1 / 30

DIVOŠEVCI

DIVOŠEVCI. PODRIJETLO IMENA. Kolnik koji iz Kupine ide prema sjeveru vodi u obližnje selo Divoševce. Ime toga sela potječe od osobnog nadimka Divoš, ili od madžarske riječi dios što znači orah.

shaun
Download Presentation

DIVOŠEVCI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DIVOŠEVCI

  2. PODRIJETLO IMENA • Kolnik koji iz Kupine ide prema sjeveru vodi u obližnje selo Divoševce. • Ime toga sela potječe od osobnog nadimka Divoš, ili od madžarske riječi dios što znači orah.

  3. Divoševci se spominju još 1698. godine, ali nisu opisani. Smješteni su u Brodsko –posavskoj županiji i pripadaju općini Velika Kopanica. Od Slavonskog Broda su udaljeni 26 km. Turci su gospodarili ovim prostorom dugi niz godina, stanovnici su se borili kako bi očuvali običaje, vjeru, jezik, ali i narodnost. Divoševci danas broje oko 300 stanovnika.

  4. Ova fotografija snimljena iz zraka prikazuje položaj sela i njegove bliže okolice. Divoševci se pružaju u smjeru sjever-jug i imaju oblik potkove. U daljini se vide Velika i Mala Kopanica. Zapadno od sela je šumski pojas uz potok i močvaru Rakitovac. Desno je auto-cesta Zagreb-Lipovac , a sa druge strane nje je selo Kupina.

  5. SMJEŠTAJ I POLOŽAJ • Divoševci su jedno od manjih mjesta u Brodsko-Posavskoj županiji , smješteni tridesetak km • istočno od sjedišta županije , Slav . Broda. • Sjevernu stranu omeđuje rječica Biđ. • Još u vrijeme Austro – ugarske , Divoševci su prometno bili povezani sa Slavonskim Brodom i Đakovom , te Babinom Gredom i Županjom jer je kroz selo prolazila tvrda cesta koja je povezivala ta središta pukovnija ondašnje Vojne krajine. • Tijekom vremena ta je cesta modernizirana ( asfaltirana), te je naselje prometno povezano sa susjednim mjestima: Donjim Andrijevcima, Velikom i Malom Kopanicom i Kupinom. Zapadnim dijelom katastarske općine ( granica sa Sredancima).

  6. RELJFNA OBILJŽJA • Naselje se nalazi u izrazito nizinskom dijelu Brodsko-posavske Županije u Posavini , a apsolutna visina je oko 85 m iznad morske razine. • Kroz naselje protječe potok Osatno u smjeru od juga prema sjeveru , koji je reguliran 1959 godine. Širina kanala je dvadesetak metara , a dva km od sela utječe u Biđ. • Potok je razdvojio naselje , te uvelike utječe na njegov razvitak.

  7. KLIMATSKE PROMJENE • Klima u ovom području je kontinentalna sa svim svojim karakteristikama ( zime duge i hladne • sa podosta snijega) , proljeće umjereno ali kišovito , ljeto toplo bez puno oborina , te jesen prohladna, maglovita (zbog blizine rijeke Save i ostalih vodotoka i šuma ) , a ponekad i sa podosta oborina.

  8. TLO,BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET • Tlo u ovom području bogato je humusom , što znači da je plodno. • Vrste tla koje prevladavaju su crnica i ilovača. • Na ovim vrstama tla uspijevaju gotovo sve vrste žitarica ,voća i povrća karakteristične za ovo područje. • Zahvaljujući tradicionalnim načinima obrade tla , koji su se koristili sve donedavno ,tlo još uvijek nije prezasićeno kemijskim supstancama.

  9. Jugozapadno od sela nalazi se pojas bjelogoričnih šuma površine oko 100 ha. Vrste drveća koje prevladavaju jesu hrast lužnjak, obični grab i jasen. • Šumski pojas se nalazi uz močvarno područje potoka Rakitovac , gdje se i pored iskopa kanalske mreže tijekom većeg dijela godine zadržava veća količina vode , dovoljna za rast i razvoj šuma.

