dr. sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju . FF zvujic@ffzg.hr

1. Oblikovanje izložaba: pogled iz perspektive muzealaca (skraćena verzija) dr.sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju. FF zvujic@ffzg.hr Slavonski Brod, 1.04.2011.

2. Izložba predstavlja djelo funkcionalnog dizajna s ciljem • obavljanja specifičnog zadatka – prezentiranja određene • poruke, omogućavanja određenog iskustva, obrazovanja u neformalnom okolišu itd.

3. Izložba je uvijek zbroj vrijednosti izložbe kao cjelovitog oblika/proizvoda(kulturne/umjetničke kreacije) + vrijednosti sadržaja i prezentacije njene poruke DIZAJNER KUSTOS, MUZEJSKI PEDAGOG, INFORMATIČAR itd.

4. Prednosti i ograničenja komuniciranja izložbama

5. Prednosti komuniciranja izložbom • - omogućava susret između posjetitelja i trodimenzionalnog /dvodimenzionalnog izloška - pruža osjećaj prostornosti, kretanja (obilaženje oko predmeta) - u ljudskoj je dimenziji - može i treba poticati korištenje svih osjeta - najčešće udružuje različite medije u ostvarenju cilja(muzej kao primjer multimedije) -omogućava istovremenu nazočnost različitih pristupa/pogleda

6. Ograničenja komuniciranja izložbom • - složen postupak, ponekad i skup (rješenje zidova, podova, stropova, osvjetljenja;izrada izložbenih vitrina, fotografija, audio-vizualnog materijala itd.) - zahtijeva određeno vrijeme i prostor (ljudi najvažniji!!!) - jednokratan i neponovljiv čin - što je izložba veća, to su posjetitelji umorniji / zamoreniji (ubrzavanje razgledavanja prema kraju) - fizička ograničenja ljudskog bića (moguće mentalne barijere)

7. Izložba dalje... • - Postupak pripreme izložbe - Glavni elementi izložbe: Orijentacija Osvjetljenje/ Boja Odnos prema predmetima Grafički i ostali pomoćni materijal / Legende

8. Postupak pripreme izložbe (Zelenim obojano – dionice koje moramo proći neovisno o veličini izložbe) • 1. Prepoznavanje potrebe za izložbom • 2. Početni prijedlog • 3. Studija izvedivosti • 4. Uzimanje u obzir studije izvedivosti • 5. Daljnje istraživanje • 6. Formuliranje konceptualnog plana i početni odabir predmeta • 7. Konzerviranje • 8. Priprema plana/izvještaja …………………………………………………………………………

9. Postupak pripreme izložbe • 9. Oblikovanje izložbe • (grupiranje prostora, rješavanje orijentacije, muzeografska pomagala; prateći materijal: crteži i modeli) • 10. Formalno odobravanje • 11. Dovršavanje prijedloga • 12. Ugovaranje • 13. Izvedba • 14. Otvaranje, promatranje i održavanje tijekom trajanja

10. (Konceptualni plan)

11. ORIJENTACIJA (fizičko i intelektualno orijentiranje i snalaženje u prostoru; logičan odnos jedne prostorne cjeline prema drugoj) 1. FIZIČKA - omogućiti jasnu orijentaciju, na ulazu i pred izlošcima. - predočiti jasnu organizacijsku strukturu izložbe (tlocrti) Vrste: - za publiku koja čita : brošure, letci, signalizacija, - za publiku koja želi doživljaj: upute osoblja - za publiku koja želi ići “po svom”: intuitivnost prostora 2. KONCEPTUALNA O čemu se radi? Kakve to veze ima sa mnom? Kako je organizirano - tematski ili fizički? Koliko će trajati? Kako mogu profitirati ? - jasno naznačiti gdje je što, kad je što i koliko traje! - u sadržajnom smislu mora bitijasno kada se izlazi iz jedne cjeline i ulazi u drugu - usmjeravati na bitno i poticati publiku na kreiranje vlastitih značenja Posjetitelj ne povezuje izloške s drugim izlošcima, nego izloške i vlastita iskustva i znanja!!!

