZI (PRADJEDOVI I PRABAKE, ŠUKUNDJEDOVI I ŠUKUNBAKE ITD.) • IZVANBRAČNI DRUG (PREMA PRETPOSTAVKAMA IZ OBITELJSKOGA ZAKONA- Izvanbračna zajednica je neformalna životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete)

8. PARENTELE • Parentela je skup krvnih srodnika koji čini rodonačelnik sa svojim potomcima • Temelji se isključivo na krvnom srodstvu • Parentelarno-linearni sustav i parentelarno-graduelni sustav • I. parentela: ostaviteljevi potomci (rodonačelnik – ostavitelj) • II. parentela: ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci (rodonačelnici: ostaviteljevi roditelji) • III. parentela: bake i djedovi po majčinoj i očevoj liniji i njihovi potomci (rodonačelnici: bake i djedovi) • IV. parentela: prabake i pradjedovi i njihovi potomci (rodonačelnici: prabake i pradjedovi) • V. parentela: šukunbake i šukundjedovi i njihovi potomci (rodonačelnici: šukunbake i šukundjedovi) • U II. parenteli postoji majčina i očeva loza, a u III. i daljnjima loze se dijele na grane (npr. bakina i djedova grana)

9. NASLJEDNI REDOVI • Prvi nasljedni red: ostaviteljevi potomci, posvojenici i njihovi potomci i bračni drug (ostavinu dijele na jednake dijelove) • Drugi nasljedni red: ostaviteljevi roditelji i bračni drug (1/2 roditeljima, ½ bračnom drugu); braća i sestre i njihovi potomci nasljeđuju samo iznimno u slučaju kada nema bračnoga druga kao nasljednika • Treći nasljedni red: ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci (1/4 svakom djedu i baki) • Četvrti nasljedni red: pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu i prabaki) • Peti nasljedni red: šukundjedovi i šukunbake (1/16 svakom šukundjedu i šukunbaki) • Daljnji nasljedni redovi: ostali pretci u ravnoj lozi • Između pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da bliži nasljedni red isključuje dalji (izuzetak - bračni drug) • Nasljednici prvenstveno ovlašteni da naslijede

10. ODNOS IZMEĐU SVAKOG POJEDINOG NASLJEDNOG REDA • Postoje posebna načela zakonskog nasljeđivanja koja rješavaju konkurenciju unutar svakog pojedinog nasljednog reda: • 1. načelo isključivosti – prednost pri nasljeđivanju • 2. nečelo reprezentacije – predstavljanja • 3. načelo akrescencije – priraštaja • 4. načelo jednakosti nasljedničkih dijelova

11. NAČELO ISKLJUČIVOSTI (PREDNOSTI PRI NASLJEĐIVANJU) • Norme objektivnog nasljednog prava određuju koji od potencijalnih nasljendika u svakom pojedinom od nasljednih redova imaju pri nasljeđivanju prednost pred ostalima iz tog reda; također i koliki im je nasljedni dio namijenjen • Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

12. NAČELO REPREZENTACIJE (PREDSTAVLJANJA) • Načelo reprezentacije znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak • Po ovom načelu nasljeđuju isključivo potomci određenih nasljednika • Razlozi zbog kojih nasljednik neće naslijediti: - smrt prije ostavitelja, - nedostojnost, - nesposobnost, - odricanje od nasljedstva samo u svoje ime • Ovo načelo nije ograničeno u prva tri nasljedna reda, dok je u četvrtom i daljnjim nasljednim redovima isključeno • Potomci mogu naslijediti samo ako predak ne postane nasljednik • Nasljednici koji naslijede po načelu reprezentacije nasljeđuju po vlastitom pravu (iure proprio), a ne po pravu svoga pretka (alieno iure) • Načelo reprezentacije ima prednost u odnosu na načelo priraštaja (akrescencije)

13. NAČELO AKRESCENCIJE (PRIRAŠTAJA) • Primjenjuje se samo kada nije moguće primijeniti načelo reprezentacije • Zasniva se na jednakosti kvalitete srodstva • Kada jedan nasljednik ne želi ili ne može naslijediti njegov dio prirasta razmjerno (u jednakim dijelovima) nasljednim dijelovima ostalih nasljednika istoga stupnja i iste kvalitete srodstva • Primjenjuje se u svim nasljednim redovima • NAČELO PRIJENOSA (TRANSMISIJE) • Načelo prijenosa znači da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike • Dolazi do izražaja kada nasljedstvo ostane očuvano i u cijelosti se prenosi na nasljednikove nasljednike (npr. nedugo poslije ostavitelja umre i nasljednik pa naslijeđeni dio ostane očuvan)

14. JEDNAKOST NASLJEDNIČKIH DIJELOVE • Ako nije što posebno određeno djeluje načelo jednakosti dijelova – svim onim zakonskim nasljednicima istog ostavitelja koji ga nasljeđuju na temelju jednakih činjenica, pripadaju jednaki dijelovi nasljednog prava. • Dakle, sva ostaviteljeva djeca nasljeđuju jednake dijelove ostavine, također i svi njegovi unuci od istog umrlog djeteta itd.

15. NASLJEĐIVANJE U PRVOM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi potomci, posvojenici, bračni / izvanbračni drug. Dijele ostavinu na jednake dijelove. • Ako je bračni / izvanbračni drug jedini nasljednik u prvom nasljednom redu, neće sam naslijediti cijelu ostavinu nego nasljeđuje s nasljednicima drugog nasljednog reda • Sam će naslijediti jedino ako postoje ostali nasljednici prvog nasljednog reda, no oni su se odrekli svog nasljednog prava (npr. potomci se odreknu – sve nasljeđuje majka)

16. NASLJEĐIVANJE U DRUGOM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi roditelji / posvojitelji, braća i sestre te njihovi potomci. Ponekada i bračni / izvanbračni drug. • Ako u ovom nasljednom redu nasljeđuje bračni / izvanbračni drug – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti prirasta bračnom / izvanbračnom drugu koji isključuje ostaviteljevu braću i sestre. Naše pravo, dakle, favorizira bračnog / izvanbračnog druga u ovakvoj situaciji. • Ako ostavitelj nije imao bračnog / izvanbračnog druga – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti primjenom načela reprezentacije prelazi na braću i sestre ostavitelja

17. NASLJEĐIVANJE U TREĆEM NASLJEDNOM REDU • U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljeve bake i djedovi (iz majčine i očeve loze) i njihovi potomci. • ½ nasljeđuju baka i djed očeve loze, a drugu ½ baka i djed majčine loze (svatko od njih nasljeđuje ¼ ostavine). • Dolazi do primjene načela reprezentacije (npr. djeda koji je umro nasljeđuju njegovi potomci, ako ih nema nasljeđuje baka. Ako nema ni nje, taj dio ostavine nasljeđuju baka i djed iz druge loze...)

18. NASLJEĐIVANJE U ČETVRTOM I DALJNJIM NASLJEDNIM REDOVIMA • U ovim nasljednim redovima nasljeđuju samo preci – rodonačelnici parentela ostaviteljevih srodnika, no ne i njihovi potomci kao što je to slučaj u prethodnim nasljednim redovima. • Npr. u četvrtom nasljednom redu ½ nasljeđuju prabake i pradjedovi iz očeve, drugu ½ prabake i predjedovi iz majčine loze. • Ako svi od njih nasljeđuju, svatko nasljeđuje 1/8 ostavine... • Ako nema nikoga ni u četvrtom ili nekom daljnjem nasljednom redu, ostavina je ošasna i sveopći sljednik ostavitelja postaje jednica lokalne samouprave (općina, grad).