OSTRAKODI

1. OSTRAKODI Građa, Ekologija, Evolucija

2. Dekapodni rakovi • Dvije ljušturice u obliku graha zatvaraju tijelo

4. Veličina od 0.15 do 2 mm, max. 25 mm, najveće paleozojske jedinke bile su 80 mm • Vodeni okoliši • Kambrij - danas

5. Građa

6. Člankoviti rakovi: glava, TIJELO - toraks i REP - abdomen • 5 – 7 pari člankovitih nožica • Glava: 5 para člankovitih nožica (dva para su antene).

7. 5 pari člankovitih nožica

8. Čemu toliko člankovitih nožica? • Antene: primarne za plutanje odnosno stabilizaciju jedinke, sekundarne za kretanje. • Treći i četvrti par nožica je za hranjenje. • Peti par ima različite funkcije (plaženje: hranjenje).

9. Antene (primarne i sekundarne), Treći par nožica (Mandibularne), oči, škrge, rep

10. Kratko tijelo završava repom, 2 para torakalnih nožica koje služe za kretanje i čišćenje.

11. Građa skeleta Vapnenački - KARAPKS dvije ljušture: brava djelomično preklapanje ljuštura ukrasi: rebra, kvržice, bodlje mišićni ožiljci uski kanalima ispresijecan oblik: ovalan, poput graha

12. Ljuštura ostrakoda – građa unutrašnje strane

13. Oblik

14. Razmnožavanje • Spolni dimorfizam – muške: ženske jedinke • Muške jedinke imaju veći omjer duljina: visina • Muške jedinke: manjebrojne (za 3-10 puta)

15. Razmnožavanje • Ženske jedinke stvaraju jajašca u karapaksu. • Muške jedinke trebaju jajašca oploditi prije nego se ona izlegu (larva). To rade pomoću specijalnih dugih nožica. Pri tome svjetlosnim signalima (bioluminiscencija) privlače ženske jedinke.

17. Razmnožavanje • Ženke nekih slatkovodnih ostrakoda razmnožavaju se partenogenezom. • 4 faze u životu jedinke: jaje, larva, mladenačka i odrasla faza • Žive do 3 godine (morski, slatkovodni par mjeseci). Presvlače karapks 4 – 5 (max. 8) puta tijekom života.

18. Ekologija • Većina ostrakoda su vodeni organizmi. Neki žive u vlažnim tlima. • Mora: međuplimske ravnice – abisal (7000 m dubine) • U morima: plankton – bentos

19. Ostrakodi: bentos • Bentos: epifauna hodaju po podlozi nošeni nogama ispruženim između ljuštura karapaksa. Građa karapaksa, oblik, ukrasi variraju ovisno o tipu podloge, salinitetu, i dubini.

20. Ekologija: Bentos • “Meka” podloga - “trbušna” ljušturica plosnata. • Visoka energija okoliša, krupnozrnata podloga - jako ukrašen karapaks (rebra, bodlje). • Infauna: glatki, izduženi karapaks

21. Ekologija: plankton i slatkovodni ostrakodi • Plankton: velike oči, glatki, kuglasti karapaks. • Slatkovodni ostrakodi: tanke, ovalne i glatke ljušture.

22. Ekologija: Hranjenje • Grabežljivci (puževi, rakovi plijen malih ostrakoda, veći hvataju antenama male ribe), • Biljožderi (alge), • Strvinari (ženske jedinke nekih morskih vrsta), • Filtratori (koriste sete za “hvatanje” suspendiranih čestica)

23. Evolucija • Kambrij – danas • Ordovicij – planktonske forme • Karbon – stakovodne forme • Smanjenje veličine, redukcija broja mišićnih ožiljka (20 u Pz  10  4 recentne vrste) i promjena načina ukrašavanja karapaksa.

24. Fosilizirani ostrakodi • Preparat Uzorak

25. Zašto ih koristimo? • Osobine: brza evolucija, mnogobrojni, sitni • Primjena: Biostratigrafija Paleoekologija Paleooceanologija

26. RADIOLARIJE – Morske čipke • Jednostanični, morski mikrozooplankton, 60 – 200 mikrona veliki • Unutrašnji skelet: opal • Kozmopolitski organizmi • Kambrij – danas • Biostratigrafski pokazatelji

28. Radiolarije

29. Morfologija • Žive jedinke su loptice protoplazme • Skelet – KUĆICA su brojne iglice (bodlje, spikule, pore, pločice), isprepletane poput čipke

30. Plutanje omogućuju: koncentrična građa stanice, kapljica ulja, zračne vakuole, reducirani skelet, duge bodlje, kuglast ili stožast oblik (otporan na tonjenje) • Spumellaria (radijalna simetrija): Nassellaria (zvonolik oblik)

31. Građa stanice

32. Spumellaria i Nassellaria

34. Razmnožavanje • Nespolno: dijeljenjem i pupanjem • Spolno: moguće • Žive od nekoliko dana najviše nekoliko mjeseci, najčešće 2 tjedna

35. Ekologija • Velika geografska rasprostranjenost • Vertikalna stratifikacija vrsta ovisno o temperaturi i kemijskom sastavu morske vode (50, 200, 400, 1000 i 4000 m dubine) • Neke imaju endosimbionte • Spumellaria – plićevodni okoliši • Nassellaria – preferiraju dubine veće od 2000 m

36. Najbrojniji u zonama “up-welling” • Najraznolikija zajednica u ekvatorijalnim morima • Radiolarijske ooze dominiraju ispod CCD dubina, prekrivaju 2.5% površine dna modernih oceana (akumulacija je 4 – 5 mm /1000 god.)

38. Radiolarijski mulj

39. Evolucija ►Evolucija ima tri krizna razdoblja: P/T, K/Tc i Pg/Ng ►Cm – Spumellaria ►S – dubljevodni oblici ►T – Nassellaria ►Kz – nježniji skeleti (kompeticija s dijatomejama)

40. PTEROPODI – Morski leptiri • Planktonski, morski puževi, 1-10 mm veliki • Stopalo pretvoreno u jedan par “krila” • Bez skeleta: Skelet- KUĆICA, aragonit

41. Carstvo: Životinja • Koljeno: mekušaca • Zooplankton • Topla i slana mora • Lako se otapaju

47. Suspenzojedi (fitoplankton, zooplankton) • Stvaraju sluzavu mrežu kojom hvataju plijen (oslanjaju se na dobar vid) • Eocen – Danas • Pteropodne ooze

48. Pteropodne ooze

50. KALPIONELIDE • Jednostanični, morski planktonski organizmi, 45 – 150 mikrona • Srodnici modernih TREPETLJIKAŠA • Skelet – LORIKA (flašolikog oblika), kalcitni • Gornja jura – Donja Kreda (15 rodova, 40tak vrsta) • Pelagički vapnenci Tetis oceana