ZOOLOGIJA

1. ZOOLOGIJA PRIPREMA ZA DRŽAVNU MATURU

2. Carstvo životinja: spužve, beskolutićavci, malokolutićavci, mnogokolutićavci i svitkovci

3. Simetrija tijela životinja: bilaterarnaradijalnaAsimetrija

4. Dvije teorije o nastanku životinja: • 1. Udruživanje bičaša • 2. Teorija o mnogojezgrenim trepetljikašima

5. Životinje osim nespolnog razmnožavanja, razmnožavaju se i spolno i to: • 1. vanjskom oplodnjom- bez bliskog kontakta, najčešće u vodi • 2. unutarnjom oplodnjom-bliski kontakt različitog spola, u tijelu ženke

6. spužve • Sjedilački način života • Kroz šupljinu spongocel bičaste stanice filtriraju more • U središnjem dijelu tijela nalaze se ameboidne stanice koje služe za razmnožavanje, regeneraciju i stvaranje kostura: iglice kostura mogu biti od kremena, vapnenca ili od proteina spongina. • Razmnožavaju se nespolno pupanjem ili spolno vanjskom oplodnjom • Poznati hrvatski spužvari na otoku Krapnju

7. Beskolutićavci:plošnjacižarnjacioblenjaci mekušci

8. plošnjaci Virnjaci Metilji Trakavice • Nametnici imaju tijelo prekriveno kutikulom, anaerobni su i imaju velik broj potomaka • Metilji imaju ciklus razvoja od izmeta ovce-ličinka-puž barnjak-ličinka-ovca. Pasja trakavica (ehinokok)- na čovjeka se prenosi slinom pasa i može izazvati poremečaje srca i mozga jer tu se mogu začahuriti ličinke.

9. koralji, vlasulje, moruzgve, hidre, uhati klobuk žarnjaci • Najčešće zrakasto simetrični • ektoderm, mezogleja, gastroderm • Žarnice luče neurotoksine za lov i obranu • Sjedilački oblik-POLIP, a pokretni-MEDUZA • Usta su im okružena lovkama, probavilo je neprohodno, a živčani sustav mrežast • Razmnožavanje: a) nespolno pupanjem, b) spolno-vanjska oplodnja-razdvojenog spola Zanimljivost: METAGENEZA-izmjena spolne i nespolne generacije kod uhatog klobuka Poznati hrvatski koraljari na otoku Zlarinu!

10. oblenjaci Dječja glista Zavojita trihina Crvoliki organizmi kod kojih se prvi put javlja PROHODNO PROBAVILO Dječja glista- čovjek se zarazi nedostatkom higijenskih navika. Živi u probavilu, ženka polaže jaja na analni otvor domadara što često izaziva opetovanu zarazu Zavojita trihina- živi u probavilu, ličinke se začahure u aktivnim mišićima. Čovjek se njome zarazi ako jede nedovoljno pečeno ili kuhano svinjsko meso.

11. mekušci Puževi Školjkaši Glavonošci Građeni od STOPALA za kretanje i PLAŠTA koji obavija sve unutarnje organe i stvara vapnenu ljušturu. Puževi imaju jednodjelnu asimetričnu ljušturu ili je nemaju poput šumskog prljpolja. Školjkaši imaju dvodjelnu ljušturu poput riječne bezupke ili morske dagnje, kamenice. Glavonošci imaju reduciranu unutarnju ljušturu poput sipe, lignje, hobotnice. Prvi put se javlja KRVOŽILNI SUSTAV koji je OTVOREN (nije sav u žilama).Školjkaši filtriraju more, puževi najčešće TRENICOM taru lišće, a glavonošci krakovima hvataju plijen. Živčani sustav vrpčast, no imaju i ganglije u glavenom dijelu. Razmnožavaju se spolno, spol je razdvojen, samo su kopneni puževi dvospolci. Zakonom je zaštićena plamenita periska, puž bačvaš, prugasta mitra i prstaci zbog zaštite morskog dna. Poznat je uzgoj školjkaša u Limskom kanalu i Malostonskom zaljevu.