  10. Životinjske vrste koje obitavaju na ovom području su : srna , zec , fazan , lisica , a još uvijek se mogu vidjeti kuna zlatica , divlja mačka i trčka. • Nažalost , sve spomenute životinjske vrste su ugrožene ,najviše zbog sve veće količine kemijskih sredstava koja se koriste radi zaštite usjeva. • Većina spomenutih vrsta uglavnom žive upravo u šumskom području.  

  11. OPĆA GOSPODARSKA RAZVIJENOST • Vodeća grana gospodarstva ove općine je poljodjelstvo, jer više od 50% stanovništva bavi se isključivo ovom djelatnošću. Radi boljeg uvida stanja u poljodjelstvu, potrebno je iznijeti neke podatke koji pokazuju kako ova općina ima dobre preduvjete za daljnji razvoj poljodjelstva.

  12. STANOVNIŠTVO • 1769. godine u Divoševcima je zabilježeno 35 kuća i 424 stanovnika, po kući oko 15-20 članova, od toga 290 odraslih i 134 djece. • Statistika Divoševaca 1938. godine : rođeno 7, umrlo 8. Popis kućanstava iz 2001. godine

  13. TRADICIJSKI I NOVI TIP KUĆE • Tradicijski tip kuće: kuća sa trijemom ,čelom okrenuta prema ulici • Jedna od najstarijih kuća u selu

  14. OBIČAJI • Divoševčani su crkveni god slavili na dan blagoslova žita (1.5.) No kako su ti dani padali u oskudno proljetno doba, željeli su dan svoga goda promijeniti za jesen. Župnik se tome nije protivio. 1936. godine obavio se svečani blagoslov žita u • Divoševcima, bez ikakve izvan crkvene proslave, a god su Divoševčani prenijeli na Malu Gospu. Uz to su zadržali sv. Filipa i Jakova kao svoje patrone, te im se slika čuva na pokrajnjem oltaru, a na velikom oltaru je nova slika Blažene Djevice Marije- Male Gospe, koju je naslikao Slovenac , slikar Jarm. Kip Blažene Djevice Marije u crkvu je postavljen 1984. godine i još uvijek se ondje nalazi.

  15. ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

  16. BLAGOSLOV ŽITA

  17. NOŠNJA

  18. TRADICIJSKI OBIČAJI • Prosidba i svatovi • Križarice • Berba kukuruza • Svinjokolja • Sv. Nikola • Sv. Lucija (Luca) • Badnjak i Božić • Kolo • Prela • Češljanje perja (čijalo) • Žitna žetva , i sl.

  19. Čijalo Berba kukuruza Svinjokolja Kumovska čast u svatovima

  20. ŠKOLA • Škola je izgrađena za vrijeme Austro-ugarske , u vrijeme kada su se po slavonskim selima gradile škole tipskog karaktera. Škola ima prizemlje i kat sa po četiri prozora , sa odvojenim ulazima za učiteljski stan koji se nalazi u prizemlju . Sa druge strane je ulaz u učionicu koja je na katu. • Djeca od 5. do 8. razreda odlaze na školovanje u u D. Andrijevce, a kasnije u Sl. Brod ili dalje(u srednju školu).

  21. KUD “MLADOST” • Kud je osnovan 1973.godine. Od prvog dana, pa do 1975. voditeljica je bila iz sela ,M. Vukovac, a kasnije su plaćene različite voditeljice iz županije. M. Vukovac vodila je i mali KUD • U taj su kud išla sva djeca iz sela, ondje su učili stare igre i plesove, onako kako su se nekad djeca igrala.

  22. « Najljepše si selo moje, razonoda. Al’ svima dajemo na znanje, Dobili smo za u tebi me rodi mati. Zato kažem od miline, Najljepše si selo Slavonije. U selu je crkvica malena, A i škola iz davni vremena. Mlađarija na škole se dala, A mi mali KUD smo osnovali, Da čuvamo naše običaje, da želimo izvest šale. Al veselju kraja nema, Veselje se u društvu priprema. Sve od Sića do Slavonskog Broda, To je bila naša nastup priznanje I želimo dalje.»

  23. Crkva danas Crkva prije rata Crkva Male Gospe ( zaštićen spomenik kulture)

  24. Poplava 2010.godine

  25. PREZENTACIJU NAPRAVILE: MIRNA PETRIČEVIĆ & VALENTINA VIDAKOVIĆ 8.A

More Related