OSKUDNOST I NEGATIVNI NAGIB

1. OSKUDNOST I NEGATIVNI NAGIB • Numerička vrijednost koeficijenta nagiba granice proizvodnih mogućnosti zove se društvena granična stopa transformacije. To je broj jedinica nekog dobra koje se mogu dobiti odricanjem od proizvodnje nekog drugog dobra. • Oportunitetni trošak - vrijednost dobara ili usluge koje nismo koristili a mogli smo koristiti. Stvarni troškovi školovanja + izgubljena primanja (10 000$ + 16 000$ godišnje). • Vrste privreda - tržišne - ona u kojoj pojedinci i privatna poduzeća donose glavne odluke o proizvodnji. Sustav cijena i tržišta vlada. • - komandne - ona u kojoj vlada donosi sve odluke o proizvodnji i raspodjeli. • - mješovite - ima elemente tržišne i komandne.

2. ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA I EKONOMSKI RAST • Zašto dolazi do opadajućih prinosa - svaki radnik radi s razmjerno manje fiksnog ili specijaliziranog resursa. • Ekonomski rast - predstavlja porast ukupnog outputa gospodarstva. Do rasta gospodarstva dolazi zbog rasta radne snage ili kapitalnih dobara, tehnologije i proizvodnosti po radniku. Ekonomski rast Kapitalna dobra Potrošna dobra

3. Trgovina, novac, kapital • Napredne zemlje se upuštaju u specijalizaciju i podjelu rada čime se povećava proizvodnost resursa. • Novac - način plaćanja ili sredstvo razmjene. Sastoji se od novca u opticaju i depozita po viđenju. • Kapital - proizvedeni faktor proizvodnje, trajni input koji je i sam output privrede poput računala, tvornica. • Puno ekonomskih aktivnosti uključuje propuštanje sadašnje potrošnje (štednja) da bi se povećao kapital. Svaki put kad investiramo - gradeći novu tvornicu ili cestu, povećavajući vrijeme ili kvalitetu školovanja, ili povećavajući količinu korisnog tehnološkog znanja - povećavamo buduću proizvodnost naše privrede.

4. Tržište i država u modernoj privredi • Laissez-faire - pustite nas na miru XIX st. • Tržišni sistem je razvijeni mehanizam za nesvjesnu koordinaciju ljudi, aktivnosti i poduzeća preko sustava cijena i tržišta. • Tržište je mehanizam putem kojeg kupci i prodavači međudjeluju da bi nekoj robi odredili cijenu i količinu: mjesto na kojem se susreću kupci i ponuđači da bi razmijenili stvari. • Cijene koordiniraju odluke proizvođača i potrošača na tržištu. Više cijene smanjuju potražnju potrošača i potiću proizvodnju. Niže cijene potiću potrošnju i obeshrabruju proizvodnju. Cijene su ravnotežni kotačić u tržišnom mehanizmu. • Tržište pronalazi ravnotežnu cijenu koja upravo uravnotežuje želje svih različitih kupaca i prodavača.

5. Potražnja Ponuda Tržište dobara Cipele Cipele Cijene na tržištima dobara Stanovanje Stanovanje Čaj Čaj Potrošački glasovi Novčani glasovi Što? Troškovi proizvodnje Kako? Konkurencijom Kućanstva Poslovne aktivnosti AS i AD Plaće, najamnine itd. Za koga? Vlasništvo nad inputima Rad Rad Cijene na trž. proizvodnih faktora Potražnja Zemlja Zemlja Ponuda Kapital Kapital Tržište proizv. faktora

6. Ekonomska uloga države Nedostaci nevidljive ruke Intervencija države Državne aktivnosti Neefikasnost Monopol Intervencija na tržištu Antimonopolski zakon Eksternalije Intervencija na tržištu Zakon protiv zagađenja Javna dobra Subven. vrijednih aktivnosti Nacionalna obrana Nejednakost Neprihvatljive nejednakosti Preraspodjela dohotka Progres. Oporezivanje dohotka i bogatstva dohotka i bogatstva Programi podrške doh. Makroekonomski problemi Konjukturni ciklusi Stabilizacija pomoću Monetarna politika (visoka inflacija i makroekonomskih i Fiskalna politika nezaposlenost) politika Spor ekonomski rast Stimuliranje rasta Investiranje u obrazov. Niski pror.deficit Povećanje štednje

7. Temeljni elementi ponude i potražnje • Preko cijena i profita koji se mijenjaju, mehanizam cijena bilježi promjene ukusa, tehnologija i struktura trgovine i na taj način racionira dostupne resurse tamo gdje će donijeti najveću korist. • Odnos između cijene i količine koja se kupuju zove se skrižaljka potražnje, odnosno krivulja potražnje. • Zakon opadajuće potražnje - kada se cijena nekog dobra poveća (uz uvjet da ostale stvari ostanu jednake) kupci će kupovati manje tog dobra. To se događa zbog efekta supstitucije - Pago sokovi se supstituiraju mineralnom vodom; i efekta dohotka - porast cijena smanjuje realni dohodak i potrošnju. • Slično tome, kada se cijena smanji, uz uvjet da sve ostalo ostane nepromijenjeno, tražena količina će se povećati.

8. Skrižaljka i krivulja potražnje Izbor Cijena Količina A 5 9 B 4 10 C 3 12 D 2 15 E 1 20

9. O čemu ovisi krivulja potražnje Elementi koji utječu na potražnju 1. Cijena samog dobra viša cijena manje automobila 2. Prosječni dohodak viši dohodak, više automobila 3. Broj stanovnika više stanovnika, veće tržište 4. Cijene dobara koja su povezana niža cijena benzina, više tim dobrom automobila se potražuje 5. Ukusi Hrvatska, Japan, USA 6. Posebni utjecaji Ljubavni sastanci, željeznica Skrižaljka ponude i krivulja ponude za neko dobro pokazuje odnos između njegove tržišne cijene i količine tog dobra koju su proizvođači voljni proizvesti i prodati u uvjet da su ostale stvari jednake (ceteris paribus).

10. Skrižaljka i krivulja ponude Izbor Cijena Količina A 5 18 B 4 16 C 3 12 D 2 7 E 1 0

11. Elementi koji utječu na ponudu Elementi koji utječu na ponudu 1. Cijena samog dobra viša cijena, više automobila 2. Tehnologija proizvodnja pomoću računala 3. Cijene inputa manje nadnice, niži troškovi, veća proizvodnja 4. Cijene dobara koja su povezana niža cijena autobusa i kamiona, veća ponuda automobila 5. Organizacija Ukidanje kvote 6. Posebni utjecaji Inovacije, standardi, vrijeme

12. Pomak i kretanje uzduž krivulje ponude

13. Pomak i kretanje uzduž krivulje potražnje

14. Za danas dosta.