1 / 15

Julije Benešić ( Ilok, 1883. – Zagreb, 1957.)

Julije Benešić ( Ilok, 1883. – Zagreb, 1957.). Julije Benešić rođen je u Iloku 1. ožujka 1883. kao najmlađe dijete u obitelji Stjepana i Mace (rođene Barošević).

thina
Download Presentation

Julije Benešić ( Ilok, 1883. – Zagreb, 1957.)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Julije Benešić (Ilok, 1883. – Zagreb, 1957.)

  2. Julije Benešić rođen je u Iloku 1. ožujka 1883. kao najmlađe dijete u obitelji Stjepana i Mace (rođene Barošević). • U Iloku je završio osnovnu školu, a potom je po staroj iločkoj tradiciji krenuo u gimnaziju u Osijek, gdje je maturirao 1901. U Osijeku je bio tajnik đačkog književnog kluba “Javor”. • Odlazi na studij medicine, ali poslije prelazi na filozofski fakultet. • Studij pohađa u Beču, Pragu, jedan semestar u Petrogradu, apsolvira u Krakovu, a profesorski ispit polaže u Zagrebu.

  3. Julije je dobio diplomu profesora povijesti i zemljopisa, što skoro nikada nije radio, jer se dao na trnovit put književnika i kulturnog radnika.

  4. Osim kao srednjoškolski profesor, radio je i kao službenik ministarstva za bogoštovlje i nastavu, intendant Hrvatskog narodnog kazališta, delegat ministarstva za prosvjetu u Varšavi, sveučilišni lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Varšavi, prevoditelj poljskih djela na hrvatski jezik, urednik časopisa, knjiga i edicija.

  5. JULIJE BENEŠIĆ KAO KNJIŽEVNIK • Benešić je pisao pjesme, književne i kazališne kritike, feljtone, putopise, dnevničku i memoarsku prozu… Cijeli svoj život bavio se pisanjem. Za života su mu izdane knjige: Istrgnuti listovi iz 1922. (zbirka pjesama), Razgovori iz 1922. (feljtoni), Kritike i članci iz 1943. (književne kritike).

  6. JULIJE BENEŠIĆ KAO UREDNIK • Julije Benešić uređivao je mnoga djela, časopise, književna djela, kritička izdanja, i dr. • Uređivao je ediciju Društva hrvatskih književnika Suvremeni pisci hrvatski (1913.-1920.). • Uređivao je časopise Savremenik (1917.-1918.), Književnik i Vienac (1944.). • Uređivao je i sabrana djela pojedinih pisaca, Antuna Gustava Matoša, Frana Galovića, Augusta Harambašića, Rikarda Jorgovanića, Ante Kovačića, i dr.

  7. JULIJE BENEŠIĆ KAO KAZALIŠNI DJELATNIK • Godine 1908. Julije Benešić postaje kazališni kritičar Narodnih novina s potpunom slobodom pisanja kroz pet sezona. • Od 1921. do 1926. i nešto kraćem razdoblju, 1939.-1940., bio je intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. • Njegova je prva intendantura nakon Miletića označavala razdoblje najviših umjetničkih postignuća u povijesti hrvatskog kazališta.

  8. BENEŠIĆ KAO POLONIST • Benešić je naš najbolji poznavatelj poljske kulture, književnosti i jezika. • Prevodio je poljska djela na hrvatski jezik. • Uredio je antologiju Poljska lirika, a bio je i urednik BIBLIOTEKE JUGOSŁOWIAŃSKE,unutar koje su na poljskom jeziku izdavana i književna djela hrvatskih autora, a njihovu glavninu čine Benešićevi prijevodi. • Autor je Hrvatsko-poljskog rječnika i poljsko-hrvatske gramatike. • I sam je pisao neka svoja djela na poljskom jeziku. • U više je navrata boravio u Poljskoj i zalagao se za zbližavanje hrvatskih i poljskih naroda i kultura.

  9. BENEŠIĆ KAO JEZIKOSLOVAC • Benešić je naš jezik proučavao još od mladih dana. • Napravio je nesvakidašnji korak na području naše leksikografije napisavši Rječnik hrvatskoga književnoga jezika: od preporoda do I. G. Kovačića. • U Muzeju grada Iloka u rukopisu se čuva Rječnik iločkog kraja, koji je sastavio upravo Julije Benešić.

  10. “DANI JULIJA BENEŠIĆA” • Muzej grada Iloka u suradnji s Katedrom za hrvatski standardni jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira znanstveni skup “Dani Julija Benešića”. Skup se održava uoči blagdana Svetog Ivana Kapistrana, 23. listopada. Skupom se obuhvaćaju teme iz prošlosti Iloka i Srijema, teme vezane uz djelovanje Julija Benešića, kao i drugih poznatih Srijemaca.

More Related