12. Okoliš izložbe /udaljeni okoliš / bliži okoliš / unutarnji okoliš / okoliš same izložbe/ - ulazni prostor: atraktivan predmet, replika ili model, uvod u temu, plan kako je izložba organizirana i njen cilj, popratni materijal - tijelo izložbe: tako postavljeno i oblikovano da uspije riješiti problem zamora i ubrzavanja ka izlazu - Meltonov učinak (ulaz i izlaz na istom mjestu?);

13. Osvjetljenje Kao ključni element inscenacije Zadaća: Vidjeti dobro – Zaštititi predmete – dobiti željeni ugođaj

14. Boja (valna duljina, percipirana kakvoća svjetla) stvara vizualne, psihološke i simboličke efekte - boja pozadine: dio modeodređenog razdoblja (crvena danas u Zgb: Klovićevi dvori, Moderna galerija); uspješna koliko je u inverznoj proporciji sa svojom nametljivošću; bijela ili siva?; boja pozadine utječe na opažanje boje predmeta - simbolizam boja; razlikuje se od kulture do kulture - psihologija: boje doprinose atmosferi (tamne/intimne : svijetle/otvorene)

15. Predmeti 1 Originalni pojedinačni/ originalni grupirani/ replike/ modeli/ simboli predmeta Identitet predmetaUnatoč isticanju nekih drugih vrijednosti,predmet valja prvo identificirati(pa čak i u slučaju izlaganja predmeta isključivo poradi estetskih vrijednosti) Identitet predmeta spojen je sa zadovoljavanjem dviju potreba : a)da jepredmet vidljivkoliko je to moguće b) da je predmetu pridruženo toliko informacija da bi ga što veći broj posjetitelja mogao identificirati Interpretacija predmeta…uočavanje i osvještavanje značenja drugima……

16. Predmeti i dalje Psihologija učenja pokazuje kako se zadobiva pažnja pomoću predmeta. Studije su pokazale kako: 1.Veći predmetizadržavaju dužu pažnju 2. Jednako tako duže se promatrajupokretni predmeti 3.Manje poznati,posebni predmeti privlače više 4. Neke vrste predmeta su zanimljivije same po sebi:opasni predmeti, životnjska mladunčad, vrijedni predmeti itd.

17. Bitno u odnosu na predmete: interakcija-personalizacija-povezivanje prošlog i sadašnjeg Amsterdam: primjer personalizacije u Muzeju otpora

18. Grafički materijal Pomaže razumijevanju i interpretaciji predmeta; ukazuje na karakteristike koje se teško zapažaju • Fotografije (zamjena za realnost, pomažu kontekstualizaciji) • Ilustracije (mogu efektno prikazati ono što je u prirodi nemoguće vidjeti)/Strip • Grafikoni(tendiraju simbolima i apstrakciji; danas rijetko u uporabi) • - Tlocrti i karte(izuzetno dragocjeni za one s razvijenim prostornim mišljenjem, danas uglavnom doneseni multimedijalno)

19. Legende • Legende u • izložbenom • okolišu: • - uvodnalegenda • tematska legenda • - legenda uz predmet ili • grupu predmeta HŠM: Primjer loše legende u kojoj je dizajniranje nadvladalo čitljivost informacije

20. Legende - pravila oblikovanja - veličina slova: ništa manje od 24 točke(24-30) - glavni tekstovi48-60; - dužina reda: 10 – 12 riječi (60-70 znakova) - mjesto postavljanja: dosljedno provedeno, logično (ispod) - standardizirati veličinu legende neovisno o količini informacija i veličini predmeta

21. Unatoč svoj složenosti i zahtjevnosti • Ne odustajmo od izložaba! • Nametnimo se dizajnerima svojim koncepcijama i znanjem o osnovnim elementima izložbe, o ljudskoj percepciji i metodama i psihologiji učenja! • Ukoliko nemamo dizajnera, upotrijebimo između sebe one najkreativnije za oblikovanje i radimo u grupi zajedno s njima! • Ne zaboravimo da naše znanje o jednom fenomenu nije jedino i da postoje ne samo dodatna znanja, nego i drugačiji stavovi i pogledi – dozvolimo i da oni na izložbi dođu do izražaja! • Vrednujmo sami svoje izložbe – tijekom rada, posebice na kraju! • Ne ljutimo se na kritike, one nisu uperene na nas osobno! • Istražujmo iskustva i mišljenja naših posjetitelja (knjige dojmova, snimke sigurnosnih kamera, razgovor s muzejskim čuvarima), jer izložbe isključivo radimo poradi njih, ne poradi sebe! Hvala na pažnji!

22. Početni popis literature Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2007, str. 233-236. Belcher, M. Exibitions in museums. Leicester ; London : Leicester University Press, 1992. Budiselić, Gržan P. Boja – glavni element pri postavljanju izložaba. Zagreb: Ff, 2008./diplomska radnja/ http://darhiv.ffzg.hr/secure/00000594/01/740BIBL.pdf Gregurović, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: Ff, 2003. /diplomska radnja/Inv.br. 436B Ovaj prezentacijski materijal moguće je koristiti samo za edukativne svrhe. Sva prava zadržava autor – Žarka Vujić. Zagreb, 2011.