Poduka korisnika: što može knjižnica?

1. Poduka korisnika: što može knjižnica? Jelka Petrak Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Središnja medicinska knjižnica

2. Najvažniji razlozi za poduku s aspekta visokoškolske knjižnice • Današnja informacijska tehnologija i broj informacija nameću nužno potrebu korisnike naučiti tražiti i pristupati informacijama te ih kritički vrjednovati. • Promjene u formalnoj akademskoj naobrazbi (npr. bolonjski proces): • Student u središtu obrazovnoga procesa • Priprema za cjeloživotno učenje • Samostalno učenje pri kojemu se koriste informacijski izvori koje su studenti sami pronašli. • Programi naobrazbe često sadržavaju i sadržaje usmjerene razvoju informacijske pismenosti.

3. Što je posebno važno u medicinskoj naobrazbi ili o čemu medicinska knjižnica mora voditi računa? • Učenje putem rješavanja problema, • Stjecanje znanja, ali i praktičnih vještina • Koncept best evidence ili evidence-based • Učenje tijekom cijeloga profesionalnoga života, jer: • brzo zastarijeva znanje, • mijenja se tehnološka osnovica medicine, • bolesnik sve više informiran • U općim standardima za poboljšanje kvalitete WFME-a (World Federation for Medical Education) na više se mjesta mogu naći načela i preporuka po kojima medicinski fakulteti trebaju kroz cijeli nastavni programpodučavati studente načelima znanstvene metode i medicine utemeljene na dokazima, što uključuje analitičko i kritičko promišljanje i trebaju u naobrazbu uključiti djelotvornu uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije • Nastavni planovi i programi medicinskih fakulteta u nekim zemljama sadržavaju i smjernice za djelovanje knjižnica, a Medicinski fakultet u Zagrebu povjerio im je STVARNI zadatak!

4. Iskustva Medicinskoga fakulteta u Zagrebu • Sudjelovanje knjižnice u nastavnom programu započelo 60-tih godina prošloga stoljeća u poslijediplomskom predmetu “Metodika znanstvenog rada” • sadržaj: traženje medicinskih informacija i organizacija bibliografskih bilješki. • Od 90-tih godina knjižnica sudjeluje u izvođenju izbornih predmeta u suradnji s nastavnicima.

5. Uvod u znanstveni rad u medicinidiplomski studij • Od 1994. godine obvezni predmet Uvod u znanstveni rad u medicini • Predmet sačinjavaju 4 nastavne cjeline: znanstveni način mišljenja, znanstveno istraživanje, znanstvena informacija i znanstveno djelo. • SMK izvodi cjelinu “znanstvena informacija” kao 2-satno predavanje (plenarno) i 3-satnu vježbu (skupine do 10 studenata u računalnoj učionici) na 2. godini studija • Ostatak kolegija odvija se na 6. godini.

6. Sadržaj 1. Narav i ustrojstvo sustava medicinskih informacija (osnovna obilježja, neformalni i formalni način prijenosa, primarni, sekundarni i tercijarni izvori) 2. Medicinske informacije dostupne na internetu (ključne bibliografske baze, e-časopisi i e-knjige, informacije usmjerene javnosti, prosudba vrsnoće e-izvora) 3. Traženje medicinskih informacija (put traženja informacija, pronalaženje izvornoga dokumenta).

7. Vježbe • Vježba: rješavanje postavljenoga kliničkoga problema s pomoću pretrage bibliografske baze Medline • Pismena provjera: Pitanje 11 • U bazi podataka PubMed, koristeći MeSH Database pronađite članak koji govori o vezi kardiovaskularne bolesti (Cardiovascular Diseases) i prekomjerne težine (Obesity). • Pregledajte u Hrčku koliko je radova objavio Z. Petanjek u časopisu Collegium Antropologicum?

8. Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenoga radadoktorski studij • Skupina metodoloških predmeta na 1. godini doktorskoga studija • Sadržaj: znanost i znanstveno istraživanje, logičke zakonitosti znanstvenog rada i najčešće pogreške, osobitosti formalnoga priopćajnoga sustava na području medicine, zaštita intelektualnoga vlasništva u medicini, znanstvena karijera od diplome do HAZU itd.

9. Sudjelovanje knjižnice • 1 sat predavanja, 3 sata vježbi • Predavanje: ključne osobitosti priopćajnoga sustava, obilježja najvažnijih izvora (medicinski časopisi, baze podataka, mrežni izvori) • Vježbe: pretraživanje Medlinea i patentne baze esp@cenet u svrhu rješavanja postavljenih pitanja

10. Još SMK u doktorskome studiju • Vođeni praktikumi: • Pretraživanje baza podataka PubMed i Web of Science za potrebe izrade doktorata (predavanje 1 sat, praktični rad 5 sati) • Pretraživanje mrežnih izvora o vrijednosti i opravdanosti terapijskih postupaka (Cochrane Library)

11. Program stalnog medicinskog usavršavanja • Modul: znanstveni rad • Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije: PRONALAŽENJE I VRJEDNOVANJE MEDICINSKIH INFORMACIJA • Trajanje: 16 sati • Polaznici: liječnici, znanstveni novaci, specijalizanti • Prijava i kotizacija • Prijavljeno Hrvatskoj liječničkoj komori koja je tečaj vrednovala s 11 bodova

12. Nastava na Zdravstvenom veleučilištu • Knjižničari iz Središnje medicinske knjižnice vode za svaki diplomski studijski smjer kolegij o metodici znanstveno istraživanja

13. RASPORED NASTAVE 1. GODINE SPECIJALISTIČKOG DIPLOMSKOG STUDIJA FIZIOTERAPIJE, ZDRAVSTVENOG VELEUČILIŠTA ZAGREB

15. Povratne informacije • Anketa među studentima prvoga turnusa druge godine provedena je tijekom listopada 2009. godine (n=115) • Anketa je sadržavala četiri pitanja

16. Mislite li da ovaj sadržaj treba biti sastavni dio nastavnoga plana i programa na MF?

17. Što držite najkorisnijim iz sadržaja UZR I?

18. To što smo saznali najviše će mi koristiti:

19. Upoznavanje ovog sadržaja tijekom studija doprinosi:

20. Poruka • Sudjelovanje u izvođenju nastavnoga plana i programa : • poboljšava percepciju važnosti informacija i vještine njihova korištenja • poboljšava percepciju uloge knjižnice u informacijskome opismenjavanju • ojačava položaj knjižnice u njezinu akademskom okruženju.