12. MNOGOKOLUTIĆAVCI:KOLUTIĆAVCIČLANKONOŠCI KLJEŠTARI RAKOVI KUKCI STONOGEMNOGOKOLUTIĆAVCI:KOLUTIĆAVCIČLANKONOŠCI KLJEŠTARI RAKOVI KUKCI STONOGE

13. kolutićavci Gujavica Cjevaš Pijavica • Gujavica ima kolutićav raspored unutarnjih organa, optjecajni sustav zatvoren, ona je dvospolac koji ima unutarnju oplodnju • Gujavice su važne za plodnost tla jer probavljanjem detritusa stvaraju humus i rahle tlo • Kod morskih kolutićavaca javljaju se panožice s četinama na bokovima (mogući počeci razvoja člankovitih nogu)

14. klještari Škorpioni, pauci, grinje, krpelji -8 nogu -pauci imaju predljive žlijezde na zatku za pletenje mreže -neki pauci imaju otrovne žljezde u klještima (crna udovica) -probava je vanjska- plijen obliju slinom koja ga razgradi, zatim usišu plijen -štipavci (škorpioni) imaju otrovnu bodlju -krpelji su vanjski paraziti na sisavcima (mogu prenositi virusni meningitis i piroplazmu pasa) -grinje su mikroskopski klještari što uzrokuju svrab

15. rakovi Jastog, hlap, škamp, kosmej, rakovica, riječni rak -10 nogu, prvi par nogu prebražen u klješta -vanjski oklop od hitina i vapnenca, moraju ga presvlačiti dok rastu -imaju škrge na trbuhu i nogama, dva para ticala -tijelo im je građeno od glavopršnjaka (srasli glava i prsa) i zatkana kojem je vidljiva kolutićavost

16. Zadružni kukci: pčele, ose, mravi, termiti Dvokrilci: muhe, komarci Kornjaši:jelenak, hrušt, bubamara Vodencvjetovi, vretence kukci -6 nogu -najraznolikija skupina s milijun različitih vrsta -tijelo građeno od glave, prsa i zadtka -dišu uzdušnicama-sustav cjevčica što dovode kisik do svake stanice -razdvojenog su spola, unutarnja oplodnja, ličinke se moraju presvlačiti potpuno se preobražavajući (metamorfoza gusjenice u leptira) ili nepotpuna preobrazba (ličinka i odrasli kukac su slični) -Korisni: oprašivači, hrana životinjama, raznose sjemenke -Štetni: nemetnici i prenosioci bolesti (komarci, muhe, biljne i stidne uši, obadi, buhe, tekuti

17. Ježinci, zvjezdače, zmijače, trpovi i žiroglavci Malokolutićavcibodljikaši i žiroglavci BODLJIKAŠI- imaju ljušturu od vapnenca ispod razine kože -ježinac je kupolaste građe, iz ljušture mu izlaze bodlje -svi pentalne simetrije osim trpa -umjesto krvoživnog imaju vodožilni sustav kroz koji struji morska voda što služi za protjecanje kisika i hranjivih tvari ŽIROGLAVCI-u prednjem dijelu tijela imaju uvrnuti dio ždrijela kao potporanj (poput svitka), na ždrijelu pukotine za filtriranje vode (poput škrga), te živčanu vrpcu na leđima (poput leđne moždine) -velika je evolucijska važnost ovih bića

18. Svitkovci:plaštenjaci, svitkoglavci i kralježnjaci SVITKOVCI-imaju živčani sustav s leđne strane tijela i razvitak svitka i škrga bar i jednom dijelu životnog ciklusa PLAŠTENJACI-tijelo im je obavijeno zaštitnim plaštem, imaju svitak samo kao ličinke, sjedilačke životinje koje filtriraju more SVITKOGLAVCI-imaju svitak, tijelo poput koplja, aktivnog su kretanja morem koje filtriraju KRALJEŠNJACI-ribe, vodozemci, gmazovi, ptice, sisavci -imaju kralježnicu umjesto svitka -što su organizmi odvedeniji to su razvijeniji organski sustavi poput optjecajnog, živčanog, mokraćnog, dišnog...

19. Raža , morski pas Šaran, štuka Srdela, zubatac ribe -dišu škrgama -imaju neparne i parne peraje (razvoj udova kopnenih kralježnjaka -tijelo prekriveno ljuskama -u crijevu spiralni zalistak koji povećava površinu crijeva i apsorpciju 1.hrskavičnjače-hrskavični kostur, nemaju zračni mjehur ni škržne poklopce (morski pas, raža) 2. koštunjače- koštani kostur, imaju zračni mjehur i škržne poklopce. Morske ribe-srdela, tuna, riječne-šaran. Morske-plava riba (u plovama i jatima na pučini): srdela; bijela riba(pojedinačno, blizu dna):zubatac, list, škarpina. -jednostavno vensko srce -bočna pruga-osjetilniorgan -zračni mjehur za vertikalno kretanje -akvakultura je uzgoj ribe

20. Vodozemci • Bezrepci-žabe(krastača, gatalinka, žuti mukač) • Repaši-vodenjaci, daždevnjak, čovječja ribica • Prilagođeni životu na kopnu: čvršći kostur, udove za kretanje, sluh i komunikaciju, dišu plućima, ali i kožom, imaju trodjelno srce, predatori koji zimi hiberniraju zbog nedostatka hrane • Vodozemci su ovisni o vodi: pretanka koža lako gubi vodu, razmnožavaju se vanjskom oplodnjom u vodi gdje se iz jajašaca razviju punoglavci koji imaju škrge i bez udova su, imaju bočnu prugu, repnu peraju, vezani uz vodu. Punoglavci metamorfozom razviju udove i pluća i razviju odraslu jedinku. • Čovječja ribica-spiljski endem slabog vida, albino, diše škrgama i kožom. • Vodozemci su ugroženi djelovanjem pojačanog UV zračenja i gobitkom staništa.

22. Kornjače: barska kornjača, glavata želva Gušteri: zidna gušterica, zelembać i macaklin Zmije: bjelouška, kravosas, riđovka i poskok Krokodili: nilski krokodil, aligator i gavijal gmazovi • U potpunosti prilagođeni životu na kopnu: a) imaju ljuske na koži od keratina što štiti od isušivanja, b) jaja imaju zaštitnu ovojnicu amnion koja štiti embrio ( amnioti) • Trodjelno srce (osim krokodila-četvrodjelno) u kojem se mješa arterijska i venska krv-hladnokrvni • Mogu mijenjati ljuske svlačenjem kože (zmijski svlak) • Kornjače: srastao kostur s vanjskim oklopom • Gušteri: sljepić i blavor su beznogi gušteri • Zmije: palucanje jezikom tjera zrak na nepce-Jakobsonov organ, gluhe su ali osjete vibracije tla, vide infracrveni spektar. Nakon ugriza zmija otrovnica treba zaustaviti protok krvi tim dijelom tijela,imobilizirati i pozvati hitnu pomoć • Krokodili: najjači životinjski ugriz. Aligatori su u Americi a gavijali u Indiji.

26. ptice • Bezgrebenke-ne lete (noj,emu) i grebenke –lete jer imaju greben prsne kosti (grabljivice-orlovi, sove; pjevice-slavuj, močvarice-čaplja, roda, žličarka) • Prilagodbe za let: krila, perje od keratina, šuplje kosti, nemaju zube, jake letne mišiće na grebenu prsne kosti • Srce četverodjelno pa se ne mješaju venska i arterijska krv • Imaju odličan vid(grabljivice),sluh (pjevice),njuh (strvinari) • Mitarenje- sezonska izmjena perja • Migracija u potrazi za hranom (selice-rode, lastavice, labudovi), stanarice (vrapci, golubovi, kosovi, vrane)ostaju. • Očuvati močvare važno je i zbog selica kojima je to stajalište na dugom letu Amniota!

27. Sisavci • Niži sisavci: čudnovati kljunaš i tobolčari (klokan, koala, oposum) • Pravi sisavci: zvijeri, kopitari, papkari, slonovi šišmiši, kitovi, morževi, primati • Karakteristike: mladi sišu majčino mlijeko, tijelo je uglavnom prekriveno dlakom od keratina (kao i nokti, rogovi) • Linjanjem izmjenjuju dlaku • Četverodjelno srce-toplokrvni su • Amniota-amnion štiti embrij i fetus i sadržava plodnu vodu • Mogu hodati stopalima (medvjed, čovjek), na prstima (mačka), na noktima (konj, jelen, gazela). Šišmiši lete. Kitovi plivaju. • Građa zubala-biljojedi: preživači jake kutnjake, glodavci sjekutiće,dok mesojedi očnjake za ubijanje plijena. • Ugroženi sisavci u Hrvatskoj: sredozemna medvjedica, dobri dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk, ris, divokoza i šišmiš.